Nevrijeme praćeno jakim jugom i obilnom kišom prekjučer je zahvatilo Rijeku čije su ulice dobrim dijelom pretvorene u prave bujice vode koja je dizala “šahte” kanalizacijskih cjevovoda i uzrokovala brojne probleme i zastoje u prometu.

Kao korito rijeke

U Rijeci je, uglavnom u poslijepodnevnim i ranijim večernjim satima, palo oko 130 litara kiše po četvornom metru, pa su poplavljeni i pojedini poslovni i drugi prostori u zgradama, a najviše je komentara i nezadovoljstva građana izazvalo stanje na križanju Zvonimirove ulice i nove državne ceste D 403, kojim je, kako su snimili i fotoreporteri Novog lista, nalikovalo više na korito kakve rijeke nego na gradsku cestu.

Najčešća pitanja koja su građani postavljali na društvenim mrežama odnose se na sustav odvodnje oborinskih voda na novoj prometnici i rekonstruiranom raskrižju u Zvonimirovoj, ali iz Hrvatskih cesta, kojima smo i mi uputili upit o odvodnji na tom raskrižju, odgovaraju kako je na spornom raskrižju napravljen novi sustav odvodnje, ali i kako je u slučaju Zvonimirove riječ o specifičnoj ulici na koju se, u ekstremnim slučajevima poput nevremena u utorak, slijevaju goleme količine vode iz susjednih ulica i okolnog područja.

Na samoj D 403, ističu, nije bilo problema sa zadržavanjem vode na kolniku.

– Projektom izgradnje DC403 napravljena je rekonstrukcija dijela Zvonimirove ulice, u sklopu koje je na području zahvata rekonstruirana postojeća odvodnja (sjeverni dio Zvonimirove), te je izgrađen i novi sustav odvodnje (južni dio Zvonimirove na spoju sa DC403 i dijelom u Ulici Rikarda Benčića).

Ekstremne padaline

Prilikom ekstremnih padalina, kakve su bile jučer, odvodnja na dijelu same trase DC403 odradila je dobar posao i na samoj trasi nije bilo problema sa većim zadržavanjima vode na kolniku.

Međutim, sustav odvodnje na Zvonimirovoj ulici, nije moguće gledati isključivo točkasto na križanju sa DC403, nego je sustav potrebno sagledati kroz cijelo slivno područje. Geometrija prometnica u okruženju (Ulice Vinka Benca, Ulice Ivana Matetića Ronjgova, Krčka ulica, Turnić, Trogirska ulica, Ulica Rikarda Benčića) je takva da sve padaline završavaju na Zvonimirovoj ulici, te se kroz nju slijevaju do križanja sa DC403.

Odvodnja na križanju u ovom ekstremnom slučaju ne može prihvatiti vodu pristiglu sa svih priključnih ulica. Slivnici na gore spomenutim prometnicima nisu u nadležnosti Hrvatskih cesta, stoji u odgovoru Hrvatskih cesta.

Kolika je šteta

Konačni rezultati štete nastale zbog velike količine kiše, koja je poplavila mnoge dijelove Rijeke, znati će se tek za nekoliko dana kada se bude popunjalala i kompletirala dokumentacija za osigurajavuća društva.

Za sada još nije poznato koliko je automobila ostalo u defektu zbog velike količine vode i kolika je materijalna šteta nastala zbog poplavljenih podruma kuća i poslovnih prostora.

Vatrogasci su imali pune ruke posla, probijali su se kroz nabujale prometnice, a promet se na dijelovima prometnica odvijao otežano uz povremene zastoje.

Prema informacijama iz Javne vatrogasne postrojbe Rijeka samo u večernjoj smjeni, bilo je 15 intervencija, najviše na ispumpavanju poplavljenih prostora, uljučujući i prostore u neposrednoj blizini te vatrogasne postrojbe, gdje su bili poplavljeni dijelovi Muzeja Grada Rijeke i Dječje kuće.

Razlog je izgleda u začepljenju odvodnog kanala kod Željezničkog kolodvora prostora, koji se ponavlja za svake malo veće kiše, a ove godine bila je sreća u nesreći, da nije bila tako obilna kiša kao prošle godine jer je šteta mogla biti puno veća.

Od Velida Đekića iz Muzeja Grada Rijeke saznajemo da za razliku od prošle godine, kada je također zbog velike kiše bila velika poplava koja je prodrla u prostore muzeja s “prednje i stražnje strane” i napravila veliku štetu, ove godine ne može se govoriti o nekoj velikoj šteti jer muzej ima sustav ispumpavanja vode i sustav je dobro odradio posao.

Pokazalo se da izvedba odvodnog cestovnog sustava od Zapadnog trgovačkog centra do Žabice, usprkos potrošenog EU novca i nekoliko rekonstrukcija, koje i dalje traju, a naročito na Mlaci i kod Željezničkog kolodvora ne zadovoljava svoju primarnu funkciju.

Građani s pravom postavljaju pitanje, kakva su to poboljšanja i za što je zapravo utrošen novac, kada je problem ranije bio samo “u jezeru” kod Mlake dok se nakon rekonstrukcije tog dijela prometnice sada pojavljuje problem “jezera” od Mlake do Žabice.

Bio je poplavljen i zapadni dio grada, gdje je zabilježen najveći broj tehničkih intervencija ispumpavanja vode iz objekata i sa prometnica.

Ponovo je bio poplavljen podvožnjak kod 3. maja. Ukupno u akcijama sudjelovalo je 57 vatrogasaca sa 19 vatrogasnih vozila iz JVP Grada Rijeke.

Prema dosadašnjim iskustvima svaka malo veća količina kiše, koje se ne može usporediti s elementarnom nepogodom, jer ne može negdje odvod biti u funkciji, a negdje ne, prema svemu sudeći redovito će se će se ponavljati nakon svake malo veće kiše.

Građani će se na tom morati priviknuti i izbjegavati neke cestovne dionice, naročito od Mlake do Žabice.

Vatrogasci su ponovo morali spašavati građane “vatrogasnim rješenjima” umjesto da se problem sustavni infrastrukturno riješi i da se konačno sazna tko je za što odgovoran kada su u pitanju poplave na prometnicama, za svake malo veće kiše.