RIJEKA – TikTok izazov koji se sastoji u tome da dijete legne posred ceste i izmakne se neposredno uoči dolaska automobila tek je posljednji u nizu opasnih i bizarnih izazova koji se šire društvenim mrežama, a na njih nisu imuni ni riječki osnovci.

Što iz preventivnih razloga, a što i zato što su se same susrele s djecom koja su se pokušala dokazati u nekom od opasnih izazova riječke škole u posljednje vrijeme sve češće upozoravaju roditelje da obrate pozornost što djeca na društvenim mrežama rade i ozbiljno shvate ugrozu koja može proizaći iz izazova s društvenih mreža.

Krizne intervencije

Međutim, voditeljica Tima za psihološke krizne intervencije, psihologinja OŠ Podmurvice Nada Kegalj, kaže da riječkim osnovcima za opasne igre i izazove nije potrebna inspiracija s Tik Toka, jer oni su osmislili vlastite.

– U Rijeci je popularna igra »škarice«, a sastoji se u izazovu da dijete pretrči dvosmjernu cestu u trenutku kada njome iz oba smjera dolaze automobili. Također nekada je bio izazov pretrčati preko pruge kada dolazi vlak. Sada to više nije popularno, već je izazov stati što bliže uz prugu raširenih ruku i čekati da prođe vlak. Naravno, na način da se stane što bliže uz vlak. To sam saznala tako da sam bila na jednoj kriznoj intervenciji vezano uz dijete koje je zbog izazova zamalo poginulo. Kasnije sam to ispričala učenicima u svojoj školi, a oni su me šokirali izjavom da se to radi svake subote na rođendanima. Rijeka je prepuna željezničkih pruga koje prolaze kroz grad. Tako da im očito ne treba Tik Tok da bi osmislili opasan izazov, kaže Kegalj.

U Osnovnoj školi Srdči susreli su se s jednim izdvojenim slučajem takozvanog »izazova gušenja« (Blackout Challenge) s TikToka, a taj jedan slučaj bio je dovoljan da se upali alarm i pošalje upozorenje svim roditeljima.

Radilo se, kaže pedagoginja Aleksandra Smolić, o učeniku sedmog razreda koji je snimio izazov gušenja. Blackout izazov je igra padanja u nesvijest. Ona već više od godinu dana kruži internetom, a sastoji se u tome da sudionici namjerno prekidaju dotok kisika, pokušavajući izazvati osjećaj koji čovjek doživi neposredno pred smrt, odnosno pred gubitak svijesti. Riječ je o izazovu zbog kojeg je u Italiji preminula desetogodišnja djevojčica, a potom i desetogodišnji dječak u Srbiji. Iako TikTok za svoje korisnike propisuje minimalnu starost od 13 godina, u pravilu u tu se društvenu mrežu uključuju i mlađi korisnici, a raspon godina, kaže Smolić, je šarolik.

– To kreće već od 4. razreda pa sve negdje do 7. razreda, dok osmaši pokazuju ipak određenu dozu ozbiljnosti. Radi se o ataku na mladu i nerazvijenu ličnost te se koristi potreba djece te dobi da se dokazuju pred svojim vršnjacima. Često je dovoljno samo osmisliti dovoljno bizaran izazov te ga plasirati toj populaciji koja ga je nažalost spremna izvršiti ne bi li imala priliku ostvariti kakav virtualan ili realan »like«. To je socijalni inženjering koji se vrlo opasno nameće najosjetljivijoj populaciji, a to su učenici. Primijetili smo da su djevojčice sklonije tome, jer su pune dvojbi oko socijalnog statusa u razredu te su zbog toga puno ugroženije. Današnja generacija djece ostvaruje se realno i virtualno u jednakom obimu i ako postignu neki cilj u virtualnom svijetu, smatraju ga ostvarenjem i u realnom okruženju. Za njih su virtualno i stvarno nedjeljivi, pojašnjava Smolić.

Kritički razmišljati

Dodaje i da je riječ o prastarim mehanizmima koji su sada dostupniji i vidljiviji djeci upravo zbog prisutnosti društvenih mreža te ujedno napominje i da se radi o situacijama u kojima je teško djelovati, jer digitalni izazovi su uvijek korak ispred nas.

– Preventivna postupanja u ovakvim slučajevima uvijek su usmjerena na snaženje vaše djece u dobrim odlukama, odupiranju pritisku vršnjaka, razumnom promišljanju o posljedicama i hitnoj i promptnoj reakciji prema starijim i odgovornim osobama koji znaju ispravno postupiti u takvim situacijama. Potrebno je provjeravati prisutnost i sadržaje koje djeca dijele na društvenim mrežama, kaže Smolić.
Kegalj pak dodaje da se ovako opasnim izazovima može doskočiti samo razvijanjem kritičkog mišljenja, ali ne i zabranama, jer zabranjeno je voće najslađe.

– Samo djeca koja nauče kritički misliti, odgovorno se ponašati i promišljati moći će kvalitetno i sigurno odrastati, zaključuje Kegalj.

Praćenje influencera prava je pošast

Izazovi s TikToka nisu jedine opasnosti koji vrebaju s društvenih mreža, jer kako ističe Kegalj, među osnovcima praćenje infuencera prava je pošast. Oni im savjetuju kako da bježe s nastave ili varaju, a anonimnim anketnim upitnikom koji je ispunilo 113 učenika 7. i 8. razreda, Kegalj je uočila da 87 posto djevojčica i 67 posto dječaka prati influencerske kanale.

– Maloljetnici nisu biološki, socijalno, psihološki ni emocionalno zrele osobe. Oni se razvijaju. S obzirom na to da nemaju iskustva ni znanja, lako postaju mete negativnih utjecaja. Neke osobine maloljetnika mogu biti asocijalnost, nepoštovanje autoriteta, prkos, inat, neposlušnosti, neprijateljsko raspoloženje prema drugima, destruktivnost, impulzivnost, emocionalna i socijalna nezrelost, avanturizam. Ako uz neke navedene osobine još prati nekog s previsokim samopoštovanjem, umišljenim i prepotentnim, to nije dobar uvjet za zdravo odrastanje. Svi mi kroz život formiramo sliku o sebi. Influenceri su stvorili fantastičnu sliku o sebi, na osnovu lajkova i komentara. Oni sebe precjenjuju.

Često su arogantni, puni sebe, oholi i bahati te su stvorili idealnu sliku o sebi, ali sliku koja nije realna. Influenceri nameću vrijednosti, a imaju iskrivljenu sliku stvarnosti i kao takvi utječu na druge, dok su djeca ranjiva skupina. Ona su spužve, upozorava Kegalj.

Nakon objave ovog članka javili su se iz Hrvatskih željeznica.

HŽIgra uz prugu ili na pruzi strogo je zabranjena

“Potaknuta člankom „Stati što bliže uz prugu i čekati jureći vlak – izazov među riječkim učenicima“ koji je 24. ožujka 2021. objavljen u tiskanom izdanju Novog lista, a koji su prenijeli i drugi mediji, HŽ Infrastruktura poziva nastavnike i roditelje da djeci skrenu pozornost na opasnosti koje prijete uz prugu:

• Strogo je zabranjeno igrati se uz prugu, na mostovima kojima prolazi pruga kao i penjati se na stupove kontaktne mreže, dirati signalne ili druge uređaje uz prugu.
• Strogo je zabranjeno kretati se po kolosijeku ili po stazicama neposredno uz kolosijeke kao i bacati kamenje na vlakove koji prolaze prugom jer to može biti opasno za one koji bacaju kamenje, ali i za putnike koji se voze u vlaku.
• Preko pruge se smije prelaziti samo na obilježenim mjestima.
• Vrlo je važno u školu krenuti na vrijeme kako zbog žurbe i nestrpljenja djeca ne bi neoprezno prelazila preko željezničko-cestovnih prijelaza, mjesta na kojima se križaju željeznička pruga i cesta.
• Prije prelaska preko željezničke pruge obavezno treba stati i uz poštivanje prometnih znakova i željezničke signalizacije prugu prijeći tek kada se uvjerite u to da ne prijeti opasnost.
• Ako je polubranik spušten, treba pričekati da se on podigne, a ako polubranika na željezničko-cestovnome prijelazu nema, treba dobro promotriti oko sebe i uvjeriti se u to da vlak ne nailazi.
• Zaustavni put vlaka iznosi i do 1500 metara, zbog čega ga strojovođa, nakon što na pruzi uoči automobil ili dijete, ne stigne zaustaviti na vrijeme. Vlakovi su i sve tiši pa se njihov dolazak ne čuje dok se ne nađu u blizini prijelaza. Zato nemojte nositi slušalice kada prelazite prugu!

Međunarodne statistike pokazuju to da su u čak 98 posto slučajeva nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima posljedica toga što sudionici u cestovnome prometu zanemaruju i ne poštuju prometne znakove i prometnu signalizaciju.

HŽ Infrastruktura već više od 20 godina provodi edukativno-preventivnu akciju „Vlak je uvijek brži“ namijenjenu djeci osnovnoškolskoga uzrasta te vozačima i drugim sudionicima u cestovnome prometu kojom ih se upozorava na opasnosti koje prijete prilikom neopreznoga prelaženja preko pruge ili boravka uz prugu.

Više o pravilima ponašanja u blizini pruge možete pročitati na poveznici “, poručuju iz Hrvatskih željeznica.