“Bakar, kako to gordo zvuči!” naziv je perfomansa koji je na bakarskom jazu, ispred suvenirnice, privukao velik broj Bakrana i njihovih gostiju, a koji su organizirali bakarski fotograf Miljenko Šegulja i dizajner Dimitrij Čegodajev.

Drevni grad Bakar, poznat po svojim brojnim kulturnim i turističkim znamenitostima, koji posljednje dvije godine privlače sve veći broj turista, tako je postao bogatiji za šetnicu radnog naziva “25 zvijezda na bakarskoj rive”, na kojoj su imena dvadeset i pet bakarskih velikana.

Riječ je o poznatim Bakranima koji su svojim radom i djelom zadužili grad, u zemlji i svijetu pronijeli njegovo ime.

Bakar se teško može nazvati velikim gradom, ali rijetko je koji velegrad, pa čak i neke prijestolnice, dao svijetu toliko velikih ljudi koji su imali takav utjecaj na razvoj znanstvenog, društvenog i političkog života.

Nema sumnje da svi ovi i mnogi drugi istaknuti građani Bakra davno zaslužuju da budu ovjekovječeni u svom rodnom gradu.

Od Vinodolskog zakona

Bakarski velikani koji su dobili zvijezde su zastupnici Grada Bakra prilikom potpisivanja Vinodolskog zakona 1288 godine – plovan Krstiha, pop Grubeša, satnik Ivan, Derga, Vlčina i Nedrag, hrvatski velikaš Martin IV. Frankopan, koji je 1450. godine naredio da sagrade crkvu sv. Margarete u Bakru, hrvatski ban Petar Zrinski, koji je 1641. godine naredio da sagrade crkvu sv. Majke Božje od Porta u Bakru, svećenik Bartol Vinko Barčić, član zbora bakarskih kanonika, hrvatski ljetopisac te bakarski kroničar, autor povijesnih bilješki o Bakru »Povijest nekih drevnih spomenika Bakra«.

Tu je i Marija Terezija Austrijska, češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom, koja je 13. svibnja 1778. godine poveljom Bakar proglasila slobodnim gradom, čime dobiva status slobodne trgovačke luke.

Svoju zvijezdu u Bakru dobili su i Vjenceslav Šoić, biskup Senjsko-modruške biskupije, političar i dobrotvor, najzaslužniji za obnovu konkatedrale sv. Andrije apostola u Bakru sredinom 19. stoljeća., Ante Starčević, hrvatski političar, publicist i književnik, prvi put postao je zastupnik u Hrvatskom saboru od grada Bakra, Adolfo Veber Tkalčević, istaknuti hrvatski filolog, književnik, književni kritičar, putopisac i estetičar, autor prve sintakse književnog jezika, Franjo Josip I., austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj, koji je 1849. godine naredio da se otvori javna nautička škola u Bakru, Narcis Damin, predavač prirodnih nauka na Nautičkoj školi u Bakru, poznati istraživač pauka u Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Velebitu, Rudolf Desselbrunner, tiskar i nakladnik koji je osnovao tiskaru i knjigovežnicu u Bakru (1851.).

Također, zvijezde su dobili i Franjo Serafin Vilhar, skladatelj »Bakarske božićne mise«, Dragutin (Adolf) Hirc, učitelj na Građanskoj školi u Bakru koji je izradio dotad najveći herbarij hrvatskog bilja s više od 100 fascikala, što ga je kasnije darovao Medicinskom fakultetu, Andrija Mohorovičić, profesor na Nautičkoj školi u Bakru (od 1882.), gdje je predavao meteorologiju i 1887. godine osnovao meteorološku postaju u Bakru, Bogoslav vitez Trnski, liječnik, jedan od osnivača suvremenog zdravstvenog turizma i autor izdanja »O morskom zraku i morskih kupeljih«, koji je prihod od prodaje knjižice dao za pošumljavanje bakarskoga kraja.

Do Nike Cvjetkovića

Zvijezdu je dobio i Matija Mažić, bakarski kroničar, historiograf te publicist, podnačelnik grada Bakra i začetnik ideje o osnivanju bakarskog muzeja, Vladimir Varićak, akademik, matematičar, dekan Mudroslovnog fakulteta u Zagrebu, rektor Sveučilišta u Zagrebu, profesor u bakarskoj Pomorskoj školi, Artur Gervais, koji je 1918. godine u Bakru utemeljio i vodio Gradsku glazbu te postao zborovođom HPD-a »Sklad«, orguljašem župne crkve sv. Andrije i učiteljem glazbe i pjevanja.

Među bakarskim velikanima koji su zaslužili svoju zvijezdu su i Josip Sinčić, profesor strojarstva i upravitelj školskih brodova u Nautičkoj školi u Bakru, Miroslav Hirtz, zoolog, pjesnik i putopisac, Ivo Marochino, državni odvjetnik, bakarski historiograf, autor knjige »Grad Bakar kroz vjekove«, Mirko Korić, agronom, profesor, pokretač temeljnih genetičkih istraživanja u poljoprivredi koji je stvorio nove sorte pšenice, borac protiv gladi, Drago (Carolus) Gervais, hrvatski književnik i pjesnik, koji je od 1918. do 1931. godine boravio i radio u Bakru, Nikola Luzer, pisac, pjesnik i kulturni djelatnik te Niko Cvjetković, doktor medicine, kao bakarski historiograf te publicist objavio je brojne knjige i članke o povjesti društvenog života u gradu Bakru.

Početak velike inicijative

​Niz godina se ideja vrti u glavama Bakrana, ali tek sada je pronašla svoje utjelovljenje u performansu fotografa Miljenka Šegulje i dizajnera Dmitrija Čegodajeva »Bakar, kako to gordo zvuči!«.

– Znamo da je ovo tek početak i da ne samo da tih 25 ljudi zaslužuje svoju zvijezdu, već i puno više, ali nadamo se da će naši sugrađani nadopuniti ovaj red. Također se nadamo da će gradske vlasti podržati ovu ideju, pa da uskoro u našem lijepom gradu zajedno otvorimo pravo Šetalište Bakarskih velikana.

Ali da nije izrađeno od papira i kartona, već od bakra i kamena, kazali su autori perfomansa Šegulja i Čegodajev, koji su posljednju zvijezdu namjerno ostavili praznom, jer je sam projekt tek početak jedne velike inicijative o otvorenju Šetališta, na kojem svoju zvijezdu zaslužuju mnogi.