Hrvatski sabor početkom listopada izglasao je izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju prema kojem će, s 1. siječnja 2023. godine, najniže mirovine narasti za tri posto, a hrvatski umirovljenici uz zadržavanje vlastite, moći će naslijediti i 27 posto obiteljske mirovine preminulog supružnika.

Zbog velikog broja upita članovi Hrvatske stranke umirovljenika na čelu s predsjednikom Veselkom Gabričevićem, glasnogovornikom Žarkom Delačem i predsjednikom županijskog ogranka Davorom Zubovićem dabas su održali medijsku konferenciju ne bi li razjasnili sve nedoumice, naročito one vezane uz obiteljske mirovine.

– Hrvatska stranka umirovljenika dugi niz godina zalaže se da umirovljenicima omoguće bolja primanja uvođenjem obiteljskim mirovina, odnosno da imaju pravo primati dio mirovine svog bračnog supružnika.

Konačno smo u tome uspjeli, a zakonom će biti obuhvaćen veliki broj umirovljenika te se nadamo da će im dodatni prihod pomoći vremenu inflacije – kazao je predsjednik stranke Gabričević.

Kako se određuje iznos

Kako je objasnio, iznos dijela mirovine preminulog bračnog ili izvanbračnog druga određuje se u visini od 27 posto od obiteljske mirovine, a koristiti je mogu umirovljenici s navršenih 65 godina života.

Također, oni koji već primaju obiteljske mirovine, mirovinski faktor povećava se s dosadašnjeg 0,7 na 0,77, a povećanje će ići automatski te neće morati podnositi posebne zahtjeve, dok umirovljenici koji imaju pravo na dio mirovine bračnog supružnika moraju podnijeti zahtjev za dodatak.

Napomenuo je da pravo na dio te mirovine imaju i oni čiji je bračni drug preminuo i ranije, a zahtjevi se u oba slučaja mogu podnijeti tijekom cijele godine.

– Što se usklađivanja tiče, premda podupiremo sve što Vlada RH čini za umirovljenike, smatramo da bi se trebala promijeniti formula i dinamika te da bi se usklađivanje trebalo provoditi kvartalno i u odnosu 100 prema nuli – istaknuo je Gabričević dodajući da su zadovoljni svim dosadašnjim promjenama, ali su svjesni da mirovine još uvijek nisu dostatne za dostojan život umirovljenika s obzirom na povećanje troškova i u tom će smjeru ići njihovo zalaganje.

O dosmrtnim i doživotnim ugovorima

U obraćanju su, između ostaloga, progovorili i o dosmrtnim i doživotnim ugovorima.

– Osnovna razlika ovih dvaju ugovora je u tome da se imovina uzdržavane osobe kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju prenosi odmah po sklapanju ugovora, dok se kod ugovora o doživotnom uzdržavanju prijenos vrši tek po smrti uzdržavane osobe.

Prema tome, ugovori o doživotnom uzdržavanju, koji u praksi postoje već desetljećima, imaju svoju punu opravdanost te mogu biti pozitivan put u korist uzdržavanih osoba.

Međutim, ugovori o dosmrtnom uzdržavanju koji su novijeg datuma, vrlo lako mogu se izigrati i biti zlouporabljeni – rekao je Gabričević dodajući da će se nastaviti zalagati da se ugovori o dosmrtnom uzdržavanju ukinu te da se napravi registar sklopljenih ugovora koji će biti javan te ovjeren kod javnog bilježnika.