Na sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Rijeka, koja je održana u hibridnom obliku, za predsjednika HGK-a ŽK-a Rijeka u mandatu od 2021. do 2025. godine jednoglasno je izabran dosadašnji vršitelj dužnosti predsjednika prof. dr. Heri Bezić.

Zahvaljujući na izboru, Bezić je rekao da se u razdoblju od godine i pol dana, dok je obnašao dužnost vršitelja dužnosti predsjednika, Županijska komora Rijeka transformirala i pripremila za primjenu novog Zakona o HGK-u.

U predstavljanju svog plana i programa rada Županijske komore Rijeka u sljedećih četiri godine, članovima Gospodarskog vijeća u nekoliko je točaka iznio svoje viđenje i plan aktivnosti ŽK-a Rijeka te istaknuo važnost izlaska na teren i razgovora s članicama te, općenito, poboljšanje komunikacije prvenstveno kroz strukovna udruženja i skupine.

Namjera je pokušati saznati koji problemi doista muče gospodarstvenike kako bi se upravo tome dao prioritet. Jedan od planova i ciljeva je i edukacija članica, ali i djelatnika prema interesima članica, kako bi se pratili trendovi u modernom gospodarstvu i digitalizacija procesa koji su preduvjet za uspješno poslovanje.

Internacionalizacija poslovanja također je jedan od ciljeva, a od članica će se kroz razgovor i suradnju pokušati saznati koji su to međunarodni sajmovi i skupovi koji bi najbolje koristili gospodarstvu kada je riječ o prezentaciji proizvoda i usluga.

HGK Županijska komora Rijeka trebala bi postati najvažnija kontakt-točka u Primorsko-goranskoj županiji za pomoć članicama u korištenju EU fondova. Bezić je najavio i pojačanu suradnju, ali i partnerstvo s gradovima i općinama, na području djelovanja Županijske komore.

Na kraju je istaknuo i podizanje ugleda same institucije HGK-a, posebno Županijske komore Rijeka, prvenstveno kroz zadovoljstvo pruženim uslugama svojim članicama.

Poseban gost sjednice Gospodarskog vijeća bio je Glavni ekonomski savjetnik HGK-a i posebni savjetnik za ekonomska pitanja predsjednika Vlade RH dr. sc. Zvonimir Savić. On je naglasio da se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatskoj do 2026. godine nudi velika mogućnost korištenja od gotovo 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava za cijeli niz projekata i potreba, a samo prema gospodarstvu usmjerava se 54 posto ukupnih sredstava mehanizma oporavka i otpornosti.

Poduzetnicima je posebno važno da su predviđena značajna sredstva, u iznosu od 5,5 milijardi kuna, usmjerena u investiranje privatnog sektora putem financijskih instrumenata i bespovratnih sredstava. Sredstva EU-a treba iskoristiti kroz prijavu kvalitetnih programa, a prvi natječaji bit će raspisani već početkom sljedeće godine.

U rad online su se uključili i Hrvoje Galičić, savjetnik Uprave HABOR-a, te Maja Pačak Trkulja iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH, pa su članovi GV-a iskoristili priliku za postavljanje pitanja koja se tiču pojedinih djelatnosti, konkretnih natječaja te procedura kako doći do bespovratnih EU sredstava.
Zamjene novčanica

Na kraju je Savić predstavio hodogram procesa ulaska Hrvatske u europodručje, koji je aktivnostima prilagođen da Hrvatska bude spremna postati članicom europodručja 1. siječnja 2023. godine. Naime, već u srpnju 2022. Vijeće EU-a trebalo bi utvrditi da Hrvatska ispunjava uvjete za priključenje euru, a onda se ulazi u tehnički proces zamjene novčanica do kraja godine.

Savić je iznio i zanimljiv podatak o kakvom je tehnički zahtjevnom procesu riječ, jer treba zamijeniti čak 500 milijuna komada novčanica kune, koje bi, kada bi se postavile jedna do druge, napravile niz dužine od čak 50 kilometara.