Započeli su konkretni pregovori s poljskim avioprijevoznikom, kako bi se za iduću godinu aktiviralo to vrlo veliko emitivno tržište, a moguće i uvođenje nekoliko novih linija Croatia airlinesa prema većim zračnim lukama u okruženju
RIJEKA - Zračna luka Rijeka ove će godine, s obzirom na ugovoreni broj letova, ostvariti promet od mizernih 72 tisuće putnika, što je za šest tisuća putnika manje čak i od katastrofalne prošlogodišnje sezone. To je istodobno golemih 23 tisuće putnika manje nego što je početkom sezone najavljivala sada već bivša uprava, odnosno u lipnju smijenjeni direktor Mladen Pasarić, koji je obećavao konačni promet od oko 95 tisuća putnika do kraja 2012.
Odakle tolika razlika, odnosno gdje je »izgubljena« čak četvrtina planiranog prometa, pokušali smo saznati od sadašnjeg direktora Tomislava Palalića, imenovanog izravno odlukom suvlasnika nakon Pasarićeve smjene, no on tvrdi kako najnovija crna prognoza putničkog prometa nije posljedica otkazivanja letova, jer nisu bili ni ugovoreni.
– Brojka od 72 tisuće putnika je realnost, s obzirom na broj ugovorenih letova do kraja ovogodišnje sezone. Zašto je bivša uprava izlazila u javnost s drugačijim prognozama, ne želim komentirati, ali broj od 95 tisuća putnika nije imao uporišta u stvarnosti, rekao je Palalić.
Stvarnost je zato da bi riječki aerodrom, zahvaljujući još jednoj u nizu nepovratno izgubljenih sezona, potkraj ove godine mogao doći u probleme s likvidnošću, jer je ovogodišnji budžet iz potpora Ministarstva mora, prometa i infrastrukture od oko četiri milijuna kuna već potrošen, a zarada od sezone bit će nedovoljna za pokrivanje troškova dok početkom iduće godine isto ministarstvo ponovo ne odriješi kesu.
Slobodan pad
– Plan je premostiti to razdoblje sredstvima iz kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj, koji namjeravamo zatražiti, jer bi u suprotnom mogla biti upitna isplata plaća za studeni i prosinac, priznaje Palalić.
Upravljačku palicu aerodroma Palalić je, baš poput njegova prethodnika Pasarića, preuzeo u izuzetno teškom trenutku, a baš kao od Pasarića, i od njega se očekuje da »avion« iz slobodnog pada uzdigne do željene visine i financijski stabilnog »leta«. Do tog cilja, ističe, aerodrom može stići kroz povećanje broja putnika s jedne, i uvođenjem novih poslovnih aktivnosti s druge strane.
Tužna statistika koja prati riječki aerodrom još je tužnija kada se usporedi s većinom ostalih hrvatskih aerodroma, koji godinu za godinom bilježe sve bolje rezultate. Od usporedivih zračnih luka na Jadranu, koje slično riječkoj, golemu većinu poslovanja obavljaju u turističkoj sezoni, i Pula i Zadar ove će godine višestruko nadmašiti promet na Krku. Tako u Puli očekuju preko 400 tisuća putnika, a u Zadru 360 tisuća, što su rekordne brojke za oba aerodroma.
Usporedba sa Zadrom posebno je bolna jer prije samo šest godina riječki je aerodrom sa 166 tisuća putnika imao tri i pol puta veći promet od zadarskog, da bi od 2006. naovamo Rijeka svake godine bilježila goleme minuse, a Zadar golemi rast, tako da je sadašnji odnos četiri naprama jedan u korist Zadrana. Sve veći promet omogućio je i ulaganja u proširenje zadarske zračne luke koja je ove godine, investicijom od preko deset milijuna kuna (i to najvećim dijelom vlastitih sredstava aerodroma), dobila novih 1000 kvadratnih metara prostora za check-in i ugostiteljske sadržaje.
– Započeli smo konkretne pregovore s poljskim avioprijevoznikom, kako bi za iduću godinu aktivirali to vrlo veliko emitivno tržište, na dobrom smo putu da uvedemo nekoliko novih linija domaćeg nacionalnog prijevoznika Croatia airlines prema značajnijim hub aerodromima u okruženju. U srijedu putujemo u Bratislavu na pregovore s Danubewingsom, a planiramo i pregovore s nizom drugih aviokompanija i to uskoro, kako bismo na vrijeme dogovorili letove za iduću sezonu, kaže Palalić.
Od novih izvora prihoda za aerodrom, posebno tijekom mrtve sezone, od studenoga do travnja, Palalić posebno ističe planiranu gradnju hale za održavanje zrakoplova, a planira i krenuti u pregovore s tvrtkama koje se bave rastavljanjem isluženih aviona.
– To je posao koji izravno potiču proizvođači letjelica, a održavanje je također prilika za nas, budući da se veći dio takvih poslova obavlja onda kada avioni manje lete, naročito u zimskim mjesecima kada mi ne ostvarujemo gotovo nikakve prihode, ističe Palalić.
Neplaćeni dugovi
No, da bi se planovi ostvarili, prethodno je na upravi zračne luke da osigura rješavanje osnovnih problema u njenom funkcioniranju, od neplaćenih računa, dugova dobavljačima i Općini Omišalj za komunalnu naknadu te neisplaćenih potraživanja radnika u zadnje tri godine.
– I na tome se aktivno radi, pa smo s Općinom Omišalj dogovorili obročno plaćanje duga od 2,6 milijuna kuna. Uključili smo se u javnu raspravu oko prostornog uređenja Općine Omišalj, kako bismo osigurali da projekti širenja Zračne luke i pokretanja novih poslova budu uneseni u prostorne planove, što je osnovni preduvjet za njihovu realizaciju. S druge strane, pregovaramo i s ostalim vjerovnicima oko modela otplate dugova, a postigli smo i dogovor s radnicima, kojima će potraživanja za 2009. godinu biti isplaćena u tri mjesečne rate, a ostatak u dvanaest obroka, s početkom isplate u idućoj godini.
Neisplaćeni zaostaci
– Oko isplate za prošlu i pretprošlu godinu još se pregovara, a prva od tri rate za 2009. trebala je biti isplaćena prošlog mjeseca, no to se nije dogodilo. Što se poslovnih planova direktora tiče, s njima Sindikat nije upoznat pa ih ne možemo ocijeniti, ali smatram da je ulazak strateškog partnera jedini način da se osigura pozitivno poslovanje u budućnosti. Najkraće rečeno, potreban je netko tko će uložiti razvoj aerodroma jer bez novca za njihovu realizaciju ni najbolji planovi se ne mogu provesti. Hoće li to biti Kinezi koji se spominju zadnjih dana ili netko treći, odlučit će Vlada, kaže povjerenik aerodromske podružnice Sindikata Istre i Kvarnera Miljenko Ban.
A vladino izaslanstvo uskoro će na put u Kinu, gdje će među ostalim temama, prema najavama ministra Siniše Hajdaša Dončića, s potencijalnim ulagačima razgovarati i o Zračnoj luci Rijeka. Hoće li biti rezultata ili će sve završiti na beskonačnim najavama investitora kao i dosad, tek treba vidjeti, no što god u Vladi kane poduzeti oko Zračne luke Rijeka, trebalo je učiniti još jučer. U borbi sa sve žešćom konkurencijom izgubljene su dragocjene godine i ako se stvari na Krku u najkraćem roku ne pomaknu s mrtve točke, riječki aerodrom izgubit će i malo šansi za preživljavanje i oporavak koliko mu je još preostalo.
