Županijsku nagradu za životno djelo »Željko Orešković«, za kvalitetu i iznimna postignuća u tehničkoj kulturi te za doprinos njezinom daljnjem razvoju, dobili su Željko Ugrin i Kazimir Mihić koji su većinu svog radnog vijeka posvetili radu s inovacijama i inovatorima. Radili su oni s mladima pokušajući im ukazati na važnost inventivnog rada.

Stručna pomoć

Željko Ugrin, nakon što je na Pomorskom fakultetu završio studij strojarstva, plovio je kao časnik na brodovima Jugolinije i Jadranskog pomorskog servisa.

Od 1987. radi u Centru za radničko stvaralaštvo Rijeka u Patentoteci, a zatim u Tehnološkom centru, čija je djelatnost zaštita intelektualnog vlasništva.

U toj tvrtki od 2010. godine do umirovljenja kao direktor tvrtke, nesebično je pružao stručnu pomoć inovatorima – od izrade dokumentacije za zaštitu inovacija do njihovog plasmana, kao i na organizaciji nastupa inovatora na izložbama inovacija.

Kvaliteta njegovog rada ogledala se u činjenici da su mnogi inovatori, koje prati niz godina, postigli značajne rezultate, time da su oni višestruko nagađivani, a neki od njih pokrenuli su svoje tvrtke i pokrenuli proizvodnju svojih inventivnih rješenja.

Ugrin je veliku pažnju posvetio i edukaciji inovatora, te njihovom usmjeravanju ka zaštiti njihovih rješenja kao prvom koraku u procesu materijalizacije inovacije, njene evaluacije i plasmana na tržište i povezivanja s inovacijskom infrastrukturom.

Od 1987. godine sudjeluje na pripremi i organizaciji nastupa inovatora na nacionalnoj izložbi kao i na međunarodnim izložbama.

U sklopu sajamskih priredbi, organizirao je u suradnji s Riječkim sajmom i Centrom za inovacije i transfer tehnologije u periodu 1991. do 2012. preko 40 specijaliziranih izložbi inovacija iz područja nautike, pomorstva, brodogradnje, graditeljstva, ekologije i medicine, na kojima je bilo predstavljeno preko 1.500 inovacija.

Od 2012. sudjelovao je u pripremi i organizaciji specijaliziranih izložbi inovacija AdriaTech, iz područja nautike, strojarstva i brodogradnje, te građevinarstva.

U procesu realizacije inovacija savjetuje inovatore te ih upućuje na potencijalne izvore financiranja, a svoj stručni doprinos daje kroz višegodišnji rad u Povjerenstvu za inovacije grada Rijeke.

Svojim savjetima i iskustvom pomaže inovatore da kandidiraju svoje inovacije na sustav potpora komercijalizacija inovacija putem javnih poziva PGŽ te se uz njegovu podršku godišnje kandidira 5 do 10 inovacija na tom natječaju.

Komercijalizacija

Svoje iskustvo na području zaštite intelektualnog vlasništva, posebice kod zaštite industrijskog dizajna i žigova, nesebično prenosi autorima, a u suradnji sa stručnjacima iz tog područja vodi procese međunarodne zaštite intelektualnog vlasništva.

Volonterski surađuje s mladima radeći na razvoju i promidžbi inovacija i tehničke kulture, pa tako na izložbama inovacija predstavlja radove mladih iz riječkih osnovnih te srednjih tehničkih i strukovnih škola.

Kako je cijeli svoj radni vijek proveo prenoseći iskustva uz druge koji kreiraju inovacije, tako se i sam time počeo baviti, pa je zadnjih godina kreirao nekoliko inovativnih rješenja s kojima je sudjelovao na regionalnim i nacionalnim izložbama inovacija i natječajima.

– Inovacije, a posebno njihova komercijalizacija, ključ su uspjeha svakog uspješnog gospodarstva, kaže Ugrin, i napominje kako je najvažnije mladima usaditi duh inovativnosti.

Kazimir Mihić se po završetku studija na Tehničkom fakultetu u Rijeci zaposlio u Patentoteci Centra za radničko stvaralaštvo na poslovima patentnog inženjera, a nakon osnivanja Tehnološkog centra, njegov rad dolazi do punog izražaja.

Nakon Tehnološkog centra odlazi na mjesto direktora tvrtke TEH-NOVA, a svojim aktivnostima utječe na razvoj i unapređenje inventivnog rada, te daje svoj prinos međunarodnoj promidžbi tehničke kulture kroz organizaciju nastupa inovatora na najvećim svjetskim izložbama inovacija.

Sa suradnicima 1994. godine pokreće »IN« glasnik inovatora, dugo vremena jedino specijalizirano glasilo iz područja invetivnog rada u Republici Hrvatskoj, a po kvaliteti i konceptu to je glasilo izjednačeno s najboljim glasilima tog profila u svijetu, o čemu govori svjetska promocija na izložbi inovacija INPEX-u ‘96. u SAD-u gdje je IN glasnik dobilo i posebnu nagradu.

Začetnik je i pokretač dvaju projekata s mladima iz STEM područja, a glavni cilj projekta bio je da se organizacijom i provedbom izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece i mladeži pridonese njihovom razvijanju vještina i kompetencija u području tehnike te informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Digitalna pismenost

– Polaznicima radionica je istaknuta važnost usvajanja novih tehnologija čime se pridonosi razvijanju potreba, interesa i potencijala djece i mladih te stjecanju novih znanja i vještina u području STEM obrazovanja.

Praktičnim radom na laseru u radionici, polaznicima, njih preko tristo učenika osnovnih i srednjih škola, dano je trajno znanje i osposobilo ih se za digitalnu pismenost novoga doba, kaže Mihić.

Kao tajnik Zajednice tehničke kulture Rijeka sa svojim suradnicima radio je na kreiranju novih programa, a najveći dio programa je orijentiran prema mladima, poput projekta izložbe MLADI@INOVACIJE koja se danas organizira u Bakru, Kastvu i Matuljima te cijeli niz izložbi s tematikom tehničkog stvaralaštva u suradnji s Tehničkim muzejom Slovenije.

Najveći dio programa je i osmišljen u Rijeci među kojima svakako treba istaknuti Školu za dizajn proizvoda, Ljetnu školu elektronike i program Moje sutra, sve programi okrenuti mladima.

Sabor mladih inovatora PGŽ-a

Zajedno sa suradnicima Kazimir Mihić osmislio je projekt, Sabor mladih inovatora PGŽ-a, dvodnevno okupljanje najuspješnijih mladih inovatora s područja Primorsko-goranske županije koji su se svojim radom i inventivnom djelatnošću istaknuli na lokalnim, nacionalnim i međunarodnim izložbama inovacija.

– Okupljanjem je osnaženo inovatorstvo mladih u Primorsko-goranskoj županiji, a posebnim priznanjima sudionicima je omogućen njihov daljnji razvoj i specijalizacija prema tehničkoj struci i STEM znanostima.

Ujedno su okupljeni najbolji mentori koji su uložili svoje znanje, trud i zalaganje kako bi se njihovi učenici mogli što bolje prezentirati na nacionalnom i međunarodnom nivou.

U sklopu održavanja Sabora održan je i niz predavanja, radionica iz STEM područja, a izloženi su i najbolji radovi učenika iz područja PGŽ-a, objašnjava Mihić.