“Brini se danas da bi bolje živio sutra” projekt je čiji je cilj osvijestiti važnost promocije zdravlja i prevencije bolesti u Hrvatskoj te povećati znanje o zdravom načinu življenja kroz pravilnu prehranu i sprječavanje ovisnosti.

Projekt je financiran bespovratnim sredstvima u visini od gotovo pola milijuna kuna Europskog socijalnog fonda, a provodi se u suradnji s posredničkim tijelima Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje.

Što nudi ovaj projekt?

Voditelj projekta Danko Švorinić iz udruge Rijeka danas na današnjem je predstavljanju istaknuo kako će projekt trajati godinu i po, a u sklopu njega održat će se serija predavanja u četiri županije: Primorsko-goranskoj županiji, Istarskoj županiji, Zadarskoj županiji i Ličko-senjskoj županiji.

Predavanja i radionice namijenjeni su u prvom redu srednjoškolskoj i mladoj populaciji, ali i cjelokupnom građanstvu.

Tematske cjeline bit će što je zdravlje i poticanje kritičkog promišljanja namijenjeno mladima, a poseban naglasak bit će na mentalnom zdravlju.

Dublje će se ukazati u tematiku ovisnosti i vrstama ovisnosti te kako na vrijeme potražiti pomoć.

Fokus će također biti na destigmatizaciji, a dio predavanja bit će posvećen stresu i tehnikama suočavanja sa stresom jer, kako je istaknuto na današnjem predstavljanju, osobe koje nemaju tehnike suočavanja sa stresom ulaze u rizična ponašanja.

Nutricionisti će u sklopu projekta održavati predavanja o prehrani i kroz radionice održati predavanja za dijabetičare, općenito predavanje o zdravoj prehrani te prehrani sportaša.

Epidemija debljine

Bit će govora i o cjeloživotnom učenju te kako educirati mlade ljude za zanimanja koja danas ne postoje, ali ce postojati kad oni izađu na tržište rada.

Gosti današnjeg okruglog stola bili prof. dr. Davor Štimac, gastroenterolog iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka te Darko Roviš, voditelj Odsjeka za promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a.

– Debljina je možda i najveći zdravstveni problem u svijetu, a sve procjene kažu da je epidemiju debljine nemoguće zaustaviti te da će do 2030. godine biti još gora situacija.

Jedini cilj koji si možemo zacrtati jest zaustaviti situaciju u današnjem stanju.

Naime, 40 posto svjetske populacije je prekomjerno teško ili pretilo, u Europskoj uniji to je 53 posto, a Hrvatska sa 65 posto nalazi se na samom vrhu s Maltom, upozorio je Štimac.

Zašto to u Švedskoj nije problem?

Prema njegovim riječima, činjenica je da problem kreće od najmlađih pa je tako 2003. godine svako peto dijete bilo prekomjerno teško, a 15 godina kasnije to je bilo 35 posto djece što znači da je svako treće dijete bilo prekomjerno teško.

Štimac je istaknuo da zemlje poput Švedske koje su okrenute prema suživotu s prirodom takvih problema nemaju, a nema ni susjedna Slovenija unatoč okruženju.

– U Hrvatskoj kod odraslih imamo 73 posto prekomjerno teških muškaraca i 59 posto žena što govori da su one uspjele zaustaviti trendove kod nas.

Disciplinirane su, možda im je to i dijelom estetski problem, ali sasvim sigurno uzimaju u obzir komponentu zdravlja.

No, posebno nas zabrinjava da će 80 posto debelih mladih, biti debeli odrasli, što znači da će broj odraslih debelih rasti u budućnosti zbog čega imamo tezu da će ova generacija mladih živjeti kraće od svojih roditelja, naglasio je Štimac.

O pušenju i mentalnom zdravlju

Roviš je problemu debljine dodao da su Hrvati drugi najgori u Europi smo i po pitanju pušenja i mentalnog zdravlja.

– I debljina i mentalno zdravlje su stari problem, ali je kontekst je novi. Upozoravamo na epidemiju poremećaja mentalnog zdravlja koja je eksplodirala tijekom pandemije COVID-19, pogotovo kod djece i mladih.

Također, trećina odrasle populacije u idućih 12 mjeseci imat će probleme s mentalnim zdravljem, o čemu već sad svjedoči činjenica da se anksiolitici ubrajaju u najpropisivanije lijekove u Hrvatskoj, rekao je Roviš.

Poručio je da 50 posto mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine života, a čak 75 do 25. godine, što znači da do postavljanja dijagnoze od pojave prvih simptoma prođe puno godina.

Roviš smatra da se to može riješiti upravo ovakvim projektima civilnih udruga.

– Primjerice 90-ih godina imali smo problem heroinske ovisnosti koji je uspješno riješen, iako smo tada kao sustav to dočekali potpuno nespremni.

No, prve su reagirale nevladine organizacije, jednako kao što mi reagiramo ovdje, a nakon njih uključile su se i lokalne zajednice te je problem uspješno riješen, zaključio je Roviš.