Foto GORAN KOVAČIĆ/PIXSELL
Neke škole nemaju čak niti blagavaonicu u kojoj će se ti besplatni obroci podijeliti učenicima
povezane vijesti
RIJEKA – Već od idućeg polugodišta svi će osnovci u Hrvatskoj, njih 311 tisuća, svakodnevno u školi primati jedan besplatni obrok, a u tu će se svrhu iz državnog proračuna izdvojiti 550 milijuna kuna. Zbog uvođenja mjere dopunjuje se i Zakon o odgoju i obrazovanju, dopuna će omogućiti da Vlada može za svaku školsku godinu donijeti odluku o financiranju prehrane učenika.
Iako je riječ o mjeri koja na papiru jako dobro zvuči i koju pozdravljaju svi ravnatelji, u praksi je ona vrlo teško izvediva, jer većina škola nema vlastitu kuhinju, a neke čak ni blagovaonicu u kojoj će se ti besplatni obroci podijeliti učenicima. U niz tehničkih problema koje nova mjera stvara školama ubraja se i nedostatak kadra koji će obroke pripremati i dijeliti učenicima, ali i nedovoljan iznos po obroku, jer za nabavku namirnica svaka će škola po učeniku dnevno dobiti 10 kuna.
Pomoć države
Na pitanje kakav je to obrok koji će svi osnovci od idućeg polugodišta primati, u Ministarstvu znanosti i obrazovanja odgovaraju da to mora biti nutritivno vrijedni hladni ili kuhani obrok, a način njegove pripreme i podjele osim o organizacijskim sposobnostima osnivača, ovisit će i o postojećoj infrastrukturi koju škole trenutno imaju na raspolaganju za pripremu i posluživanje jela za učenike.
Grad će učiniti sve potrebno
S obzirom na to da u Ministarstvu kažu kako će način pripreme i podjele besplatnih obroka ovisiti o organizacijskoj sposobnosti osnivača očito je da će cijeli teret uvođenja besplatnih obroka pasti upravo na njih, a u Gradu Rijeci kažu da za sada još uvijek nemaju službenu informaciju kako Vlada namjerava provesti najavljenu odluku o besplatnim obrocima za učenike osnovnih škola, te kako planira rasporediti sredstva u visini od, kako je najavljeno, 10 kuna po obroku. – Kad dobijemo tu informaciju Grad Rijeka učinit će sve što je potrebno i što je u ingerenciji Grada kao osnivača kako bi se ta odluka i provela. U ovom trenutku u svim gradskim osnovnim školama imamo organiziranu školsku prehranu za učenike, a u kuhinjama osnovnih škola Fran Franković, Srdoči, Vežica i Centru za autizam organizirana je i priprema obroka za učenike škole. Dakle, svaka osnovnoškolska ustanova kojoj je osnivač Grad Rijeka omogućava, svim učenicima koji to žele, uslugu organizirane školske prehrane putem koje učenici imaju osigurano jedan do tri obroka. Svaka škola zasebno organizira postupke nabave namirnica i gotovih obroka. Odluku o visini cijene jednog obroka po učeniku donose Školski odbori škola i te su cijene objavljene na oglasnoj ploči škola i na web-stranicama škola. S roditeljima učenika koji se odluče za organizirani školski obrok, škola sklapa ugovor kojim se detaljnije reguliraju prava i obveze u svezi prehrane učenika. Cijena obroka po učeniku je različita od škole do škole i na to Grad kao osnivač nema utjecaja. No, učenicima koji na to imaju pravo Grad Rijeka temeljem Socijalnog programa podmiruje troškove prehrane u školi. Učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole u cijelosti podmiruje troškove organizirane marende dok za polaznike produženog boravka ili cjelodnevne nastave podmiruje i troškove ručka i užine, objašnjavaju u Gradu. |
– Prehranu za učenike, kao i do sada, u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju, sufinancirat će i organizirati vlasnici i osnivači osnovnih škola u suradnji sa školom. Prehrana je organizirana na različite načine pa se tako u nekim školama obroci pripremaju i poslužuju u školi, a u drugim školama se obroci za učenike dostavljaju ili iz drugih škola ili za drugih ustanova, ovisno o infrastrukturnim uvjetima škole. U sklopu poziva koji će biti raspisan tijekom studenog za izgradnju, dogradnju, adaptaciju i opremanje osnovnih škola za izvođenje jednosmjenske nastave, predviđa se da će do 2027./2028. godine sve škole imati uvjete za pripremu i posluživanje toplih obroka učenicima u školama. Do tada će se iz državnog proračuna osnivačima isplatiti 10 kuna po djetetu po obroku za nabavu namirnica kako bi se financijski pomoglo osnivačima škola da u suradnji sa školama učenicima osiguraju minimalno jedan besplatan nutritivno vrijedan obrok. Nutritivnu vrijednost obroka temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju propisalo je već Ministarstvo zdravstva, navode u Ministarstvu.
Dodaju i da se već sada iz proračuna financiraju plaće više od 1.300 zaposlenih kuhara u više od 720 osnovnih škola, a iz decentraliziranih sredstava energenti.
– Ministarstvo obrazovanja će odobravati i nova zapošljavanja kuhara u skladu s objektivnim potrebama kako bi do 2027. godine sve škole koje će pripremati tople obroke, osim infrastrukturnih uvjeta, imati i kadrovske uvjete za pripremu obroka, uvjeravaju u Ministarstvu.
Organizacijske prepreke
Međutim, škole su skeptične, jer poučene iskustvom sa zapošljavanjem dodatnog kadra u vrijeme provođenja niza epidemioloških mjera, obećanje o zapošljavanju uzimaju s rezervom, a sve i da kadra ima na pretek i dalje ostaje organizacijski problem pripreme i podjele nekoliko stotina obroka dnevno. Rade li to škole same, suočene su s nedovoljnim i neadekvatnim prostorom, a krenu li nabavljati gotove obroke dočekat će ih cijene koje predviđena sredstva nikako ne mogu pokriti. S 10 kuna, kažu ravnatelji, nemoguće je pripremiti topli obrok, a i sama marenda, nabavlja li se gotova, dolazi u znak pitanja. Pored toga, uzme li se u obzir postojeća infrastruktura u najvećim školama, nemoguće je pripremiti onoliko toplih obroka koliko ima djece pa je već sada jasno da će se taj besplatni obrok zapravo svesti na hladni obrok.
Najbrojnija riječka osnovna škola, OŠ Srdoči, broji 770 učenika i već sada ima organiziranu marendu u dva dijela, a ručak se dijeli u tri turnusa.
– Imamo dva velika odmora, posebno za razrednu i posebno za predmetnu nastavu kako bismo uspjeli podijeliti svu marendu. U produženom boravku ruča 120 djece i taj ručak dijelimo u tri ture. Jedna smo od rijetkih riječkih škola koje imaju vlastitu kuhinju, ali ni to nam neće pomoći u pripremi obroka za sve učenike. Prvo što nam nedostaje je osoblje, jer postoje normativi. Jedna kuharica može pripremiti 70 obroka ili jedna osoba 270 marendi. Tu je i problem pospremanja nakon obroka, a s 10 kuna se ne može ništa. Škole koje nemaju vlastitu kuhinju u još su većem problemu, jer im je obrok skuplji. Mjera je u svakom slučaju za pozdraviti i predstavlja značajan iskorak, ali ima puno organizacijskih pitanja. Od škole do škole je različita situacija. Nije isto organizirati prehranu u školi koja ima 70 učenika i u onoj koja ima njih 770, ističe ravnatelj Ivan Vukić.
Besplatnu prehranu ima 30 posto učenika
Prema podacima Ministarstva u školskoj godini 2021./2022. prehrana je bila organizirana u 815 od 924 matične škole te 700 od 1.115 područnih škola, pri čemu neke nemaju školsku kuhinju i blagovaonicu. U prehranu je bilo uključeno 208.570 ili 66,85 posto učenika osnovnih škola, od kojih je jedan obrok dnevno imalo 80,86 posto učenika, a samo 39.911 ili 19,14 posto učenika imalo je dva ili više obroka. S obzirom na to da je u produženi boravak bilo uključeno 26.178 učenika, očito je da po dva ili više obroka imaju većinom učenici koji su uključeni u ovaj oblik nastave. Besplatna prehrana je bila osigurana za 30 posto učenika osnovne škole, djelomično sufinancirana prehrana za 20 posto učenika, dok je za većinu učenika, njih 50 posto, prehranu financirao isključivo roditelj/skrbnik učenika. |
Nedostaje prostora
S činjenicom da se uvođenje besplatnog obroka za učenike ne može realizirati preko noći i da će trebati ozbiljna organizacija infrastruktura slaže se i ravnateljica najbrojnije primorsko-goranske škole, OŠ Sveti Matej Viškovo, Ivana Žagar. Ta škola radi u dvije smjene, broji 938 učenika u 40 razrednih odjela i nema ni kuhinju ni blagovaonicu.
– Naravno da takvu inicijativu pozdravljamo, ali za našu školu je to izrazito zahtjevno. Nemamo dovoljno učionica i naš najveći problem je prostor. Ako ćemo tako nešto provesti najprije trebamo osigurati prostor, kaže Žagar. Slična je situacija i u drenovskoj školi OŠ Fran Franković, jer iako ima vlastitu kuhinju i blagovaonicu, jedina je riječka škola koja u potpunosti radi u dvije smjene, ima problem nedostatka prostora, ali i, kaže ravnatelj Vedran Kosovac, kadra.
– Svakodnevno podijeliti 530 obroka bit će organizacijski iznimno zahtjevno. Za to nam nedostaje barem jedna kuharica. Pitanje je i gdje će sve te namirnice ili gotove obroke škole držati, zaključuje ravnatelj.
