Nikola Ivaniš, kandidat PGS-a za gradonačelnika Rijeke, založio se za produljenje moratorija na kredite, pogotovo iz sektora turizam, prijevoz, te usluge, za još godinu dana, odnosno do lipnja 2022.

Većina moratorija naime istječe do lipnja ove godine, mahom su oni u spomenutim sektorima, oporavka još neće biti, a od tih se sektora i očekuje da potaknu oporavak. U PGS naglašavaju da su istekom moratorija na kredite i leasinge hrvatski poduzetnici i građani pred potpunim slomom.

Ivaniš je stoga apelirao na Vladu da kod nadzornih tijela EU-a pokrene inicijativu da se nađe regulatorni okvir za produljenje moratorija.

– Nisam siguran koliko je javnost shvatila dimenziju ovog problema. Oko 36 milijardi kuna kredita je bilo, odnosno je pod moratorijima. Oni ističu, te se u šestom mjesecu očekuju ozbiljni problemi, i to u dva područja.

Prije svega, kod onih koji su te kredite koristili, a najviše ih je iz područja turističke djelatnosti, potom su tu prijevoznici, kopneni, morski itd., i usluge u širem smislu. Ako je za 36 milijardi kuna kredita upitno vraćanje, onda to otvara problem i bankama.

Hrvatska je dio europskog bankarskog sustava i ja ne zagovoram da djelujemo suprotno onome što je regulatorni prostor određen unutar EU-a, međutim, treba uprijeti prstom u onoga tko treba aktivnije raditi na rješavanju tog problema, a to je Vlada RH.

Ne mogu udruge ugostitelja, prijevoznika, korisnici kredita, taj problem riješiti individualnim dogovorom s bankama; dio ih možda i hoće, ali potrebne su sistemske mjere. Prema tome, ministar financija i premijer morali su potaknuti tu temu u EU-u.

Hrvatska je, ionako, prema nekim ozbiljnim studijama, najneuspješnije društvo u EU-u. Lani je, kako je rekao guverner Vujčić, nestalo 50.000 radnih mjesta, a pitanje je koliko će ih produženjem krize još nestati.

U postkorona periodu uzdamo se da će BDP i proračune povući upravo ove djelatnosti koje ne mogu vraćati kredite i još to neće moći. Prema tome, Vlada mora pokrenuti inicijativu u instituciji koja vodi brigu o bankarskim regulatornim mehanizmima u EU-u, a to je EBA (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, op. a.), i moramo biti inicijatori prijedloga da se na godinu dana odobri produžavanje moratorija jer je to bolje nego da se velik dio od ovih 36 milijardi proglasi nenaplativim, lošim kreditima.

Osim što će to naškoditi korisnicima i gospodarstvu, naškodit će i poslovanju banaka. Međutim, Vlada ne čini ništa. Prijedlog zakona o produljenju moratorija bio je u Saboru u siječnju, i neću govoriti je li to bilo najbolje rješenje, možda je bilo i boljih.

No, Vlada je odbila prijedlog i rekla bankama da rješavaju individualno, a to se neće moći riješiti individualno i imat će nesagledive posljedice na proračun države i živote građana. Stoga je ova pressica apel Hrvatskom saboru i Vladi RH da kao punopravni, ravnopravni član EU-a pokrenemo inicijativu da se nađe regulatorni okvir u okvirima EU-u, da se do ljeta omogući produženje moratorija na kredite za 12 mjeseci.

Moramo nešto učiniti i za sebe, a ne biti baš samo oni koji nemaju nikakvih inicijativa i samo poslušno slušaju Bruxelless, poručio je Ivaniš. Kaže da s 1. lipnja sve ide u procjenu, je li naplativo ili ne, nakon čega će banke veći dio toga prodati agencijama za prisilnu naplatu, vrlo jeftino, a onda te agencije ljudima skaču po imovini, ugostiteljskim objektima, hotelima, što je katastrofa.

Vlada to apsolutno mora spriječiti, da banke ta potraživanja prodaju agencijama, jer su onda ljudi, poduzetnici, stradali, zaključio je.