KOSTRENA – Nakon što su se propustili pojaviti na sjednici Županijske skupštine, predstavnici Ine su pokušali dati odgovore na pitanje vijećnika Općinskog vijeća Kostrene i njihovih gostiju na tematskoj sjednici posvećenoj stanju u Rafineriji nafte u Urinju.

Jedna od glavnih poruka iz Ine jest da je konstantno onečišćenje mora koje muči stanovnike cijelog Kvarnera, rezultat povijesnog onečišćenja, a ne recentnog rada postrojenja u Urinju.

Problem onečišćenja, kako polažu nade u Ini, trebale bi riješiti bušotine, njih 50 u priobalnom pojasu i oceanske brane koje bi trebale biti postavljene nakon dobivanja lokacijske dozvole.

Vijećnici su pitanjima “rešetali” predstavnike Ine / Foto: N. BLAGOJEVIĆ

Tri faze

Iako je u Narodnu čitaonicu u Kostreni došlo petero predstavnika Ine, na vijećnička pitanja odgovarao je uglavnom Bojan Lončar, voditelj operativnog tima za sanaciju mora i podzemlja ispred Ine.

– Napravili smo cijeli niz geoloških istraživanja morfologije na području Rafinerije koji je vrlo složen i unikatan te smo došli do zaključaka, a jedan od glavnih je da je onečišćenje uzorkovano povijesnim onečišćenjem.

More je reaktivno i tu se fokusiramo na lokalizaciju onečišćenja, a glavni fokus je instalacija oceanskih brana za koje ćemo učiniti sve što je moguće da ih u što kraćem roku implementiramo.

Tu je i niz bušotina uz pogone rafinerije, u podzemlju blizu mora te ćemo na taj način sva onečišćenja navoditi u te depresije otkud će se izvlačiti sve što se u njima nalazi te će se propuštati sve što izlazi u more, rekao je Lončar koji kaže da će se projekt će odvijati u tri faze, a implementacija trajnog rješenja očekuje 2027. godine te je cijena cijelog projekta šest milijuna eura.

Na pitanje HDZ-ovog vijećnika Željka Vrbana postoji li u sklopu oceanskih brana i mogućnost upojnih brana te jesu li onečišćenja mora koja se tretiraju disperzantima ekološki prihvatljiva i je li moguće umjesto disperzanata koristiti skimere, Lončar je odgovorio da je za oceanske brane potrebno ishodovanje različitih dozvola te se nada da će u najkraćem roku dobiti dozvolu za ugradnju.

Brane su tu, projekt je tu, a izvođači će biti spremni kad se dobiju lokacijske dozvole.

– Disperzanti i sve što se koristi na tretiranju mora je na listi odobrenja Europske unije. Film se tretira zagrijanom parom, a skimeri su ograničeni vremenskim uvjetima, oni djeluju po mirnom moru.

Moramo reći da mi stalno imamo brane. No, dolazi do njihovih oštećenja u vrijeme loših vremenskih prilika, odgovorio je Lončar.

Mještani frustrirani

Oceanske brane Ina radi po uzoru na dvije lokacije u Španjolskoj gdje je slična morfologija podzemlja koja zadržava određenu količinu tekućine.

Prema Lončarovim riječima, u podzemlju Urinja velika je količina materijala i ne zna se koliko je uopće stoga bušotina u kojima ga nema.

Davor Willheim iz Unije Kvarnera poručio je da su mještani jako frustrirani.

– Neki misle da Rafineriju treba zatvoriti, ali treba naći načine za suživot kojima se Rafinerija mora prilagoditi. Ja se ovdje nisam dvije godine kupao i ne bih da su tu moje dijete kupa. Kostrena je ovdje prije Rafinerije i mislim da te stvari treba poštovati, poručio je Willheim.

Kostrenski načelnik Dražen Vranić upozorio je da se cijelo vrijeme priča o sanaciji štete, a nikako o sanaciji i uklanjanju uzroka.

– Imamo kontinuirano onečišćenje koje traje dugi niz godina i nikako da dođemo na zelenu granu. Jesmo li mi došli ili kad ćemo doći u fazu da smo sanirali uzroke propuštanja i da rješavamo samo situaciju koja se bavi uklanjenjem prošlosti iz podzemlja, zanimalo je Vranića.

Na što je Lonačar još jednom rekao da sanaciju nikako nisu mogli povezati s onim što se sad radi u Urinju i jedino se može povezati s povijesnim onečišćenjem.

– Sve što smo dosad napravili jest da rješavamo povijesna propuštanja i radimo preventivne mjere, poručio je Lončar.

Radna skupina

Primorsko-goransku županiju na tematskoj sjednici Općinskog vijeća Kostrene predstavljao je Sanjin Vranković, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša koji je ponovio da je nekoliko sati prije Županijska skupština donijela jednoglasan zaključak s deset točaka kojom će se kontrolirati onečišćenja u Kostreni, a kroz radnu skupinu pokušat će se formirati širi krug stručnjaka koji će se baviti problemom zagaženja u Urinju.

– Od vas bismo voljeli dobiti koja su to bila varijantna rješenja i tko je bio uključen te ideje. Županija će još jednom obaviti preispitivanja okolišne dozvole i tu očekujemo aktivno uključenje Ine u proces.

A kao netko tko se u svojoj praksi bavio hidrologijom krša, mogu reći da krš ima tri vrste poroznosti, a karakteristika krša su slivovi koje je jako teško detektirati i oni sigurno nisu samo na područje Rafinerije, a i sami ste rekli da se jadan sliv proteže od Gorskog kotara, kaže Vranković.

Dodaje da u kršu ne postoji vodonosnici, a to znači da se ne zna u kojem se slojevima nalaze nakupine ugljikovodika.

– Te pukotine djeluje kao sifoni, a ugljikovodik se može pojaviti na drugom mjestu i drugom obliku. U cijelu priču moraju biti uključeni hidrolozi, a mi od prošle godine ispitujemo biološke i kemijske parametre mora te je utvrđena povećana koncentracija ugljikovodika i to za nekoliko tisuća puta.

Kad je riječ o postupku ishođenja lokacijske dozvole zaista mislim da se on može voditi brže i mislim da brzo rješenje može biti i plutajući ponton, zaključio je Vranković.