Povijesna odluka o osnivanju riječkih brodara potpisana je 20. siječnja 1947. godine, a u dijelu koji se tiče osnivanja Jadrolinije navodi se kako je riječ o osnivanju državnog privrednog poduzeća općeg državnog značaja pod nazivom »Jadranska linijska plovidba«, koje je pod administrativno-operativnim rukovodstvom Ministarstva pomorstva FNRJ. Dio odluke odnosi se i na početni kapital od 6,9 milijuna dinara i osnovna radna sredstva, a to je bio ukupno 41 parobrod s kojima će kompanija prevoziti robe i putnike morem. Nova kompanija nastala je kao sljednica Jadranske plovidbe, Dubrovačke plovidbe i ostataka Zetske plovidbe.
Bijela flota
Već do 1960. godine bijela flota imala je ukupno 65 uglavnom klasičnih brodova, nakon čega je 1. siječnja 1963. godine u promet uveden prvi trajekt »Bodulka«, te je uslijedilo uspostavljanje prvih međunarodnih linija. Akt o osnivanju jedan je od važnijih datuma u povijesti Jadrolinije, koja povijesne korijene vuče iz 1872. godine i prve plovidbe parobroda »Hrvat« od Rijeke do Senja.
Povijest Jugolinije također je vrlo burna i živopisna. Riječ je o kompaniji koja je uživala primat najvećeg linijskog brodara na Mediteranu, te povijest bilježi da je Jugolinija imala ukupno 187 brodova u floti, linije sa svim svjetskim kontinentima, te bila kompanija koja je diljem svijeta činila poznatim Rijeku, Hrvatsku i tadašnju Jugoslaviju. Aktom o osnivanju Jugolinije (puni naziv Jugoslavenska linijska plovidba) kompanija je stvorena na tada postojećoj floti od nacionaliziranih brodova, ratnog plijena i ratne reparacije, a naknadno je obavljena decentralizacija te je brodovima Jugolinije 1955. godine osnovana Atlantska plovidba, Tankerska plovidba i Splošna plovba. Nešto ranije, 1950. godine u Rijeci osnovana je Jadranska slobodna plovidba, a riječ je o današnjem Jadroplovu čije je sjedište u Splitu. Pored navedenog, Jugolinija je imala svoje predstavnike u svim najvećim lukama svijeta i bila je začetnik kontejnerskog i ro-ro prijevoza u bivšoj državi.
Najteži udarac
Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća kompanija je dobila novo ime Croatia Line i tada je u floti imala 50-tak brodova, te ukupno oko 3.000 zaposlenih. Zbog financijskih problema, gubitka linija i rasprodaje flote kompanija je 1999. godine završila u stečaju, koji se nažalost pretvorio u grubu likvidaciju. Iako je zadnji brod Croatia Linea završio u rezalištu 2003. godine, svjetskim morima i danas plovi osam brodova koji su bili dio flote CL-a. Propast ove riječke kompanije najveći je udarac kojeg je pretrpjelo hrvatsko pomorstvo u 20 godina samostalnosti hrvatske države. Svejedno, uspomena na Jugoliniju/Croatia Line i danas je vrlo živa među tisućama pomoraca, koji su plovili na ovim brodovima, pa je i zbog njih važno spomenuti se na važne datume u njezinoj povijesti. Prije desetak godina ozbiljno se zagovarala i opcija osnivanja novog riječkog brodara, registrirana je i tvrtka pod nazivom Kvarnerska plovidba, ali je sve ostalo mrtvo slovo na papiru. Stoga, preostaje tek zabilježiti povijesne datume. Jadroliniji slavlje, a Jugoliniji tuga za 65. rođendan.
