Odbor za kulturu

Još jedan u nizu apela za Harteru i Teatro Fenice: ‘Oni su glavni primjer nereda, kriza upravljanja se nastavlja’

Ervin Pavleković

Uz situaciju s Autotrolejom, komunalni nered, deficit odgojitelja i manjak mjesta u vrtićima, kriza upravljanja i dalje se nastavlja, a Teatro Fenice i Hartera poseban su primjer nereda, kaže Magzan



RIJEKA – Još jedna sjednica Odbora za kulturu Gradskoj vijeća Grada Rijeke, 28. u nizu, protekla je u znaku isticanja izostanka reakcije nadležnih po svima dobro znanim pitanjima gradske materijalne kulturne baštine, odnosno zgrada Hartere i Teatra Fenice koje su kulturno dobro. Ova je sjednica, istaknuto je, samo jedna od onih ulančanih koje problematiziraju riječku industrijsku ili arhitektonsku baštinu, a osim Hartere i Teatra Fenice, podsjetimo, između ostalog se raspravljalo i o Lansirnoj rampi, kao i o paviljonu tržnice na Brajdi.


Gradski nered


Kako je uvodno naglasila predsjednica Odbora Maša Magzan, uz situaciju s Autotrolejom, komunalni nered, deficit odgajatelja i manjak mjesta u vrtićima, kriza upravljanja i dalje se nastavlja, a Teatro i Hartera poseban su primjer nereda, jer na ono što je upućeno nadležnima s obzirom na zaključke prethodno donesenih sjednica Odbora, reakcije i dalje nema. Posebno u tom smislu ukazuje na to da je tematska sjednica o Harteri bila u veljači, u travnju je postavila gradonačelniku vijećničko pitanje, da bi odgovor, koji je i izazvao reakciju i sazivanje sjednice Odbora, stigao u kolovozu. Kako u odgovoru stoji, ne postoji interes glede toga da se sanira klizište u dijelu kod Hartere, kao ni interes glede Hartere općenito.


Još ranije ove godine tijekom tematske sjednice vezane za Harteru, studenti s dvadesetak sveučilišta bavili su se slučajem Hartere i tog dijela grada, a zaključak je bio da valja donijeti urbanističko pa funkcionalno rješenje. Svi članovi Odbora (Antonia Marković, Petar Lukić, Zlatko Meić) smatraju kako je problem Hartere, kao uostalom i Teatra Fenice, »vrući krumpir«, no složni su u tome da usprkos tome zakon valja poštovati, a uostalom s obzirom na klizište valja djelovati i zbog potencijalne ugroze života prolaznika, pa Grad ne smije okretati glavu i ignorirati ovaj problem. I Magzan smatra kako se pitanjem Hartere bavilo tijekom godina, postoje različite ideje, no te ideje Grad nije implementirao. Nekad se na prostoru kompleksa Hartere održavao uspješan istoimeni festival koji je ugošćivao svjetska glazbena ima i koji je imao i vrlo dobru posjećenost stranaca, no danas je Hartera, napominje, oronuli prostor za koji ideje nema, no vapi za rješenjem, pa je zaključak ovog radnog tijela, koji traži suradnju gradskih instanci i utvrđivanja samoga stanja (klizišta), još jedan apel za Harteru.


Potreban pritisak




Meić smatra kako se bez stvarnog pritiska, svih aktera kojih se pitanje Hartere tiče i koji nemaju što za reći, ovaj problem riješiti neće, a to se može primijeniti i na slučaj Teatra Fenice o kojem se govorilo nebrojeno puta, i sa stajališta pogleda na povijest, važnost te zgrade, kao i medijskih propitivanja glede imovinskopravnih odnosa koji jesu zamršeni, no i po tom pitanju Odbor se slaže s time da se zakon, koji nalaže da se u slučaju vlasničke nebrige za materijalno dobro, u ovom slučaju zaštićeno kulturno dobro, mora odrediti privremeni skrbnik. Vlasnik je, moglo se čuti, vrlo živa osoba, a u jednom je trenutku kronološkog i konstantnog nastojanja Konzervatorskog odjela da se nešto učini po pitanju te zgrade nakon pravne žalbe na njihovo rješenje iz 2020. godine konstatirano da ipak zgrada nije ugroza. Zakon je jasan, napominju članovi, a zakonski uvjeti za imenovanje privremenog skrbnika itekako su ostvareni, stoga i po ovome pitanju valja djelovati.


Nitko od članova ne pokazuje da ne razumije imovinsko-pravnu zavrzlamu glede tog kulturnog dobra, no i dalje smatraju kako se treba nešto poduzeti. A Grad se, ukazuje Magzan, nije oglušio od jučer, već to traje od 2008. godine, od kad je Konzervatorski odjel prvi put ukazao na nužnost akcije po tom pitanju. Zaključak također u obliku još jednog apela pitanje je zašto se nije imenovao skrbnik i inzistiranje na primjenu zakona u tom pogledu.


Gradonačelnikovo izvješće


Govorilo se i o Prijedlogu polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Rijeke za ovu godinu, koji je primljen na znanje, kao i o Polugodišnjem izvješću o radu gradonačelnika (siječanj-lipanj) koji nije prošao, a Magzan je naglasila kako nedostaju dodatna pojašnjenja aktivnosti i gradonačelnika i njegove zamjenice, odnosno koji je rezultat i(li) svrha određenog posjeta ili sudjelovanja na kakvom događaju konferencijskog tipa.