Igor Stipanović na temelju dokumenta stvara knjigu i daje čitatelju verbalnu sliku. Analizu i komentare prepušta čitatelju, kazao je predstavljanju knjige Josip Luzer, jedan od recenzenata knjige “Zapisi iz povijesti Kostrene Sv. Barbare”, autora Igora Stipanovića čiji je izdavač Narodna knjižnica Kostrena, a koja predstavljena u kostrenskoj Narodnoj čitaonici.

Njegova rečenica možda najpreciznije opisuje, ovog izrazito aktivnog kostrenskog autora, koji je kako je na predstavljanju knjige kazao drugi recenzent Željko Bartulović, dosad objavio brojne knjige – od prve posvećene pismohrani njegove obitelji Stipanović preko rekvijema Jugoliniji koju je čak i sam izdao, do brojnih drugih priloga u časopisima i zbornicima na kojima marljivo radi prikupljaći vrijednu arhivsku građu.

U najnovijoj se knjizi bavi svojom rodnom Svetom Barbarom, nekad jednom od dva najvažnija kostrenska naselja, iz kojeg su, kao što je to već dobro poznato, potekli brojni pomorci i brodovlasnici. No, to ponajmanje znači da je život u tom mjestu bio lagodan.

Prema Bartulovićevim riječima, Stipanović je u svojoj najnovijoj knjizi zabilježio i dokumentirao vrlo važne podatke o školstvu u tom mjestu, brodarstvu i pomorstvu poput vlasništva jedrenjaka koji se dijelio među karatistima jer je pravilo bilo da jedrenjak ima više suvlasnika jer nije bilo oportuno da je u vlasništvu samo jednog Kostrenjana.

– Meni je kao pravniku bila zanimljiva zemljišna zajednica u Svetoj Barbari. Naime, nakon ukidanja feudalizma dio je vraćen državi kao bivšim feudalcima, a dio je postao dio kolektivne imovine koja se primjerice mogla dati na korištenje uz naknadu.

Osim toga, knjiga nudi jedan kolaž događanja iz Svete Barbare, primjerice o tuneri na Sršćici, ima tu raznih pjesama, a i malo politike pa sve do Drugog svjetskog rata i njegovih ostataka na ovom području od okupatorskih bunkera do partizanske tiskare, rekao je Bartolović.

Luzer je pak dodao da mu je posebno zanimljiv prilog kako se nekad u Kostreni rješavalo pitanje uzurpacije vlasništva i osoba koje ga žele steći na prijevaru, ali i kako se riješavalo pitanje štete koju nanose divlje životnije.

Očito je problematika iz 19. stoljeća aktualna i danas, a Luzer je istaknuo i zanimljivosti iz popisa stanovništva iz 1945. godine gdje se jasno vidjelo tko je gdje stanovao, ali kako su se te kuće zvale pa je tako u Svetoj Barbari, prema dostupnim dokumentima, postojala kuća Mitnica, ali i kuća Schwarzwald.

– Pročitajte knjigu aš je vredi pročitat, poručio je na kraju i sam Igor Stipanović čija brojna otkrića iz povijesti njegovog rodnog mjesta daju dodatni kontekst i dimenziju Kostreni danas.

Stipanovićeva knjiga ujedno je i dar povodom velikog jubileja Narodne čitaonice u Svetoj Barbari koja ove godine obilježava 150 godina od svojeg osnutka, a autoru i izdavaču na predstavljanju knjige zahvalio se i kapetan Branimir Šoić.

– Narodna čitaonica Kostrene Sv. Barbare osnovana je 9. srpnja 1871. godine. U okrilju čitaonice osnovana je i knjižnica. Zahvaljujući novčanoj potpori članova – dioničara, Čitaonica 1905. godine dobiva vlastitu društvenu zgradu, a 1906. i klub za žene “Gospojinski klub”, te Pravila za dom Čitaonice kojima se uređuje upravljanje imovinom dioničara.

Tijekom Drugog svjetskog rata rad Čitaonice zamire do 1951., kada se ponovno obnavlja i djeluje do devedesetih godina, podsjetio je Šoić.