VIŠKOVO – Vađenje otpada iz jame Sovjak trebalo je početi u siječnju, no građevinska dozvola za te radove, iako izdana, još uvijek nije postala pravomoćna, tako da se sa samim vađenjem otpada čeka. Također, čeka se još testiranje opreme i uporabna dozvola, sukus je odgovora koji smo dobili od provoditelja projekta sanacije jame Sovjak, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o rokovima sanacije. Iz Fonda kažu da je riječ o složenom projektu te da je ažuriranje termina očekivano. Sanacija jame Sovjak trebala bi biti dovršena do sredine 2026. Prva etapa, koja se upravo provodi, uključuje izgradnju prometno-manipulativne površine i radne zone za smještaj privremenih građevina i opreme za provedbu sanacije.
– Na lokaciji se trenutačno izvode radovi etape I, koji obuhvaćaju izgradnju prometno-manipulativne površine i radne zone za smještaj privremenih građevina i opreme u funkciji provedbe zahvata sanacije.

Dinamika radova ovisi o nizu čimbenika koji uključuju izdavanje dozvola, odobrenja, vremenske uvjete, rokove dobave potrebne opreme kao i o drugim ugovornim i projektnim ograničenjima. Po završetku svih radova etape I nužno je provesti i testiranje opreme te ishoditi uporabnu dozvolu, što se tek očekuje u narednom periodu. Radovi na sanaciji su u tijeku, ali samo vađenje otpada iz jame obuhvaćeno je radovima etape II. Građevinska dozvola za etapu II je izdana 30.11.2023. te se očekuje ishođenje pravomoćnosti, kažu u Fondu.

Upiti mještana

U drugoj etapi predviđeno je vađenje 150.000 kubika raznog opasnog otpada koji se nalazi u jami, a koji je ondje odlagan nakon Drugog svjetskog rata. Procjenjuje se da je u jamu od 1950-ih godina do 1990-ih odloženo oko 250 tisuća kubnih metara raznog otpada, najviše kiseli mulj iz rafinerije nafte, oko 110 tisuća kubika, zatim acetilenski mulj iz brodogradilišta, otpadni katran iz koksare, otpadna ulja iz brodogradilišta i drugi otpad, no koji su uslijed kemijskih reakcija svedeni na trenutnih 150 tisuća kubika.

Osim upita o početku vađenja otpada iz jame Sovjak, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pitali smo i da odgovori na pitanja i kritike mještana na samu sanaciju. Veljko Bezjak u ime inicijative zainteresiranih mještana upozorio je da su dvije mjerne postaje locirane na jugozapadnom dijelu Sovjaka te da ne pokrivaju obiteljske kuće locirane u polukrugu od sjeverozapada pa do jugoistoka. Mještani predlažu da se postojeći model mjerenja kakvoće zraka dopuni stacionarnim detektorima plinova i čestica (ispred svih najbližih kuća Sovjaku te na pozicijama ispred mjesta gdje su očekivana strujanja zraka iz pravca Sovjaka). Stacionarni detektori trebaju reagirati zvučnim signalima na pojavu opasnih plinova i čestica i trebaju biti uvezani u centralni sustav gdje će se sabirati podaci i lokalitet pojave plinova, kažu mještani.

Obavijesni ekrani

Iz odgovora Fonda može se zaključiti da u Fondu smatraju da su postavljene dvije postaje dovoljne.
– Pri prezentaciji odabranog rješenja sanacije zahtjev mještana je bio da se postavi dodatna mjerna postaja, što je i usvojeno još u fazi postupka procjene utjecaja na okoliš. Sada smo u fazi kad je priprema završena i u tijeku smo realizacije projekta sanacije, a koja se odvija poštujući precizno i sustavno, sve odobrene dokumente. Upravo prema Rješenju o prihvatljivosti zahvata na okoliš, na lokaciji odlagališta Viševac stara mjerna postaja je uklonjena te je zamijenjena novom automatskom mjernom postajom naziva Viševac Sovjak, a na zahtjev lokalnog stanovništva postavljena je i dodatna mjerna postaja u neposrednoj blizini jame. Za tu automatsku mjernu postaju Sovjak, rješenjem je propisano da mora biti unutar granice obuhvata zahvata, dok stacionarni detektori nisu predviđeni. S dvije mjerne postaje u neposrednoj blizini jame, uz 11 parametara kvalitete zraka, podacima koji se pokazuju na web-stranici, obavijesnim ekranima i mobilnoj aplikaciji, mještani će imati kontinuirane informacije o očitanim rezultatima mjerenih parametara kvalitete zraka s mjernih postaja.

U drugoj etapi predviđeno je vađenje 150.000 kubika raznog opasnog otpada koji je u jami / Snimio Mateo LEVAK

Vijčane pumpe

Uz navedeno, obavijesni ekrani, koji su povezani s mjernim postajama, bit će opremljeni svjetlosnom i zvučnom signalizacijom, odgovorili su iz Fonda. Mještani također smatraju da su vodeni topovi i vodeni sloj diskutabilan odabir sprječavanja širenja opasnih plinova i smrada. Mole za pojašnjenje na koji će način funkcionirati vodeni topovi i može li se njima pridružiti i dodatni oblik zaštite. Iz Fonda kažu da je kao stalna mjera zaštite određen obavezan sloj vode na površini, kako bi se osigurala zaštita od oslobađanja plinova tijekom izvođenja radova.
– Predviđeno je da se sadržaj iz jame vadi kroz zatvoreni sustav – uporabom vijčanih pumpi. Prilikom vađenja sadržaja iz jame spriječeno je širenje emisija plinova u zrak, a sloj vode koji je cijelo vrijeme na površini služi kao prirodna barijera. Kontinuirano će se pratiti vrijednosti koncentracija pojedinih plinova, a topovi za stvaranje vodene magle uključuju se kao dodatni oblik zaštite u slučaju da koncentracije pojedinih plinova dosegnu 80 posto propisanih graničnih vrijednosti. Sigurnost stanovništva nam je na prvom mjestu te su kroz cijeli projekt predviđene razne mjere zaštite koje su prilagođene i stupnjevane ovisno o stanju na terenu te se provode ovisno o visini koncentracije štetnih plinova i neugodnih mirisa, kažu iz Fonda.

Otpadni plinovi

Mještani smatraju i kako je postrojenje za neutralizaciju izvađenog opasnog otpada loše pozicionirano te ih brine pogon bez zatvorene hale, preblizu naselja.
– Smještaj svih privremenih građevina je definiran Glavnim projektom etape I, za što je i ishođena građevinska dozvola. Privremena građevina koja je predviđena za kondicioniranje mekog katrana i sloja plutajućih ugljikovodika je zatvorenog tipa, a posuda za homogeniziranje plutajućih ugljikovodika, odnosno mekog katrana imat će ugrađeni sustav odvodnje otpadnih plinova prema pročistaču ispušnih plinova (tzv. scrubberu).

Tako će i posuda za obradu otpadnih voda imati podtlačni sakupljač otpadnih plinova (napu), koja će voditi plinove ka scruberu. Scrubber će prihvaćati onečišćeni zrak te ga u protustrujnom fluidizirajućem sloju vode, pročišćavati. Tako pročišćeni plinovi koji imaju zadovoljavajuće vrijednosti, mogu se ispuštati u atmosferu. Iz svega navedenog je vidljivo da je izvođač radova glavnim projektom predvidio dodatnu opremu, odnosno sustav za sprečavanje emisije plinova na jedinici za predobradu opasnog otpada, kažu iz Fonda.