Svega jedan posto državnog proračuna, odnosno 300 milijuna eura, potrebno je da bi sva djeca u Hrvatskoj imala besplatan vrtić, a tih sredstava u državnom proračuna ima.

Stav je to predsjednika SDP-a Peđe Grbina koji je iznio na konferenciji za novinare referirajući se na novu vladinu uredbu prema kojoj će se država prvi put ovog rujna uključiti u sufinanciranje dječjih vrtića.

Što je sporno?

Međutim, vladin model prema Grbinovom mišljenju nije dobar. Ono što smatra spornim činjenica je da Vlada predlaže da se godišnji iznos sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića po osnivaču utvrđuje umnoškom broja djece i prosječne cijene smještaja po djetetu na nacionalnom nivou te postotnim udjelom od 6,25 posto do 50 posto prema skupinama razvijenosti.

To znači da će najslabije razvijenim općinama i gradovima država sufinancirati 50 posto prosječne cijene smještaja u vrtić, dok će za najbogatije udjel sufinanciranja pasti na 6,25 posto. Stav predsjednika SDP-a je da je to nedovoljno i prekasno.

– Nedovoljno je zato što su podijelili Hrvatsku u kategorije, kao da djeca ne idu u vrtić u Kastvu, Rijeci ili Zagrebu, nego samo u nekim sredinama koje su nerazvijene.

I za te sredine koje nisu razvijene osigurat će se ono što SDP želi za svu djecu Hrvatske, sufinanciranje u iznosu od 50 posto. Međutim, za djecu koja žive u sredinama koje su kategorizirane kao razvijene tu je financiranje samo 6,25 posto.

Nedovoljno za podizanje standarda i plaća, za izgradnju novih objekata, a pogotovo nedovoljno da se time nadomjesti ono što danas plaćaju roditelji, što u ova vremena inflacije svakom roditelju postaje sve teže.

Upravo zato smatramo da Vlada ovu uredbu ne smije donijeti u ovom obliku. Ako žele napraviti posao to mora biti onako kako je SDP predložio, a to je da se iz državnog proračuna financira vrtić za svako dijete u Hrvatskoj i to u istom iznosu, naglasio je Grbin.

Uredba radi razliku među djecom

Podsjetio je da je upravo SDP prije dva mjeseca predstavio program besplatnog vrtića za sve prema kojem bi se podizale i plaće zaposlenih, ali i obnavljali vrtići, a sve je to, tvrdi Grbin, može sa svega jedan posto državnog proračuna.

Uredbu koja radi razliku među djecom neprihvatljivom smatraju i kastavski gradonačelnik Matej Mostarac te opatijski Fernando Kirigin.

– Ovom uredbom će se najmanje financirati sredine koje imaju najveće potrebe za smještaj djece u vrtiće, a tamo gdje će sufinanciranje biti najveće praktički nema djece.

Način na koji je postavljena uredba je potpuno kriv, jer u nerazvijenim hrvatskim krajevima treba otvarati nova radna mjesta kako bi ljudi tamo došli živjeti, a u razvijenim dijelovima Hrvatske trebamo pružati kvalitetne i besplatne javne usluge kao što je predškolski odgoj.

Predloženom uredbom ponovo grebemo po površini, ne radimo sustavno, već radimo veću razliku u društvu i diskriminaciju djece, ustvrdio je Mostarac.