Okončanje FKK 2020, alternativnog festivala kulture i umjetnosti, označilo je ujedno simbolično rađanje nečeg mnogo – dugotrajnijeg: Kvarta kulture Rijeka.

Kao što je poznato “Jadran”, art kafić s mikrogalerijom, zidova uređenih tako da su u njihovo tkivo utisnute fotografije Tajči Čekada, i to one koje bi mogle nositi i zajednički nazivnik “kvart izgleda koji nestaje”, otvorenog u vanjskom “bedemu” Benčića, dijelu zgrada otvorenih prema Krešimirovoj ulici, prvi je ugostiteljski objekt u jezgri KKRi.

Nastao s jasnom željom vlasnika Damira Čargonje da se “Benčiću” podari i ta vrst života, “Jadran” je i vjesnik bolje budućnosti tog desetljećima zapuštenog dijela grada. Sam čin njegova otvaranja vratio je vjeru u bolje sutra i vlasnicima PIK-a koji su ohrabreni dolaskom “Jadrana” automatski počeli uređivati svoj prodajni prostor.

Mami na kreaciju

Ono što dodatno mami na kreaciju je uređenje unutarnjeg dvorišta PIK-a gdje bi se moglo smjestiti restoran, u industrijskom stilu primjerice po uzoru na zagrebački RougeMarin nastao u Tvornici električnih žarulja, u kojem bi se kuhala jela na bazi tjestenine PaštaRija obogaćena s tradicijom primorskih umaka.

Svakako, u širem zahvatu tu je i odlični mini restoran Mezanin koji ima i svoj street gastro odjeljak i direktno je okrenut prema Kvartu kulture Rijeka.

U još širem zahvatu je čitav niz kafića na Potoku među kojima se artističkim pristupom u svom radu ističu Pop Art, uređen u stilu tog umjetničkog pravca kao i Boom Bar kojeg krasi posebna prisnost na relaciji osoblje gosti kao i odličan izbor craft piva.

Za proljeće je najavljeno i otvaranje pivnice Kings Puba, vlasnik čije je franšize Vedran Jakominić. Ona bi trebala useliti u obnovljeni željeznički kolodvor, u nekadašnji restoran “Cres”.

Dramatski zastoj

No, uvijek taj dramatski zastoj – što nije dobro, što nam treba?

Ne, nećemo ovdje tugovati za rasturenom Viktorijom, jednom od prvih pizzerija u Jugoslaviji, mjestom gdje je većina današnjih – plus minus – pedesetogodišnjka po prvi put u životu kušala domaću pizzu, iako nam se oko orosi oko kad vidimo što je od nje ostalo, nego raspravljati o – tržnici Brajda.

Fantastični objekt izgrađen 1896. godine u stilu kasnog historicizma, temeljito je, i to pod kontrolom znanstvenika s obzirom da je klasificiran kao spomenik kulture, obnovljen prije šest godina. Na žalost još jednom moramo konstatirati – uzalud.

Posljednji pokušaj da se gornji kat tržnice vrati svojoj namjeni bio je prije tri godine. Delegaciju mikro poljoprivrednika koji se u svom radu povode za najstrožim ekološkim principima primio je gradonačelnik Vojko Obersnel.

Grad je bio spreman iznajmiti im prostor za simbolični iznos zakupnina, no oni su to na kaju odbili sa željom da im se da prostor na – glavnoj tržnici. Nisu očigledno imali vjeru da bi sa svojom “robom” mogli oživjeti taj dio tržnice tako da je – prostor do danas ostao prazan.

Ima li ipak nade?

Kako smo saznali za našeg obilaska tržnice Brajda, sve je na žalost bliže dan kad će se u cijelosti svi iseliti iz nje, dakle i iz prizemlja, tako da joj prijeti – potpuna smrt.

Ili, ili možda ipak ima nade? Kakve?

S obzirom da će život na zapadnom kraju riječkog Tobacco Roada, početak mu je na platou ispred Konta, uskoro silno bujati, posebno u večernjim satima, tržnica Brajda bi mogla postati – kultno mjesto.

Pa kako kad desetljećima propada?

Jednostavno – treba ju pretvoriti u gastronomski hram u koji će useliti desetak malih, bolje rečeno mikro restorana koji će uz domaća mala jela nuditi i lepezu onih koji dolaze iz nama udaljenijih država i kuhinja.

Primjer Ljubljane

Jako lijepi primjer za tako nešto je slična obnova stare tržnice u glavnom gradu Baskije Bilbau, a ako govorimo o ulici koja sadrži impresivnu lepezu malih, internacionalnih kuhinja, pronalazimo je u srcu Ljubljane, u živopisnoj Trubarjevoj.

Umjetnost i kultura, predstave i izložbe, koncerti i performansi – rijetko traju duže od dva sata. A Kvart kulture Rijeka živi 24 sata. Gdje u preostalih 22 sata?

U nisku art kafića, ali jasno je da će i glad biti veliki problem. Stoga – oživimo tržnicu Brajda!

Pokrenimo se, predlažimo učinimo je jednim od najprivlačnijih i najsadržajnijih dijelova Kvarta kulture. Nemojmo dopustiti da – nestane, da zatvori vrata, da umre. Apsolutno je jasno kako u njezinom slučaju svaka dobra ideja nailazi i na – otvorena vrata Grada Rijeke i njezinog čelnog čovjeka.