Odluka Vlade

KBC-u Rijeka 35,3 milijuna kuna za pokrivanje dugova

Jagoda Marić

Najviše novca dobile su bolnice koje su najviše prekoračile rokove plaćanja dobavljačima lijekova/ Foto ARHIVA NL

Najviše novca dobile su bolnice koje su najviše prekoračile rokove plaćanja dobavljačima lijekova/ Foto ARHIVA NL

Državne i županijske bolnice dobit će 743 milijuna kuna iz državnog proračuna za pokrivanje dugova dobavljačima lijekova. Najviše će dobiti KBC Zagreb kojem ide gotovo 113 milijuna kuna, a slijedi KBC Split s 90 milijuna kuna



ZAGREB – Državne i županijske bolnice dobit će ukupno 743 milijuna kuna iz državnog proračuna za pokrivanje dugova dobavljačima lijekova, a Vlada je na jučerašnjoj sjednici donijela odluku o tome kako će se među deset državnih i 33 županijske bolnice podijeliti taj iznos novca. To je prvi korak u raspodijeli ukupno tri pol milijarde kuna, koliko je Vlada u svibnju namijenila za pokrivanje dugova u zdravstvu.


Državne bolnice dobile su nešto više od 441 milijun kuna, a najviše će, kao i kod svake dosadašnje raspodjele, dobiti KBC Zagreb kojem ide gotovo 113 milijuna kuna, a slijedi KBC Split s 90 milijuna kuna. Riječki KBC u ovoj će raspodjeli za pokrivanje dugova dobavljačima iz državnog proračuna dobiti 35,3 milijuna kuna.


Vrh liste


Za bolnice kojima su osnivači županije ide nešto više od 302 milijuna kuna, a i u tom slučaju je vrh liste onih koji dobivaju najviše novca iz državnog proračuna za pokrivanje dugova uvijek rezerviran za istih četiri-pet bolnica koje se samo smjenjuju u poretku. Tako je ovaj put najviše dodijeljeno varaždinskoj bolnici, čak 44,6 milijuna kuna, slijedi bolnica u Puli s 40,6 milijuna kuna, Zadar gdje ide 34,75 milijuna kuna, te dubrovačka bolnica koja će dobiti 31,3 milijuna kuna. Novac će zapravo ići na račune osnivača, odnosno županija, i namijenjen je isključivo plaćanju bolničkih dugova.




Ministar zdravstva Vili Beroš objasnio je da Vlada podjelom novca bolnicama kojima je osnivač država, ali i onima kojima su osnivači županije, osigurava nesmetano funkcioniranje bolničkih zdravstvenih ustanova, ali i zadržavanje jednake razine zdravstvene zaštite u cijeloj Hrvatskoj.


U Vladinim odlukama objašnjava se da je pri podjeli novca kriterij bio dospjelost obveza, odnosno visina nepodmirenih obveza iznad 120 dana, što znači da su opet najviše novca dobile bolnice koje su najviše prekoračile rokove plaćanja. Zato se u tim odlukama ističe da se novac mora iskoristiti isključivo za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema kriteriju ročnosti, tako da se najstarije dospjele obveze plate prve.


Nova intervencija


Već sljedeći tjedan državu očekuje nova intervencija. Vlada bi trebala donijeti odluku, najavio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, o pomoći građevinarima jer imaju problema zbog značajnih poskupljenja građevinskih materijala i drugih troškova. Ministar kaže da odluku treba dobro pripremiti jer zadire u pitanja javne nabave, zakona o obveznim odnosima, a utječe na realizaciju projekta koji se u Hrvatskoj financiraju iz fondova Europske unije. Takva je odluka, pojasnio je Butković, pravno i financijski »vrlo kompleksno« pitanje.


Ne bježi od toga da je došlo do određenog zastoja u realizaciji javnih projekata, pogotovo u cestogradnji, jer ima situacija u kojima su ugovori potpisani, ali izvođači ne počinju radove jer im se to ne isplati po ugovorenim cijenama. U nekoliko mjeseci, dok traju žalbe i ostale formalnosti, cijene građevinskog materijala toliko porastu da potpisani ugovori građevinarima postanu neisplativi.


– Tražimo najbolje rješenje. Naći ćemo ga i moramo ga naći, a velike infrastrukturne projekte nećemo zaustaviti, uvjeravao je Butković.