Foto: M. ANIČIĆ
STUDENA – Kako je izgledao život rimskog vojnika u kasnoj antici kad se ovo carstvo na zalasku branilo od sve češćih upada barbara na svoje područje, kako su ratovali te općenito kako je izgledala njihova svakodnevica kao i običaji kasne antike, jučer su u Studeni mogli doživjeti posjetitelji drugog izdanja Rimske noći na Claustri.
Brojni šetači rekreativci na slikovitom predjelu Za presikom, na pješačkoj stazi koja vodi prema Grobinšćini i predjelu na kojem se jasno vidi dobro očuvani obrambeni zid, osim u vojnoj strategiji, uživali su i u degustaciji antičke kuhinje, igrama i radionicama izrade uporabnih predmeta iz rimskog doba.
– Na ovaj način pokušavamo dočarati kako su živjeli Rimljani u doba kasne antike. Donijeli smo, primjerice, odore rimskog vojnika, ali i sve što je činilo njegov svakodnevni život. Rimski vojnik je, naime, živio teškim životom i poznato je da su Rimljani bili u profesionalnoj vojsci po dvadeset ili dvadeset i pet godina te su svaki dan marširali i iznova radili tabore.
Ovdje možemo vidjeti kako su izgledali njihovi šatori u kojima su živjela osmorica vojnika. Ispred šatora nalazilo se ognjište na kojem su pripremali sami svoju hranu koja je bila je prilično začinjena, a Rimljani su obilno koristili i med u pripremi hrane, objasnila nam je Ana Golja, kustosica iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, glavnog organizatora ove manifestacije.
Foto: M. ANIČIĆ
Obrambeni zid koji prolazi kroz Studenu proteže od Rijeke pa sve do Posočja u Sloveniji i označava predio koji se nalazio unutar samog Rimskog carstva kojeg su u vrijeme kasne antike Rimljani na taj način štitili od barbara koji su sve češće prolazili preko granica carstva i napadali gradove koji su se nalazili unutar limesa.
– Kako bi zaštitili carstvo, Rimljani su sagradili unutrašnji obrambeni sustav. Claustra zatvara područje od 130 kilometara, no sami zidovi dugački su 30 kilometara. Zidovi su strateški izvrsno postavljeni i štite sve doline i ceste i prolaze koji su zatvoreni zidovima i kulama.
Foto: M. ANIČIĆ
Na taj su način utvrđeni gradovi koji se nalaze na tom području, a kao dodatna barijera iskorištene su šume, planine i kanjoni rijeka. Početak zida kod nas je u Rijeci, tadašnjoj Tarsatici. Zid se penje na brdo Katarina i tamo završava kanjonom Rječine da bi se ponovo nastavio kod izvora Rječine, kaže Golja.
Foto: M. ANIČIĆ
Rimska noć dio je projekta Claustra+, prekograničnog projekta u kojem sudjeluju Hrvatska i Slovenija, a organizatorima su se slovenska udruga Vespesjan te talijanska Legio I Italica čiji su članovi ovom prigodom živjeli životom rimskih vojnika.
Foto: M. ANIČIĆ
