RIJEKA – Nikada prije i nikada kasnije osobe s invaliditetom nemaju takvu podršku kao za vrijeme studiranja. Potvrda tomu je i podatak da 20 posto studenata s invaliditetom izražava strah od onoga što ih čeka nakon studija, a kako je na jučerašnjem stručnom skupu istaknula pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slošnjak, upravo zbog neizvjesnosti od onoga što ih čeka određeni dio studenata s invaliditetom nastoji produžiti vrijeme studiranja.

Stručni skup »Izazovi studenata s invaliditetom tijekom visokog obrazovanja« organiziran je kako bi se upozorilo na probleme te ranjive skupine studenata, a Slošnjak je kao jedan od vodećih problema apostrofirala nepostojanje zakonskih propisa koji bi jasno definirali studente s invaliditetom.

Nedefinirani status

– Praksa pokazuje da oni fakulteti i sveučilišta koji imaju veću razinu podrške za osobe s invaliditetom imaju i veći broj takvih studenata. Problem je i što postoje visoke tamne brojke osoba s nevidljivim invaliditetom, koji se ne prijavljuju, upozorila je Slošnjak.

Ankete Ureda pokazuju da se studenti s invaliditetom susreću i s problemom neimanja asistenta u nastavi, kao i problemima prijevoza do fakulteta i prostorne pristupačnosti. Svoja iskustva studiranja iznijeli su i sami studenti s invaliditetom, kao i uredi za studente s invaliditetom pri sveučilištima, među kojima je i riječki Ured. Na riječkom sveučilištu, kazala je izv. prof. dr. Tamara Martinac Dorčić, studira 79 studenata s invaliditetom, no i ona je upozorila da se ne radi o realnim podacima jer dio studenata s teškoćama nije prijavljen. Međutim, istovremeno je prisutan i trend porasta broja studenata s invaliditetom.

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je iznio ministar Radovan Fuchs, u Hrvatskoj je 700 studenata s invaliditetom. Uvažavajući primjedbe da ne postoji zakonski definiran termin studenata s invaliditetom ministar je najavio izradu novog Zakona o znanosti i visokom obrazovanju u kojem bi se mogao bolje precizirati taj termin. Također je iznio i mišljenje da je Hrvatska u takvoj situaciji da može biti ponosna na potpuno uvažavanje osoba s invaliditetom.

Lakmus papir

– Postigli smo stupanj gdje odnos prema ranjivim skupinama u nekom društvu služi kao lakmus papir stvarne svijesti i razvijenosti jednog društva. Ulažemo napore u kvalitetno obrazovanje koje će biti dostupno svima pod jednakim uvjetima. Hrvatska ima dobar okvir javnih politika za promicanje prava osoba s invaliditetom. Naravno da smo svjesni da se prava pripadnika ranjivih skupina ne ostvaruju uvijek u potpunosti i siguran sam da će se ta prava uvijek moći unaprjeđivati i da još moramo mnogo napora uložiti u suzbijanje isključivosti i različitih prepreka, kazao je ministar.
Podršku jučerašnjem stručnom skupu pružio je i predsjednik Zoran Milanović također ukazavši na potrebu jasne zakonske regulative, ali i upozorivši da do društva bez prepreka i sterotipa nećemo doći bez obrazovanja koje uključuje svakoga i koje podrazumijeva pristupačnost svakomu.
– Pod time ne mislim samo na pristupačnost u fizičkom smislu, već i na razumnu prilagodbu. Trebamo obrazovanje koje prilagođava, ali i koje se i prilagođava pritom ne ugrožavajući i ne snižavajući akademske standarde za bilo koga pa tako ni za studente s invaliditetom. Za studente je potrebno osigurati sustavnu podršku te jasnu zakonsku regulativu koja će poticati njihovu neovisnost i otkloniti svaku diskriminaciju. To je naša zajednička odgovornost, poručio je Milanović.