Da je Diego Maradona porijeklom s Praputnjaka, to već i vrapci na granama znaju, ali je li Diego ikada bio na Praputnjaku i koliko su istinita šuškanja da jest i da se susreo samo s velečasnim Ivanom Šporčićem, koji je u crkvenim knjigama našao vezu Diega i Hrvatske, e to je ono što golica maštu i odvodi našu novinarsku ekipu u malo ali nadaleko poznato mjesto ponad Bakra.

Dan kao rođen za samoubojstvo novinara – sunčano, a uzduž i poprijeko Praputnjaka nigdje nikog ni na cesti, ni na »privratu«.

Nemaš koga što pitati, velečasni Šporčić već odavno ne službuje na Praputnjaku, a telefon mu stalno ponavlja onu zbunjujuću poruku o nedostupnosti.

Uostalom, potpisnica ovih redaka u pratnji današnjeg v.d. glavnog urednika Ivice Tomića i njegovog fotoaparata početkom 21. stoljeća, negdje krajem 2002. godine imala je čast i sama se uvjeriti kako u knjizi rođenih župe Praputnjak lijepo piše da je Mattheus Kariolić, sin Gašpara rođen 19. rujna 1847. godine na Praputnjaku, iz čega proizlazi da je Maradonin pradjed i da je Narcio Binayan Carmone, argentinski istraživač rodoslovlja, geneolog i novinar uvelike pogriješio kad je Maradonine korijene u svojoj Studiji Croatici, u kojoj istražuje dolazak prvih Hrvata u Argentinu umjesto s Praputnjakom povezao s Korčulom.

Tek’ da se zna Carmone se zbog toga kasnije i ispričao.

Ki zna, ki ne

Ispričali smo se i mi mnogima koje smo izvlačili iz kuća i maltretirali moleći da nam pomognu u potrazi za Stankom Kariolićem koji, rekoše nam, o Maradoninim praputnjarskim korijenima najviše zna. Ali, kad te neće – neće te, pa je šjor Stanko koji je uvijek na relaciji »kuća-koludrice-crikav« baš toga dana odlučio promijeniti rutu.

– Ne znan, ni ovuda pasal, bar ga nismo mi videli, kazuje nam Stipan Pavletić kojeg smo prekinuli u građevinskim radovima, ali i dodaje – čekajte, čekajte, tu dole van biva Marijan Burić ki bi van isto mogal pomoć okol Maradone.

Dok nas Stipan vodi do Burića, njegov sudrug na građevini dovikuje – ma, baš je Maradona bio na Praputnjaku, možete si mislit’!

Marijan Burić opovrgava ono »možete si mislit’« i kaže:

– Ne mogu sa stopostotnom sigurnošću tvrditi niti da je bio, niti da nije, no ono što sam ja čuo je da je bio. Vidio ga nisam, a čuo sam da se sastao samo s velečasnim Šporčićem, čuo sam i da je iskazao samo zanimanje za nasljedstvo ako postoji, a ne i za rodbinu. Ali, ljudi znaju svašta reći pa ne ziman niš zdravo za gotovo.

Nismo ni mi ali smo dobili korisnu informaciju koja je glasila – hote v Riku, na Tihovac, tamo van biva Stanko Štiglić i ako neki neš zna o tomu ča vas zanima to j’ on.

Urbana legenda

I bogme je Burić bio u pravu jer šjor Štiglić prava je riznica znanja o Maradoni. I kao sportašu i kao »Praputnjarcu«.

– Prvi Kariolić koji se spominje sredinom 18. stoljeća je Jure Kariolić. Dakle, on je rodonačelnik roda Kariolić. Nakon Jure, dolazimo do nama zanimljivog Stipana Kariolića. Zašto, zato što je jedan od njegovih sinova bio Gašpar koji je imao sina Mateja, Matu, Mattheusa tj. Maradoninog pradjeda, uz čije je ime u knjizi rođenih netko kasnije običnom olovkom zapisao »ne zna se di je«.

Zašto je Mattheus otišao trbuhom za kruhom u Južnu Ameriku, to svi znamo. Sigurno ne zbog hira već zbog peronospore i teškog života, ali nitko ne zna kad je otišao, kao ni kako se, kao rudar uspio oženiti za plemkinju, vrlo imućnu Trinidad.

Ali oženio se, pa dobio Salvadoru, koja je dobila kćer Dalmu, majku Diega Armanda Maradone. Eto, to bi ukratko bila ta priča o Maradoni i njegovoj vezi s Praputnjakom.

Sve ovo znam zahvaljujući novinarima Arene koji su davnašnjih godina, baš kao i Goran Crnković, nekadašnji ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci sada u mirovini, te velečasni Ivan Šporčić dali veliki obol istraživanju veze Kariolića s Praputnjaka i Diega Maradone, kaže šjor Štiglić.

Pitamo i njega, ima li bilo kakva saznanja o tome da je Diego ipak bio na Praputnjaku, a on će sa smiješkom:

– Ne verujen, ma lipo zvuči.

Eto, tako ostadosmo u nedoumici je li ili nije došlo do tog susreta Diega i velečasnog Šporčića. Ali, nikom ništa jer baš kao što će i ova nogometna legenda zauvijek živjeti u srcima navijača diljem svijeta, tako je i ova praputnjarska priča postala urbana legenda.

Maradona j’ skud smo mi

​Kad je svijetom »pukla« vijest da je Diego Armando Maradona još i Kariolić i da mu korijeni sežu »jušto do Praputnjaka«, svaki poznavatelj ovog pitoresknog mjesta poznatog po Bakarskoj vodici, Takalama i eto – Maradoni, znao je s kojom maskom će te godine praputnjarski karnevalisti u povorku Riječkog karnevala na Korzo.

Dakako da su prošetali kao Maradonini preci, s alegorijskim kolima na kojima su uz »pljunutog Maradonu« stajale dvije starlete, a maska je nosila ime »Maradona j’ skud smo mi«.

Maradona u Novom Vinodolskom

Je li Maradona bio na Praputnjaku, ne zna se ali njegov posjet Novom Vinodolskom 2005. godine ostao je zabilježen u domaćim i stranim medijima, a vezano uz 15. obljetnicu tog događanja Jakov Kršovnik, novinar Novog lista u Primorskom Novom listu, u rujnu ove godine napisao je:

– Stampedo za Maradonom« bio je jedan od naslova u Novom listu kojim je popraćen dolazak »Božje ruke«, Diega Armanda Maradone, u Novi Vinodolski prije 15 godina. On je tada došao na humanitarnu nogometnu utakmicu za bivši Dom za nezbrinutu djecu »Braća Mažuranić« kao gost Davora Šukera.

Njih dvojica znaju se još iz dana kad su zajedno igrali za Sevillu u sezoni 1992./93. te je Maradona odigrao četrdeset minuta u humanitarnoj utakmici u kojoj su nastupili i Zvonimir Boban, Giovanni Rosso, Slobodan Živojinović, Andrea Gaudenzi i John McEnroe, a ekipe su vodili Miroslav Ćiro Blažević i tadašnji trener HNK Rijeke Elvis Scoria.

Utakmica je bila organizirana u sklopu teniskog turnira »Novi Classics«, koji je kao dio teniskog Senior Toura održan u Novom Vinodolskom od srijede 15. lipnja do subote 18. lipnja 2005. godine. (…)

– Prije utakmice u Novom Vinodolskom Maradonu se dugo nije vidjelo u javnosti, tek je nekoliko dana prije dolaska u Novi bio počasni gost na humanitarnoj utakmici u Milanu, ali ondje nije igrao.

Mi smo ga također zamolili da dođe podržati utakmicu i fotografira se, ali kada je došao, toliko mu se svidjelo da je odlučio i nastupiti, prisjeća se Zvonimira Orešar, danas direktorica Novog Resorta, tada dio organizacijskog tima koji je zaslužan za turnir.

Nakon večere Maradona je ostao davati autograme i fotografirati se s gostima sve do tri i pol, četiri u noć, a već ujutro je zaželio igrati tenis što nije bilo predviđeno, prisjeća se naša sugovornica.

– Diego je došao u srijedu privatnim avionom na Krk i bilo je planirano da u četvrtak oko podne ode. No, unatoč tome što je do kasno u noć davao autograme, ujutro se zaželio igrati tenis s Goranom Ivaniševićem.

Mi smo inače nabavili dvadeset različitih pari kopački Maradoni za nogometnu utakmicu, no tenisice nismo predvidjeli. Tako sam ujutro od jednog sakupljača loptica, koji je imao broj noge 39, kao i Maradona, posudila tenisice da bi Diego mogao igrati s Goranom, kaže Orešar.

U crkvenim knjigama…

U crkvenim knjigama župe Praputnjak stoji da je Mattheus Kariolić rođen 19. rujna 1847. godine. Da su mu na krštenju kumovi bili Toma Padavić Tomin i Katarina udova Padavić Tomina. Diegov pradjed bio je prvo dijete Katarine Polić i Gašpara Kariolića koji su se vjenčali 18. veljače 1846. godine.

Mattheus je 28. lipnja 1852. godine dobio sestru Petru. Gašpar je umro kao 31-godišnjak 14. rujna 1856. godine, a mala Petra sedam mjeseci ranije. Mattheus i majka mu Katarina ostali su sami. Je li majka otišla sa sinom u Južnu Ameriku ili se preudala, ne zna se jer zapisom o Gašparovoj smrti prestaje svaki trag o njegovoj obitelji, bar što se tiče crkvenih knjiga.