RIJEKA – Najstarije klizište na području Primorsko-goranske županije nastalo je 1750. godine nakon velikog riječkog potresa, a jedno od posljednjih i većih je klizište nastalo na cesti Grohovo – Lopača 2014. godine, koje je prekinulo cestu i promet na njoj, a čija sanacija još uvijek nije niti na vidiku.

Karte zona

Prema riječima dožupana Petra Mamule – koji je primio predstavnike JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ-a i fakultetskih ustanova, a koji su u okviru projekta PRI-MJER – Primijenjena istraživanja klizišta za razvoj mjera ublažavanja i prevencije rizika, istražili te izradili karte zona mogućih klizišta na području PGŽ-a – riječ je o velikom problemu u smislu njegove sanacije, za koji su istraživanja još u tijeku. Prof. dr. sc. Željko Arbanas, dipl. ing. građ. s Građevinskog fakulteta u Rijeci rekao je kako je to, ustvari, ponovo pokrenuto staro klizište, koje je i danas aktivno.

– Klizište se proteklih godina pomaknulo za nekoliko metara. Nažalost, sanacijom se neće zaustaviti klizanje u trenu, nego ono može biti aktivno još godinama. Zbog toga je i potrebno najprije sanirati klizište, pustiti ga nekoliko godina, pa tek onda ići u sanaciju ceste, rekao je prof. Arbanas, procjenjujući kako bi projekt sanacije ovog klizišta mogao stajati i više od deset milijuna eura.

Predstavljajući projekt PRI-MJER, Mamula je istaknuo da su karte zona izrađene kao prototipovi, koji županijama, gradovima i općinama omogućavaju odgovorno donošenje odluka i mjera za prostorno planiranje.

Karte zona klizišta JLS-ima omogućavaju odgovorno donošenje odluka i mjera za prostorno planiranje
/ Snimio Vedran KARUZA

Voditeljica projekta prof. dr. sc. Snježana Mihalić Arbanas s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknula je kako je posljednjih godina prisutan rastući problem s klizištima zbog klimatskih promjena.

– Na temelju provedene analize podložnosti na klizanje proizlazi da na približno 28 posto površine Hrvatske, uključujući i dijelove PGŽ-a, postoji mogućnost za nastanak klizišta s obzirom na vrste stijena/tala i na značajke reljefa, rekla je Mihalić Arbanas. Za područje PGŽ-a istraživači s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu sa znanstvenicima s Građevinskog fakulteta u Rijeci izradili su niz karata klizišta koje pokazuju gdje se nalaze klizišta, odnosno na kojim područjima ona mogu nastati u slučaju ekstremnih oborina.

Važni dokumenti

– Do danas u Hrvatskoj, pa tako ni u PGŽ-u, nisu bile na raspolaganju karte klizišta koje bi se mogle primijeniti za svrhu prevencije nastanka štete od klizišta. Na području PGŽ-a na 88 posto područja nema opasnosti od klizišta, dok je 12 posto područja podložno klizanju tla. Ogledni primjerci su udolina Rječine, kao visoko rizično područje s najvećim klizištima u Hrvatskoj i vinodolska udolina, gdje je evidentirano 458 klizišta.

– Značajan doprinos proizašao je i kroz suradnju sa županijskim Zavodom za prostorno uređenje, koji je, između ostalog, već primijenio PRI-MJER-ove karte klizišta u IV. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Jelenje. Primjerice, dio građevinskog područja Općine Jelenje podložno je klizištu, zato su i važni dokumenti poput ovih karata, prilikom planiranja gradnje, jer je potrebno uvesti preventivne mjere, rekao je prof. dr. sc. Željko Arbanas.

Vodeći prostorni planer Zavoda za prostorno uređenje Gorana Ljubičić rekla je kako je PGŽ kroz prostorne planove prepoznala važnost mikrozoniranja te kako će se pratiti primjena projekta u smislu prostornog planiranja.