Foto arhiva NL
Jedno je dijete bilo hospitalizirano dva tjedna, od čega je četiri dana ležalo na intenzivnoj COVID-jedinici u našoj klinici, kaže predstojnica riječke Klinike za pedijatriju prof. dr. Jelena Roganović
povezane vijesti
- Oporba proziva zbog Beroša: “Ako su ovo uspjeli na mikroskopima, u vrijeme covida bila je pljačka epskih razmjera”
- U Primorsko-goransku županiju stiglo 29.500 doza cjepiva protiv gripe. Cijepljenje počinje u ponedjeljak
- Otkriće. Johnson je 2021. planirao vojni napad na nizozemsku tvornicu cjepiva protiv korone
Multisistemski inflamatorni sindrom (MIS-C) od čijih je posljedica kao najmlađa žrtva koronavirusa u Hrvatskoj proteklog vikenda u Zagrebu preminuo 11-godišnjak, dosad je na Klinici za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka zabilježen u dva slučaja.
Srećom, u oba su se slučaja djeca potpuno oporavila.
– Dosad smo imali dvoje djece s MIS-C-om od čega je jedno dijete imalo lakši oblik bolesti, a drugo teži. Djeca su se u potpunosti oporavila. Jedno je dijete bilo hospitalizirano dva tjedna, od čega je četiri dana ležalo na intenzivnoj COVID jedinici u našoj klinici, kaže predstojnica riječke Klinike za pedijatriju prof. dr. Jelena Roganović.
Prema njezinim riječima, radi se o izuzetno rijetkom sindromu u djece kojem je prilično teško utvrditi učestalost.
Razlog tome je što je zbog same simptomatologije teško utvrditi i učestalost koronavirusa kod djece. Pretpostavlja se da u ukupnoj populaciji zaraženih koronavirusom, između dva i sedam posto otpada na djecu.
Od toga jedan dobar dio djece uopće nema simptoma, a jedan dio djece ima blage simptome.
– Sigurni smo da je MIS-C vrlo rijedak. Kad se pojavi, on zahvaća više organa, a javlja se najčešće četiri tjedna nakon preboljele bolesti.
Pritom nam je važan imunološki odgovor kod pacijenta na virus, a danas znamo da ovaj virus ima veliki genom koji je odgovoran za različita oštećenja različitih organa.
Sindrom karakterizira i visoka temperatura koja traje tri dana i dulje, a ono što je posebno karakteristično, jest loše opće stanje djeteta, objašnjava Roganović.
Šarolika slika
Klinička slika ovog sindroma u djece u pravilu je vrlo šarolika pa se može javljati i osip, konjuktivitis, crvenilo, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev, no liječnike posebno zabrinjava zahvaćanje vitalnih organa – srca, bubrega i pluća.
– Srećom, postoji terapija koja nam je na raspolaganju i koja je imunosupresivna te smiruje imunološki odgovor, ističe Roganović, upozoravajući da liječnike posebno zabrinjava pojava ovog sindroma u djece s drugim kroničnim stanjima.
U posljednje vrijeme potvrđeno je da se MIS-C pojavljuje u tzv. U-dobnoj distribuciji zahvaćajući malu djecu u dobi od godinu do dvije te stariju školsku djecu.
Riječki pedijatri u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koje smo kontaktirali nisu se susreli s ovim sindromom, ali se s koronavirusom u djece susreću prilično često.
Kako kaže dr. Dolores Gall-Sviderek, simptomi COVID-19 u djece su najčešće kratkotrajni i prolazni.
– Slike su različite pa bilježimo povišenu temperaturu, povraćanje, proljeve i kašalj te je teško bez testa za neku simptomatologiju reći da nije u pitanju COVID-19.
Ovakve situacije, kao što je tragičan slučaj dječaka iz Zagreba, iznimno su rijetke, ali i iznimno opasne.
Sve virusne bolesti slabe imunitet organizma te su djeca nakon njih osjetljivija, kaže Gall-Sviderek.
Dodaje kako se koronavirusom djeca često zaražavaju i unutar obitelji pa u slučaju roditelja pozitivnih na virus, samoizolacija za djecu traje i 20 dana budući da nisu rijetki slučajevi u kojima su djeca postala pozitivna nakon desetog dana od samoizolacije.
Brzo pogoršanje
Pedijatar dr. Sanjin Kilvain također potvrđuje da su kliničke slike COVID-19 u njegovoj ordinaciji vrlo blage.
– Izuzetak su oni koji prethodno boluju od kroničnog bronhitisa što se rješava uvođenjem antibiotske terapije. Najmlađe dijete pozitivno na koronavirus koje se liječilo u mojoj ordinaciji imalo je dva mjeseca i sve je prošlo u redu.
Nažalost, autoimuni vaskulitisi koji zahvaćaju organe, događali su nam se kod drugih virusnih bolesti u pred-COVID vremenima.
Kada imate upalu krvnih žila, onda ona postupno zahvaća sve organe, pa imate situacije poput Henoch-Schönlein purpure za koju se zna da može biti posljedica bolesti.
Kod djece se, nažalost, puno pogoršanja odvija jako brzo i strašno je kad se dogodi tragedija kakva se dogodila s dječakom u Zagrebu.
U takvim slučajevima ne možemo govoriti o brojkama i postocima jer kad se ovako nešto dogodi, onda je to 100 posto, smatra Kilvain.
Kako dodaje, u više je navrata kod djece koja su preboljela koronavirus, indicirao kontrolne post-COVID slike.
– To, na sreću, najčešće radimo da umirimo roditelje jer smatramo da je i to jako bitno budući da miran roditelj doprinosi ozdravljenju djeteta, zaključuje Kilvain.
Roditelji, ali i liječnici moraju biti oprezni
Jučer je na presici Nacionalnog stožera bilo govora o dječaku koji je umro od rijetkih i teških komplikacija nakon zaraze koronavirusom.
Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je da je dječak prebačen iz Klaićeve u Kliniku za zarazne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« kako bi mu se omogućilo što bolje liječenje.
Dodao je i da stanje dječaka u početku nije ukazivalo na koronavirus, no da je, kada je zaraza utvrđena, pacijent prebačen na Kliniku za infektivne bolesti.
On i ravnateljica Klinike za zarazne bolesti Alemka Markotić upozorili su roditelje, ali i sve zdravstvene radnike na oprez kod ovog sindroma i važnost testiranja.
– Opisana je pojava ovog multisistemskog inflamatornog sindroma i kod asimptomatske djece kojima je inicijalna bolest bila asimptomatska.
Ovo opasno i opsežno zbivanje nikad ne ide bez simptoma. Visoka temperatura, glavobolje, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev, signali su koji roditeljima moraju postati sumnjivi i moraju otići liječniku.
Vrlo je malo vjerojatno da će netko iz čistog zdravlja ući u ovakvo multisistemsko zatajanje. Kada krene ovakav poremećaj, prisutna je opsežna simptomatologija i to je signal roditeljima da moraju najozbiljnije razmisliti o stanju svog djeteta, poručio je Beroš.
– Ovo je upozorenje za sve zdravstvene djelatnike, ako dijete ne dođe direktno kod pedijatra ili infektologa. Bitno je da razmišljaju o ovom sindromu i da se djeca testiraju.
Nema potrebe da se od svake temperature radi panika, no roditelji trebaju voditi računa o stanju svog djeteta, istaknula je Markotić.