Hrvatski zavod za zapošljavanje nikad nije sastavio toliko dugačak popis deficitarnih zanimanja na tržištu rada Primorsko-goranske županije kao što je to učinio ove godine u Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja.

Istovremeno je svake godine sve kraći popis onih studijskih i srednjoškolskih programa za koje HZZ smatra da je potrebno smanjiti upisnu kvotu jer na tržištu rada nezaposlenih s diplomama i svjedodžbama tih programa ima.

Međutim, unatoč sve kraćem popisu suficitarnih programa dio njih, poput onih iz područja ekonomije, s te neslavne liste nikako da siđu.

Tako su ove godine suficitarnim proglašeni studijski programi poslovne ekonomije i to smjerovi Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Menadžment, Marketing te Međunarodno poslovanje.

Našli su se tu i Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, Pravo te Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu, a od stručnih studija HZZ suficitarnim smatra Upravni studij.

Drugačija stvarnost

Iako se za te studijske programe preporuča smanjenje upisne kvote ili pak smanjenje stipendiranja, dekani visokoškolskih ustanova koje provode te programe složni su da u stvarnosti to zapravo nije tako te dovode u pitanje metodologiju HZZ-a jer njihovo iskustvo kaže da se radi o kadru koji je tražen.

Tako dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. Alen Host navodi da HZZ tradicionalno svoje analize temelji na metodologiji predviđanja tržišta rada koja donosi projekcije samo za sljedeću godinu u Hrvatskoj, odnosno po pojedinim županijama.

– Naime, brucoši koji upisuju studij ove godine svoj će prvi posao tražiti 2026. godine. Prema svim relevantnim pokazateljima, tržište rada i u Hrvatskoj i u EU-u te svijetu 2026. godine tražit će zaposlenike koji imaju sljedeća znanja i vještine, odnosno kompetencije: analitičko razmišljanje i inoviranje, aktivno učenje, mogućnost rješavanja kompleksnih problema, kritičko mišljenje i analiza, kreativnost, originalnost i inicijativa, leadership i društveni utjecaj, korištenje tehnologijom, fleksibilnost i otpornost na stres, rasuđivanje, sposobnost rješavanja problema i kreiranja novih ideja.

Samo oni studijski programi koji uključuju razvoj i unaprjeđenje ovih kompetencija omogućit će sigurno zaposlenje nakon studija, naglašava prof. dr. Host.

Prepoznatljivost diplome

Ujedno dodaje da je ta ustanova svjesna trenutka te je u tijeku znatno unaprjeđenje studijskih programa.

– Studenti koji se ove godine upišu na studij imat će priliku studirati po novom programu koji stavlja još veći naglasak na ključne kompetencije sredine i kraja ovog desetljeća. Također, studenti će obavljati obveznu praksu u znatno većem broju radnih sati.

Takav studij čiju su kvalitetu potvrdile i najveće europske akreditacijske agencije, EPAS, odnosno EQUIS, jamči zapošljivost i prepoznatljivost diplome u cijelom svijetu.

Upravo zbog stalne implementacije novih znanja i vještina u studijske programe, diplomirani studenti Ekonomskog fakulteta u Rijeci u pravilu vrlo brzo nalaze svoj prvi posao.

Pored toga, kontinuirano smanjujemo upisne kvote kako bismo na studijske programe upisali motivirane i ambiciozne mlade ljude koji će svojim doprinosom već tijekom studija razvijati dinamično i odgovorno društvo.

Također, istovremeno se pokazala velika potražnja za studijskim programima u online okruženju, prvenstveno kao oblik nastave prigodan za zaposlene ljude gdje se takav način obrazovanja pokazao upravo idealan uz rad, pojašnjava dekan.

Druga bitna činjenica, kaže, koju HZZ-ova metodologija ne uzima u obzir jest postojanje zajedničkog tržišta rada EU-a.

– Od 1. srpnja 2020. godine državljani Hrvatske imaju potpuno slobodan pristup tržištima rada svih država članica EU-a i obrnuto.

Dakle, promatranje tržišta rada na razini županija, pa čak i na razini Hrvatske u situaciji otvorenog tržišta rada u EU-u ne može dati adekvatne rezultate, tim više što je pokretljivost radnika sve veća, napominje prof. dr. Host.

Povratak kući

Ono što također treba uzeti u obzir, dodaje dekanica Pravnog fakulteta prof. dr. Vesna Crnić Grotić, činjenica je da riječke visokoškolske ustanove ne obrazuju samo kadar za primorsko-goransko tržište rada, već u Rijeku na studij dolaze kandidati iz cijele Hrvatske koji se po završetku studija najčešće vraćaju u svoj kraj.

I ona se kao i dekan Ekonomskog fakulteta ne slaže s metodologijom HZZ-a.

– Ne uzima se u obzir da se mladi ljudi s diplomom brzo zaposle, a oni koji su u evidenciji najčešće su već bili zaposleni i ostali bez posla. Također je činjenica da HZZ gleda samo Primorsko-goransku županiju, a nama dolaze studenti iz Istre, Slavonije i drugih hrvatskih krajeva.

Samo s područja Banije imamo 40 studenata. Ne može se ignorirati činjenica da se naši studenti vraćaju na područja s kojih su došli, kaže prof. dr. Crnić Gortić.

Prodekanica za nastavu Pomorskog fakulteta izv. prof. dr. Irena Jurdana također ističe da je nejasno na koji način HZZ određuje suficitarnost studijskog programa Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu jer istraživanje te ustanove pokazuje visoku stopu zapošljivosti.

– Prije nekoliko godina radili smo analizu o zapošljivosti naših studenata koja je pokazala da među onima koji su završili taj studijski program ima svega 12 posto nezaposlenih, što se nikako ne može smatrati velikim postotkom.

Zainteresiranih kandidata za taj program svake je godine puno i već na ljetnom upisnom roku popuni se kvota, a to sigurno ne bi bio slučaj kada bi zapošljivost bila niska jer i pri odabiru studija kandidati i taj parametar uzimaju u obzir. Ove smo godine imali čak situaciju da je porastao i postotak onih koji upisuju diplomske studije, ističe izv. prof. dr. Jurdana.

I za srednje škole postoji suficitarna lista programa

Poput visokoškolskih i srednjoškolski programi imaju svoju suficitarnu listu, a na njoj su se također u najvećoj mjeri našli programi iz područja ekonomije.

Uz programe ekonomist i upravni referent HZZ suficitarnim smatra i program prodavač Trgovačke i tekstilne škole te program hotelijersko-turistički tehničar, no baš kao i kod fakulteta i u školama ističu da njihovo iskustvo govori suprotno.

Tako ravnateljica Trgovačke i tekstilne škole Antonija Bukša kaže da je škola prije epidemije imala na tjednoj bazi pet do šest upita poslodavaca za učenike koji završavaju program za prodavača.

– Poslodavci iz sektora trgovine vape za kvalitetnim prodavačima i dok nije počela epidemija, svakog su tjedna zvali školu i molili da pošaljemo učenike na praksu te bi ih nakon završetka obrazovanja i zapošljavali. Potražnja na tržištu rada za tim kadrom postoji, navodi ravnateljica.