RIJEKA – U povodu blagdana Velike Gospe, na postamentima na Korzu otvorena je izložba »Lice Marije u Rijeci«, posvećena liku Bogorodice u umjetničkoj baštini Rijeke. Izložba je otvorena na inicijativu mons. Sanjina Francetića, župnika najstarije gradske župe Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, u suradnji s Katedrom za umjetnost ranog novog vijeka Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije posvećena je upravo Velikoj Gospi, odnosno Mariji koja je nakon završetka ovozemaljskog života bila dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu. Iako se ovaj blagdan slavio stoljećima prije, tek je prije sedamdeset godina, odnosno 1. studenog 1950. godine, papa Pio XII. proglasio ovu vjersku istinu – dogmom. Izložba, koja ostaje otvorena do 20. kolovoza, postavljena je u povodu 70. obljetnice proglašenja dogme o Marijinom uznesenju na nebo.

Dva mramorna lika

– Lik Marije je od davnina prisutan u povijesnoj memoriji grada Rijeke i, nekad zasebnog naselja, Trsata. Njezino je lice ovjekovječeno na brojnim kipovima i slikama sačuvanima u gradskim crkvama, samostanima, grobljima i muzejima. U Rijeci su stvarali brojni umjetnici u potrazi za naručiteljima svojih djela. Tako su nastajale antologijske umjetnine bez kojih bi slika i identitet grada bili nezamislivi. Počevši od kultne ikone Gospe Trsatske iz 14. stoljeća, preko drvenih gotičkih kipova, renesansnih reljefa, mramornih i srebrnih skulptura do brojnih slika na platnu, može se ustvrditi da je malo koje lice u Rijeci bilo tako omiljeno kao Marijino. Ova izložba prikazuje slike Gospe kako su je Riječani doživljavali, kazao je mons. Sanjin Francetić, dodajući da je i ova izložba poticaj da budemo vjerniji i odaniji srcu Isusovu i srcu Marijinu. U ime Grada Rijeke obratio se zamjenik riječkoga gradonačelnika Nikola Ivaniš, koji je zahvalio mons. Francetiću na inicijativi da se na riječki Korzo postavi izložba o likovnom pristupu Mariji Bogorodici u Rijeci.

Na dvadeset panoa posjetitelji na Korzu mogu vidjeti neke od najpoznatijih riječkih umjetnina, ali i one koje široj publici nisu poznate. Od kiparskih se djela ističe kasnogotička Pieta koja se nekad nalazila u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, danas u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, djelo drvorezbara Leonarda Thannera iz Bavarske, kao i obojeni sedreni reljef Bogorodice s Djetetom među svijećnjacima (Madonna dei Candelabri) iz kapele na Škurinjama, nastao prema slavnom istoimenom, no danas izgubljenom mramornom reljefu firentinskog ranorenesansnog kipara Antonija Rossellina. Iz doba baroka nezaobilazna su dva mramorna lika najznačajnijeg riječkog kipara Antonija Michelazzija. Riječ je o Mariji na velikom reljefu s prikazom Poklonstava pastira iz Riječke katedrale te monumentalnom kipu na glavnom oltaru u crkvi svetog Jeronima.

Srebrna Bogorodica

Zbog svoje monumentalnosti i likovne snage nezaobilazna je srebrna Bogorodica augsburškog zlatara Johanna Davida Salera te nešto kasniji Marijini likovi u mramoru i drvu nastali pod dlijetom Dionizija Hoffera, Agostina Benvenutija i lvana Rendića. Osim ikone Gospe Trsatske, ujedno i najstarijeg djela na izložbi, ljepotom se ističu platna iz franjevačke crkve na Trsatu, a naslikali su ih Pietro de Pomis, Serafin Schön, Cristoforo Tasca i Valentin Metzinger. Konačno, među vrijedne, no gotovo nepoznate slike s likom Djevice valja istaknuti radove Bartolomea Litterinija iz Nadbiskupske palače, kao i Giovannija Simonettija te Fakunda Fistera iz nekadašnjeg augustinskog samostana.
Autori izložbe su prof. dr. sc. Nina Kudiš, izv. prof. dr. sc. Damir Tulić, Marin Bolić, mag. hist. art. i Mario Pintarić, mag. hist. art. Autor fotografija je izv. prof. dr. sc. Damir Tulić, a izložbu je grafički oblikovao lvan Braut, mag. hist. art. Izložba je, ujedno, dio znanstvenih projekata »Barokna Rijeka« i »ET TIBI DABO: Naručitelji i donatori umjetnina u Istri, Hrvatskom primorju i sjevernoj Dalmaciji od 1300. do 1800«.