Skakavce kao ljudsku hranu većina nas je možda vidjela tek na malim ekranima, više kao zanimljivost s putopisa po zemljama Dalekog istoka, nego kao stvarnu hranu koja nudi zdraviju i ekološki neusporedivo prihvatljiviju alternativu konzumaciji proteina žvotinjskog porijekla, iliti mesa, iz klasičnog uzgoja stoke. Kukci općenito, a skakavci posebno, ne zahtijevaju goleme količine hrane, vode, prostora i energije kao uzgoj stoke, ne proizdvode praktički nikakav otpad, a pritom sadrže čak do sedamdeset posto bjelančevina, uz vrlo mali udio masnoća.

Navedene prednosti uzgoja skakavaca za ljudsku prehranu prije nekoliko godina zapele su za oko riječkim poduzetnicima, braći Seadu i Edinu Halitiju, koji su kako sami kažu, tražili ideju za poslovni iskorak u prehrambenoj industriji, na način koji će biti ekonomski i ekološki prihvatljiv.

Vrlo brzo nakon početne ideje, sa svojom tvrtkom Mudro Bioindustry krenuli su u prve pokušaje uzgoja skakavaca, da bi do danas razvili cjelokupan postupak uzgoja i prerade skakavaca za ljudsku prehranu. Da stvar bude zanimljivija, svoj pogon, namijenjen još uvijek u prvom redu istraživanju i daljnjem usavršavanju uzgoja i proizvodnje, odlučili su smjestiti u samom gradu, točnije, u jednom od poslovnih prostora u vlasništvu Novog lista.

Snimio VEDRAN KARUZA

Prava stvar

Uzgoj skakavaca, barem u Rijeci i Hrvatskoj, ne spada baš u uobičajenu poljoprivrednu proizvodnju, a kako su i njih dvojica gradski dečki, prvo nam je pitanje bilo – odakle im ideja uzgajati baš skakavce.

– Tražili smo ideje s drukčijim razvojnim potencijalom od onoga čime smo se prije bavili. Godinama smo radili obiteljski posao, zapravo je naša obitelj sedamdeset godina u Rijeci radila jednu vrstu posla. Tražeći nove ideje, naišli smo na uzgoj kukaca za ljudsku prehranu. To nas je zainteresiralo pa smo krenuli u malo dublje istraživanje i shvatili da smo našli potencijalno pravu stvar, kaže Sead, koji je ujedno i direktor tvrtke Mudro Bioindustry čiji je razvojni put započeo, kao i kod mnogih drugih poslovnih ideja – u obiteljskoj garaži.

– Mudro Bioindustry počeli smo razvijati još prije pet godina. Počeli smo kod kuće, u našoj garaži. Tražili smo nešto što možemo raditi ovdje, doma, u Rijeci, a da nam tržište bude globalno. Kad nam se otvorio taj svijet kukaca, shvatili smo da na tom području postoji jako puno mogućnosti. Zašto baš kukci – zato što zahtijevaju puno manje hrane, manje vode, prostora, a uz to neusporedivo manje zagađuju okoliš od uzgoja stoke. Najbolji primjer koliko uzgoj kukaca manje negativno utječe na okoliš je taj da je za uzgoj kilograma kukaca za ljudsku prehranu potrebno oko tri tisuće puta manje vode, nego za uzgoj kilograma govedine ili nekog drugog izvora proteina. Treba nam petnaest puta manje prostora i tako dalje. Kukci se pokazuju kao jedno od rješenja po pitanju buduće prehrane čovječanstva, a istodobno i zaštite okoliša, objašnjavaju braća Haliti.

Kukci u prehrani, dodaje Edin, predstavljaju alternativu svim vrstama mesa.

– Ono što mi razvijamo jest kako aplicirati taj proizvod. Od kukaca se može proizvesti brašno koje se kasnije može koristiti u proizvodnji različitih prehrambenih artikala, od snackova, pekarskih proizvoda, preko tipičnog poimanja mesa, u smislu da se može u različitim kombinacijama peći ili pržiti, do tjestenine. Mogućnosti su beskonačne, kaže Edin.

Cilj tvrtke je proizvodnja robe široke potrošnje, prvenstveno u prehrambenoj industriji, ali uzgoj skakavaca, kažu, ima razvojni potencijal i na drugim područjima.

– Jedna od prednosti njihova uzgoja je ono što zovemo zero waste, odnosno to što u uzgoju kukaca nema otpada. Svi produkti uzgojnog dijela su iskoristivi. Od izmeta skakavaca radimo gnojivo koje se, prema napravljenim istraživanjima, pokazalo vrlo učinkovitim, a razvijamo i proizvodnju bioplastike od hitina, tvari koja čini egzoskelet skakavaca i drugih kukaca, a koja bi dijelom u budućnosti mogla zamijeniti određene vrste plastike, kaže Sead.

Sve po propisima

Zanimalo nas je prepoznaje li uopće hrvatsko i europsko zakonodavstvo uzgoj kukaca kao poljoprivrednu ili neku drugu djelatnost.

– Krenuli smo u razvoj prije nekoliko godina i stalno smo tražili informacije i dopisivali se s raznim osobama i institucijama, među ostalim i po tom pitanju. Hrvatska je članica Europske unije, a Unija je regulirala prehranu kukcima kao novu hranu. Pod pojmom nova hrana podrazumijeva se svaka vrsta hrane koja nije u značajnoj mjeri korištena na prostoru EU-a prije 1997. godine. Za njenu proizvodnju mora biti odobrena dozvola, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) to sve prati i nadzire, a nakon određenog perioda, ako se svi uvjeti zadovolje, izdaje se dopuštenje za uzgoj određene vrste, primjerice, skakavaca, za ljudsku prehranu. Vrsta koju mi uzgajamo je Locusta migratoria i za nju je već prije izdano dopuštenje za uzgoj na području EU-a. Europska unija ima i sustav poticaja uzgoja kukaca za hranu, koji je u skladu s europskim nastojanjima da se smanji štetan utjecaj čovječanstva na klimu i kompletan ekosustav na Zemlji, ističe Sead.

U prostorima koje koriste nalaze se posebne komore za uzgoj skakavaca s trodimenzionalnim, posebno izrađenim strukturama čiji je izgled poslovna tajna, a u njima vladaju točno određeni uvjeti temperature, postotka vlage u zraku i količine svjetlosti. Skakavci jedu zelenu hranu, mješavinu različitih biljaka prilagođenu njihovim potrebama, a prema riječima pokretača uzgoja, ciklus odrastanja, od izlijeganja iz jajašca do veličine prikladne za proizvodnju proteinskog brašna, treba oko sedam mjeseci. Uz prostorije za uzgoj skakavaca, tvrtka ima i prostor za njihovu preradu i proizvodnju hrane.

Sead Haliti / Snimio Vedran Karuza

– U ovom trenutku razvijamo rješenja i ideje, povećavamo produktivnost po kubičnom metru prostora i pripremamo se za automatizaciju i robotizaciju gotovo cijelog procesa masovnog uzgoja kukaca. Na taj način, želimo ponuditi opciju ljudske prehrane koja je zdrava i lako dostupna, odnosno omogućiti ljudima da se mogu hraniti zdravo, kvalitetno i cijenom pristupačno. A uz to, uzgoj kukaca, kako smo već rekli, iziskuje neuspredivo manje količine prostora, obradivog tla, vode i drugih resursa te ne stvara praktički nikakvo zagađenje. Pritom mu je prednost i to što je uzgoj moguć u urbanim sredinama, u velikim gradovima u kojima ne možete uzgajati kokoši ili krave. To nam je bila jedna od početnih ideja – kako u urbanim sredinama, u kojima će uskoro živjeti golema većina čovječanstva, uzgajati hranu. U velikim gradovima prvi pašnjaci na kojima se može uzgajati stoka su udaljeni ponekad i po stotinu ili više kilometara. Kukci se mogu uzgajati u bilo kom odgovarajućem prostoru, bez ikakvog utjecaja na okolinu.

Evo, mi ih uzgajamo u samom gradu, u prostorima u vlasništvu Novog lista, gdje ne bi bio moguć uzgoj niti jedne vrste životinja koje se koriste za prehranu. U centru grada ne možete imati farmu kokoši ili napasati koze i goveda. Skakavce pak možemo uzgajati, bez otpada, bez neugodnih mirisa, zvukova i drugih utjecaja na susjedstvo. Prostor u kompleksu Novog lista je, moram napomenuti, namijenjen istraživanjima i razvoju uzgojnih procesa i opreme, a ne samom masovnom uzgoju, kaže Edin.

Braća Haliti proučili su svu dostupnu literaturu vezanu za uzgoj skakavaca / Snimio V. KARUZA

Zahtjevni počeci

Počeci su bili vrlo zahtjevni i uključivali su opsežne pripreme, prikupljanje informacija te mnogo pokušaja i grešaka iz kojih su stjecali iskustvo i nova znanja.

– Trebalo nam je puno učenja i puno pokušaja i pogrešaka. Pročitali smo gomilu stručne literature, konzultirali se s različitim stručnjacima i uzgajivačima po svijetu, puno radili, pokušavali, a povremeno i griješili. Savjete smo tražili i od profesora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, drugih biologa i stručnjaka za različita područja uključenih u uzgoj kukaca, agronomiju i proizvodnju hrane. Velik dio našeg posla odnosi se na suradnju sa znanstvenom zajednicom, što nam je uvelike i pomoglo u usavršavanju procesa. Odlično surađujemo i s tvrtkom Insektarij iz Zagreba koja se također bavi uzgojem kukaca. Imali smo uspona i padova, ponekad nismo znali kako riješiti problem koji bi se pojavio. Tražili smo odgovore po forumima uzgajivača, pitali biologe, ali smo u konačnici uspjeli zaokružiti proces, shvatiti što je sve potrebno za uspješan uzgoj. Bilo je tu svega, neko vrijeme skakakvci se nisu baš htjeli razmnožavati pa smo se pitali u čemu je problem. Pokušavali smo svašta, a kako je Edin glazbenik i DJ, u jednom im je trenutku čak počeo puštati pjesme Barryja Whitea, u pokušaju da im podignemo »borbeni moral«, ha, ha, kaže Sead.

Je li taktika s Barryjem Whiteom upalila? – pitamo ga.

– Nije. Pokušavao sam i s drugim izvođačima i žanrovima glazbe, ali ništa nije funkcioniralo. Na kraju se, kao i kod ljudi, najboljim rješenjem pokazala osama i mir, tada su se krenuli razmnožavati kako smo željeli, kaže Edin.

Uzgoj kukaca ima svoje brojne specifičnosti, objašnjava Sead, a jedna od njih je složenost uzgoja na masovnoj, industrijskoj razini.

– Uzgajati kukce kao ljubimce ili na nekoj niskoj razini brojnosti nije previše zahtjevno, iako se na dulji rok i tu mogu pojaviti brojni problemi. No, uzgoj u ozbiljnim količinama, u kontroliranim uvjetima koji zadovoljavaju kriterije za ljudsku prehranu, je vrlo ozbiljan i zahtjevan proces, kaže Sead.

Edin Haliti / Snimio Vedran KARUZA

Jedinstvena rješenja

Uz sam uzgoj kukaca, s vremenom su razvili i jedinstvena rješenja po pitanju opreme za uzgoj pa razmišljaju, u budućnosti, i o plasmanu tog dijela na tržište, ali zasad su ipak koncentrirani na sam uzgoj skakavaca i plasman proizvoda na tržište.

– Da, razvijanje znanja i opreme i moguća prodaja tog znanja jednog dana, svakako to želimo. Sada ipak moramo uhvatiti svoju poziciju s našim proizvodima. Ovo je relativno nova grana poljoprivrede, svi traže svoje mjesto, a znanje je ono što će činiti razliku. Mi razvijamo kompletan postupak uzgoja i proizvodnje, i trenutno radimo s već petim prototipom, nazovima ga tako, kompletnog procesa. U ovoj branši još ne postoje univerzalna rješenja, manje više svatko ima svoja, iako, nadamo se da ćemo svi zajedno surađivati na usavršavanju postupaka uzgoja i proizvodnje hrane od kukaca. Natjecanje je dobra stvar i treba ga biti, ali mislimo da će suradnja dati bolje i brže rezultate, kaže Edin.

Fokus poslovanja tvrtke trenutno je razvoj tehnologije uzgoja i proizvodnje, nakon čega će slijediti faza masovnog uzgoja i plasmana proizvoda. Interes potencijalnih kupaca za sad je, kaže Sead, vrlo dobar.

– Želimo usavršiti sve postupke i tehnologije, kako bi uzgoj bio ne samo uspješan u smislu količine, nego i izveden na najprirodniji mogući način i vrhunske kvalitete. Nije to jednostavno, ali želimo postići uzgoj skakavaca i proizvodnju hrane od njih bez kemikalija, aditiva, lijekova, isključivo prirodnim putem i na vrhunskoj razini. U uzgoju ne koristimo nikakve kemijske supstance, ne tretiramo skakavce ni sa čim. Ne želimo raditi na principima današnjeg stočarstva u kojemu se umjetno ubrzava rast životinja, a zdravlje održava lijekovima. Držimo se Halal principa, ono što bismo sami jeli, to i proizvodimo, a jedan od ciljeva nam je da dobijemo i Halal certifikat kako bismo si time otvorili nova tržišta. Idemo putem koji je možda teži, ali vjerujemo, dugoročno bolji i održiv, na korist zaštiti ljudskog zdravlja i prirode, zaključuju Edin i Sead.

Snimio VEDRAN KARUZA