Hrvatska u zapadnoj Europi ima jedne od ponajboljih aspiracija mladih koji znaju što žele, a u osnovnoj školi uz 13 posto onih koji se žele baviti ICT zanimanjima još su traženije karijere u biomedicini i znanosti.

Istaknuo je to na tribini Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci “Znanjem do zdravog društva” ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić.

Tribina je organizirana povodom Svjetskog dana zdravlja i prva je u nizu koje će ta visokoškolska ustanova organizirati s ciljem veće vidljivosti znanstvenih publikacija i projekata, a kako je dalje kazao Jokić mladi u Hrvatskoj imaju bolji aspiracijski motiv nego u Švedskoj, Nizozemskoj ili Njemačkoj.

Nije da svi žele biti kirurzi

– U toj biomedicini i zdravstvu nije da svi žele biti kirurzi i specijalisti te liječnici. Značajan dio mladih ljudi želi karijeru u sestrinstvu, fizioterapiji i različitim drugim područjima vezanim uz biomedicinu i zdravstvo.

Aspiracije tih mladih ljudi govore da karijeru vidu kroz altruzima i pomaganja drugima, vrijednosti i solidarnosti. Za mlade ljude karijera u zdravstvu znači i mogućnost mobilnosti koja nije samo nacionalna, već i internacionalna, kazao je Jokić.

Osvrnuo se i na učinak pandemije na mlade i na povjerenje istaknuvši da su jedina skupina prema kojoj povjerenje za vrijeme pandemije nije stagniralo zdravstveni djelatnici, dok među mladima povjerenje u zdravstvene djelatnike raste.

– Bez obzira koliko su se znanstvenici u Hrvatskoj svađali i što su sve jedni drugima rekli činjenica je da znanost i zdravstveni djelatnici osigurali pozitivnu percepciju mladih ljudi, istaknuo je Jokić.

Posljedice pandemije po mlade

Dodajući kako je provedeno i veliko istraživanje među mladima koje je pokazalo da je pandemija na njih negativno djelovala, a najveće negativne posljedice osjetili su maturanti.

– U istraživanju je sudjelovao svaki četvrti maturant. Ipak pandemija nije imala isključivo negativan utjecaj na mlade, jer u svim aspektima odnosa s roditeljima, prijateljima i nastavnicima pandemija je imala blago pozitivan utjecaj.

Međutim, u nekim aspektima, a naročito u aspektima zdravlja imala je negativan utjecaj. Naime, 42,3 posto učenika osmih razreda iskazuje da je pandemija imala negativan utjecaj na njihovo tjelesno zdravlje i na na njihovu mogućnost bavljenja sportom i fizičkim aktivnostima.

Još veći problem je činjenica da više od polovice maturanata je rekao da je pandemija negativno ili izrazito negativno utjecala na njihovo mentalno zdravlje.

Dakle, svaki drugi maturant iskazuje da je pandemija imala negativan utjecaj. Nije jednako utjecala na sve. Posebno je pogodila djevojke i djevojčice. Baš kao što svjetska istraživanja pokazuju, žene su te koje su pshički teže podnijele pandemiju, iznio je Jokić.

Drugi veliki problem

Kao drugi veliki problem apostrofirao je činjenicu da je pandemija kad je u pitanju psihičko zdravlje više pogodila bolje učenike, a posebice se to odrazilo na uspješne djevojke.

– Kada pitate to isto prosvjetne djelatnike vide li to u svojim učionicama oni će vam spremno reći da vide povećanje anksioznih i depresivnih poremećaja, a u dijelovima koje su pogodili potresi javljaju se strah i fobije.

Situacija vezana uz mentalno i tjelesno zdravlje mladih je takva da bi kao društvo trebali reagirati.

Društvo bi trebalo adresirati odgojno-obrazovne nedostatke mladih koji su se pojavili, kao i psiho-socijalne posljedice pandemije kroz pitanje mentalnog zdravlja djece i mladih, ali i odgojno-obrazovnih radnika, upozorio je Jokić.

Uz njega kako znanjem do zdravog društva govorili su i prof.dr. Amir Muzur te rektorica Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Snježana Prijić Samaržija koja se osvrnula na temu kulture neznanja ustvrdivši da mnogi ljudi misle da njihove istine vrijede kao i istine znanstvenika.

Dekanica Fakulteta zdravstvenih studija prof.dr. Daniela Malnar istaknula je da je ta ustanova pokrenula radnje za uvođenje znanstvene grane fizioterapije, a na tribini je otvoreno i pitanje zdravlja koje je nedovoljno zastupljeno u školama iako se radi o fundamentalnom pitanju.

Jokić je zaključio i da se u školama uz zdravlje treba baviti i temom održivosti, kao i pitanjem rada.

Zamjenik riječkog gradonačelnika prof.dr. Goran Palčevski izrazio je želju da Rijeka postane pionir po pitanju uvođenja zdravstvenog odgoja u škole, kao što je to bila po pitanju građanskog odgoja i obrazovanja u osnovnim školama.