RIJEKA – Senat Sveučilišta u Rijeci na jučerašnjoj je sjednici donio odluku o pokretanju postupka za izbor rektora Sveučilišta u Rijeci za mandatno razdoblje od 2021. do 2025. i imenovanje Povjerenstva za prikupljanje prijava za izbor rektora. Natječaj za izbor rektora raspisat će se 4. siječnja i trajat će do 25. siječnja, a za rektora može biti izabran nastavnik Sveučilišta u znanstveno/umjetničko-nastavnom zvanju redovitog profesora.

Povijesni događaj

Predstojeći izbori za rektora bit će povijesni ne samo za riječko sveučilište, već i za cjelokupni hrvatski visokoškolski sustav, jer Sveučilište u Rijeci prvo je hrvatsko sveučilište koje je prije godinu dana promijenilo način izbora rektora što znači da će se taj postupak provesti na daleko demokratičniji način nego na drugim visokoškolskim ustanovama. Trenutačno se na svim hrvatskim sveučilištima izbori za rektora provode na identičan način, odnosno pravo glasa prilikom izbora imaju isključivo članovi Senata, a uvriježena je praksa da se četverogodišnji rektorski mandat povjerava kandidatu koji dobije natpolovičnu većinu glasova svih članova Senata.

Senatore u većini čine dekani i pročelnici sveučilišnih sastavnica ili njihovi zamjenici, dok pet glasova dolazi iz redova studentskih predstavnika, a takav se izborni sustav već godinama spominje u kontekstu nedemokratičnosti, ali i podložnosti korumptivnosti.

Promjenu koja je uvedena na riječko sveučilište inicirala je sama rektorica, prof. dr. Snježana Prijić Samaržija pa će na predstojećim izborima vrijediti institut predizbora koji omogućuje da svi članovi fakultetskih i odjelnih vijeća sudjeluju u izboru rektora. Svaki će kandidat, tako, svoj program trebati predstavljati članovima svih sastavnica, čime sadržaj programa dobiva na značaju. Svi će moći sudjelovati u izborima i iskazati svoj individualni stav koji program i koga preferiraju za rektora Sveučilišta.

Između svih kandidata za rektora, svaka će sastavnica za konačne izbore predlagati dvoje koji su dobili najveći broj glasova. Senat će, u konačnici, između dvoje koji su dobili najviša rangiranja na svim sastavnicama, izabrati rektora. Međutim za takav način izbora potrebno je da se za mjesto rektora kandidira više od dvoje kandidata.

– Ako se na natječaj za rektora javi manje od dvoje kandidata, onda predizbori neće imati smisla. U tom slučaju izbor rektora provest će se prema dosadašnjem postupku, kaže rektorica.

Tajno glasovanje

Za sada je jedino izvjesno da će se za novi mandat kandidirati aktualna rektorica, a kandidate za rektora predlažu vijeća znanstveno ili umjetničko-nastavnih sastavnica Sveučilišta, tajnim glasovanjem na svojim sjednicama ili najmanje 5 posto nastavnika Sveučilišta u znanstveno/umjetničko nastavnom zvanju.
Broj nastavnika Sveučilišta u znanstveno/umjetničko-nastavnom zvanju trenutno iznosi 835, što znači da kandidat mora imati podršku 42 nastavnika. Prema jučer utvrđenom hodogramu Povjerenstvo će održati sjednicu 26. siječnja, a Senat će 28. siječnja utvrditi listu kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor rektora, dok će se 15. veljače održati zatvorena sjednica Senata na kojoj će programe predstaviti svi kandidati za rektora i po potrebi dati objašnjenja članovima Senata. Sjednica Senata za izbor rektora održat će se 26. veljače.