RIJEKA – »Biti otvoren drugome, jer osoba je moguća samo u ‘ja-ti-odnosu’. Ako se zanimam za drugu osobu samo ukoliko mi je za nešto potrebna, pretvaram je u sredstvo i objekt. Tako stvaram ‘svijet objekata’ u kojem nema mjesta ni za moju osobu. To znači da dostojanstvo vlastite osobe mogu očuvati samo ako izgrađujem ‘svijet osoba’. A takav se svijet gradi otvorenošću drugome, solidarnošću, zauzimanjem za društvenu pravdu i ljubav […] To znači da je Božji bitak osobni duhovni bitak. To znači da duh nije zatvoren u sebe, nego otvoren drugome i zajedništvu.«

Veliko djelo

Ovaj citirani tekst, jedan je od tekstova iz tetralogije »Pitanje o Bogu«, filozofa prof. dr. sc. Ivana Devčića, umirovljenog riječkog nadbiskupa, koji su pročitani na predstavljanju toga velikog djela – četiri sveska Devčićevih odabranih filozofskih i teoloških rasprava objedinjenih pod naslovom »Pitanje o Bogu«.

Tetralogija je predstavljena u Nadbiskupskom domu u Rijeci, i to je predstavljanje ispunilo veliku dvoranu ordinarijata – uz nadbiskupa riječkog Matu Uzinića i krčkog biskupa Ivicu Petanjka, među brojnim poštovateljima nadbiskupa Devčića i njegova djela, bili su i uglednici iz riječkih znanstvenih i kulturnih krugova, i sadašnji te bivši riječki gradonačelnik, Marko Filipović i Vojko Obersnel. Nove knjige dr. Devčića predstavili su njihovi recenzenti filozofi dr. Aleksandra Golubović, dr. Saša Horvat i dr. Franjo Mijatović, autor predgovora 3. i 4. sveska pastoralni teolog dr. Nikola Vranješ i urednik te grafički urednik Bruno Lončarić.

U prva dva sveska nalaze se Devčićevi radovi većinom objavljeni u filozofskim i teološkim znanstvenim časopisima, a u trećem i četvrtom teološko-pastoralno-socijalne rasprave, koje su rezultat promišljanja mons. Devčića u kontekstu aktualnog stanja Crkve, vjere i pastorala u Hrvatskoj i u Europi. Ili riječima samog dr. Devčića: »Moglo bi se također reći da su radovi u prvom pristupu plod moga akademskog poziva, a u drugom i trećem pristupu svećeničkoga i biskupskoga.«

Golubović i Horvat govorili su o prvom svesku koji donosi tekstove nastale tijekom i neposredno po završetku studija prof. Devčića na Filozofskom fakultetu Papinskog sveučilišta Gregoriana u Rimu te dok je predavao filozofiju na Teologiji u Rijeci. No, objedinjujući sve sveske, koji zajedno sadrže 46 poglavlja na gotovo 850 stranica, dr. Golubović ih je nazvala »životnim djelom filozofa Ivana Devčića«.

Brojni poštovatelji djela dr. Ivana Devčića u Nadbiskupskom domu / Snimio Vedran KARUZA

»Filozofija čuđenja«

– Zašto »pitanje o Bogu«? Zato što dr. Devčić u ovim djelima spaja mnoga, za svakog čovjeka važna pitanja, bio on vjernik ili ne: tko sam, odakle dolazim, kako objasniti stvarnost oko nas itd., rekla je upućujući da je Devčić u tim radovima propitivao bit i istinu religije, klasične i suvremene dokaze o Božjoj egzistenciji, mogućnosti racionalnog utemeljenja Božje egzistencije…, ali da se nije fokusirao samo na kršćansku religiju, već se među ostalim bavio i tematiziranjem Boga u suvremenoj filozofiji, čudom, pitanjem evolucije, pitanjem vjere, problemom zla i patnje, društvenom pravdom i solidarnošću, pluralizmom kultura, određenjem dobra, ulogom Crkve u svijetu, Bošnjakovom kritikom religije… Rekla je da se hrabro bavio vrlo teškim pitanjima, da pored visoke razine znanstvenosti, njegov stil i jasnoća tekstove čine pristupačnima svakome, da čitatelj, dok ih čita ima osjećaj da zajedno s autorom prolazi i promišlja tematiku.

– Pitanje o Bogu filozofa Devčića pripada povijesnom nizu onih velikana filozofske misli čije je mišljenje pilo s grčkog izvora, rekao je dr. Horvat i u zaključku objasnio:

– Devčić je svoj filozofski put počeo krčiti sa studentskim radom »Početak filozofije čuđenja« pod mentorstvom prof. dr. Marijana Jurčevića. To čuđenje i dalje nosi njegovu misao koja pita jedno pitanje, a sabire zemlju i nebo. Možemo proročki pretkazati kako će Devčićeva promišljanja o mogućnostima spoznaje Boga i Božjeg djelovanja u svijetu, o evoluciji, o uzročnosti, o odnosu s prirodnim znanostima, o religijama i religioznosti te o antropologiji i kulturi – obogaćena vrijednim i aktualnim promišljanjima cijelog niza mislioca – imati presudnu ulogu za budući razvoj dijaloga između filozofije, teologije i prirodnih znanosti unutar hrvatskog misaonog područja. Ono što nam je Devčić pripremio u svojim tekstovima, to nam tek ima doći u svojoj nužnosti, rekao je Horvat.

Življenje vjere

Predstavljajući drugi svezak filozofskog pristupa, dr. Mijatović je zapravo predstavio sve sveske.

– U ovim svescima riječ je o dubokom filozofijskom traženju apsolutnoga, budući da Bog, iako često okrenut i leđima, ocrtava jasno svoju sjenu. Stoga ovaj drugi svezak nudi način kako da se upozna Boga pomoću filozofije i teologije, tih dvaju krila ljudske spoznaje, izdvojio je zaključivši da Devčićevo »Pitanje o Bogu« predstavlja neizostavno putovanje u čudo i spoznaju Božje ljubavi prema svijetu i čovjeku.

Sveske filozofsko-teološkog pristupa predstavio je dr. Vranješ. Objasnio je da ti tekstovi pokazuju da filozofsko pitanje o Bogu autor vodi k načinu življenja i tako povezuje filozofiju i religiju; da nudi niz poticaja, i kršćanima za bolje razumijevanje i življenje svoje vjere, i svim drugim ljudima koji su zainteresirani za pitanje o Bogu i o životu po kršćanskoj vjeri u njega. K tome, naglasio je dijalošku notu cijelog Devčićevog djela rekavši da svesci predstavljaju jedan veliki dijalog kršćanskog viđenja svijeta i suvremene kulture.

Mjere duha i srca

– Zahvaljujući povjerenju nadbiskupa Devčića i ne sputavanju u uredničkom predstavljanju njegovih radova, uronio sam u ovo poticajno gradivo do te mjere da to i dalje s užitkom činim. On radoznalo otvara brojne teme, razmatra ih s mnogim filozofima i teolozima, postavlja pitanja, daje promišljene odgovore. Dio tih pitanja izdvojio sam na stranicama ovih svezaka te pridružio radovima fra Ambroza Testena. Vjerujem da su dobra poveznica s Devčićevim promišljanjima, da su spoj umjetničkog, znanstvenog i ljudskog, mjere duha i srca, objasnio je urednik Bruno Lončarić.

Zahvalivši svima na čestitkama, dr. Devčić je rekao da je oduvijek čovjek knjige te je okupljenima uputio poruku zajedništva i zauzimanja za opće dobro.