Knjiga “Neda Andrić i njezin grad: Uspon Rijeke šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća”, autora Nevena Šantića, novinara i publicista, dugogodišnjeg bivšeg kolumnista Novog lista, predstavljena je u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke, u sklopu programa obilježavanja Dana Svetog Vida.

Neda Andrić jedna je od najznačajnijih figura u riječkoj politici, ali i visokom obrazovanju, dvadesetog stoljeća. Od 1969. do 1974. godine bila je predsjednica Skupštine općine Rijeka, odnosno gradonačelnica, a do danas je ostala jedina žena koja je u Rijeci bila na toj funkciji.

Njezin mandat na čelu Skupštine općine Rijeka koja se tada prostirala na više od 500 kilometara kvadratnih, za razliku od sadašnjih 44 kvadratna kilometra kolika je površina Grada Rijeke, obuhvaćajući današnje gradove i općine riječkog prstena, obilježila su značajna ulaganja u industriju, promet, turizam, stanogradnju i infrastrukturu.

Snažan utjecaj

Osim na političkom i gospodarskom planu, imala je i snažan utjecaj na formiranje riječkog Sveučilišta i razvoj obrazovnog sustava.

Sudjelovala je u osnivanju i radu Ekonomskog fakulteta u Rijeci, riječkog Ekonomskog instituta, Pravnog fakulteta u Rijeci te Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Iki te bila njegova prva dekanica.

Rijeka je za mandata Nede Andrić postala prvi grad u Jugoslaviji koji je davao besplatne udžbenike učenicima osnovnih škola.

Šantić koji je u pripremi knjige koristio, prema vlastitim riječima, arhivsku građu i tekstove objavljene u Novom listu, u razdoblju od 1961., do 1978. godine, ističe da je inspiraciju za njeno stvaranje dobio nakon što je iz Zaklade riječkog Sveučilišta dobio poziv da održi uvodno predavanje na tribini o Nedi Andrić, u sklopu “Nevidljive sile Rijeka” o značajnim ženskim osobama u riječkoj kulturi, politici, znanosti i drugim područjima.

– Nakon toga sam shvatio da je ona bila previše osporavana, posebno zbog izgradnje Koksare u Bakru, te da njezino djelovanje u vrijeme kad je bila gradonačelnica nije dovoljno valorizirano.

Stigma Koksare ju je pratila do kraja života, kao osobu koja je, pokazalo se, nepravedno označena kao glavni krivac za njezinu izgradnju, rekao je Šantić.

Nekoliko godina kasnije započeo je istraživanje, objašnjava, o tome tko je zapravo bila Neda Andrić i što je zapravo napravila u svom mandatu te koliki je njen značaj.

Istraživanje arhiva

– Proveo sam puno vremena u arhivima u Rijeci i Zagrebu, istražujući razdoblje kad je bila gradonačelnica, kao i prije toga, dok je bila zamjenica predsjednika kotara, a poslije gradonačelničkog mandata i predsjednica Sabora.

Istraživanje je urodilo knjigom u kojoj po poglavljima sve to slažem i sortiram, pri čemu je jedno veliko poglavlje o Rijeci, jer to je i knjiga o gradu iz tog vremena.

Kad se svede račun, vidimo da je Neda Andrić nepravedno zapostavljena i nepotrebno stigmatizirana, jer je riječ o jednoj od najvećih gradonačelnica u povijesti ovoga grada, čije je djelovanje ostavilo trag na vizuru Rijeke, industriju, infrastrukturu, širenje trgovačke mreže, stvaranje Sveučilišta, stanogradnju i brojne druge stvari koje danas smatramo normalnim i svakodnevnim, rekao je Šantić.

On se u svom govoru pred više nego dobro popunjenim auditorijem osvrnuo i na poglavlje o Koksari, kazavši kako su odluke o izgradnji danas zloglasnog pogona donošene mahom na razini tadašnje SR Hrvatske i Jugoslavije, a nije ih donosila Neda Andrić.

Predstavljanju knjige su, uz Šantića i članove obitelji Nede Andrić te brojne ostale okupljene, prisustvovali riječki gradonačelnik Marko Filipović, prof.dr.sc. Senka Maćešić, prorektorica za digitalizaciju i razvoj Sveučilišta u Rijeci, Vuk Perišić redaktor i urednik knjige, izdavač Franjo Butorac, Ana Trošelj, predsjednica Gradskog vijeća Grada Rijeke te pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine PGŽ Ermina Duraj.

Neizbrisiv trag

Gradonačelnik Filipović je u svom obraćanju istaknuo da je Neda Andrić ostavila neizbrisiv trag u povijesti Rijeke, zaduživši i grad i regiju ne samo kao gradonačelnica, već i kao istaknuta pripadnica akademske zajednice, posebno svojim radom na osnivanju riječkog Sveučilišta i više fakulteta koji su i danas njegov sastavni dio.

– Svatko kome za rukom pođe u samo pet godina, od 1969. do 1974., koliko je bila na čelu Skupštine, osnovati Sveučilište, Ekonomski, Pravni, potom Hotelijerski fakultet, Ekonomski institut u Rijeci, sportsku dvoranu na Trsatu, čak sedam dječjih vrtića i tri osnovne škole, zaista zaslužuje da se o njenim postignućima čita, o njenim temeljima uči, a njenoj tada neiscrpnoj energiji na neki način divi.

Teško je prvu i jedinu ženu koja je bila na čelu Rijeke opisati jednostavno, kada je, baš kao i knjiga koju danas predstavljamo, bila izrazito složena i svestrana, osoba kakvoj bi i danas zavidjeli mnogi političari, gospodarstvenici, ali i mnogi znanstvenici i akademici.

Andrić je svojim neumoljivim radom i djelovanjem zauvijek zadužila sve generacije koje su došle nakon, ostavivši im u zalog najbolje moguće temelje za daljnji razvoj Rijeke kao što su odgoj, osnovnoškolsko obrazovanje, akademsko obrazovanje, gospodarstvo i turistički potencijal.

Nije ih ona stvorila u našem gradu, ali ih je kroz svoje djelovanje – političko, znanstveno i akademsko, itekako apostrofirala, za sve nas koji ćemo doći kasnije i na tome joj svakako trebamo odati zasluženo priznanje, rekao je Filipović.

Jaka žena

Prorektorica Maćešić je, osim o važnosti Nede Andrić za stvaranje riječkog Sveučilišta, govorila i o njenom ranom životu, kao i o vlastitim obiteljskim sjećanjima na nju. Istaknula je sudjelovanje obitelji Nede Andrić, rođene Kauzlarić, u antifašističkom pokretu.

– Teška vremena rađaju jake ljude, jaki ljudi stvaraju dobra vremena, dobra vremena stvaraju slabe ljude koji opet stvaraju loša vremena.

Neda Andrić je bila jedna od jakih žena, koja je za Grad i Sveučilište napravila nevjerojatne stvari, svojom snagom i sposobnošću da donosi promjene.

Bili smo svjesni nje kao osobe, ali nismo bili dovoljno svjesni koliko je toga izgrađeno i pokrenuto u Rijeci u tim godinama, kad je bila gradonačelnica.

Kao djeca smatrali smo da je taj promet, industrija, trgovina, sve ostalo, tu kao nešto što tu treba biti, ali nije, netko je za sve to morao ozbiljno raditi i promišljati.

To je bilo vrijeme ozbiljnog razvoja i ozbiljnog zamaha Rijeke. Druga važna stvar bila je sve ono što je učinila za riječko Sveučilište i njegove sastavnice, rekla je Maćešić.

Prvi Ciotta, druga Neda

Urednik Knjige, Vuk Perišić govorio je o detaljima njenog sadržaja i nastanka, a posebno je istaknuo da su u povijesti Rijeke postojala dva razdoblja snažnog razvoja koje je obilježilo dvoje gradonačelnika. Prvi je bio Giovanni Ciotta, a druga je bila Neda Andrić.

– Dok se o Ciottinom razdoblju itekako govorilo i pisalo, o razdoblju Nede Andrić pisalo se jako malo ili ništa. Dijelom i zbog toga što je ona bila gradonačelnica u vrijeme socijalizma, za koji se danas u javnosti uglavnom smatra da u njemu ništa dobro nije napravljeno, što naravno nije istina, rekao je Perišić.