Izrazito izazovno, dinamično, završila je s ostvarenim i vidljivim rezultatima, vrlo uspješno, prošla godina, riječi su to kojima je ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković opisao rad te gradske ustanove u kulturi koja je procvala preseljenjem u novu i suvremenu zgradu u Art-kvartu »Benčić«, što je donijelo i niz popratnih pozitivnih promjena, na što su prvenstveno reagirali oni koji su u središtu knjižnice – korisnici.

Novi način rada

Preseljenjem u novu središnju zgradu, kazuje ravnatelj, Gradska knjižnica u protekloj godini, osim što je dobila novo temeljno ruho, dobila je i niz novih protokola i načina rada koje su djelatnici te gradske ustanove morali usvojiti, a za same aktivnosti koje su nedvojbeno podebljane vlada velik interes.

– Bilo je potrebno uistinu prilagoditi ili čak promijeniti i osmisliti u potpunosti mnoštvo protokola rada koji su se stvarno promijenili. Osim toga, na vrijeme smo krenuli u sve to, osvijestili činjenicu da na neki način nova zgrada pozicionira novu knjižnicu i knjižničarstvo u nekakav gradski mainstream, i to se nekako dogodilo.

Na sreću smo već unaprijed imali pripremljenu nekakvu programsku shemu, dakle nove programske aktivnosti, prilagođene programske aktivnosti, nove usluge, no i nove načine i pristupa nabavi samoj knjižničnoj građi. S

ve to, kad na na neki način zbrojite, uz veliko oduševljenje građana, kao i veliki angažman medija, rezultiralo je izrazito uspješnom godinom na dvjema osnovnim razinama, onoj kvantitativnoj, brojčanoj, pa statistiku možemo komparirati s dosadašnjim godinama, te onoj drugoj, onoj kvalitativnoj, koja se odnosi na promjenu načina korištenja prostora, ističe Cvjetković te dodaje da je brojka o onima koji sudjeluju i prate raznovrsne programske aktivnosti GKR-a impresivna, što je jasan pokazatelj »nove uloge narodnih knjižnica, koje se mijenjaju«, a GKR je u tome »up to date«, i »daje odgovore na sva nova pitanja koja korisnici postavljaju«.

Rekordna godina

Glede brojki, istaknuto je, prošla je godina po broju članova knjižnice, njih 21.776, povijesno rekordna godina, što je u usporedbi s godinom ranije porast od čak 24 posto. Ta je godina nadmašila čak i onu pretpandemijsku 2019. godinu, u kojoj je Gradska knjižnica bila proglašena knjižnicom godine i u kojoj je također izbrojala oko 21 tisuću korisnika, nešto manje nego što to knjižnica bilježi za prošlu godinu.

Tu je i podatak o broju sudionika i posjetitelja programskih aktivnosti knjižnice, a njih je bilo 41.381, što je povećanje od 20 posto u odnosu na prethodnu godinu. Što se tiče primarne funkcije jedne narodne knjižnice, čitanja i posudbe knjižnične građe, GKR je imao 520.856 jedinica knjižnične građe, mrežna stranica GKR-a bila je tijekom godine pregledana 114.605 puta, stranice Dječje kuće pregledane su 62.000 puta, a katalog GKR-a pregledan je 94.808 puta, što ukupno znači 271.413 korisnika.

Kad se govori o korisnicima, nova je zgrada knjižnice, skreće pažnju ravnatelj, donijela i »nove populacije koje možda prije nisu zalazile u knjižnicu ili su zalazile rjeđe, a studenti koriste knjižnicu kao prostor boravka, kao mjesto na kojemu neće samo doći do potrebne literature, već i učiti«.

Iza impresivnih brojki o povećanju broja korisnika koji konzumiraju ono što je alat knjižnice – knjigu – kriju se brojni traženi naslovi i autori, od kojih su korisnici u prošloj godini, govori knjižničarka Emili Ilić, »voljeli tražiti i čitati domaće autore, što ispunjava zadovoljstvom i srećom«.

– Korisnici su tražili književne odgovore na velike i važne teme, teme koje ih uistinu zanimaju, što pokazuje koliko je književnost važna, bitna i relevatna i danas, u svijetu internetske stvarnosti, selfija, brzih i instantnih informacija.

Čini se da su domaći autori zaista detektirali te osjetljive teme koje društvo zanima. Knjižnica je uvijek bila i jeste jedno mjesto koje nam daje priliku za rast i razvoj, da oplemenimo sebe, svoj život, svoje misli i svoje srce i zato je knjižnica bila i bit će srce svakog grada, pa tako i grada Rijeke, tumači Ilić.

Traženi naslovi

Od domaćih autora vrlo je čitan roman Marine Vujčić »Sigurna kuća«, tražena je proza Slavenke Drakulić, napose roman »O čemu ne govorimo«, autor Kristian Novak i njegov roman »Slučaj vlastite pogibelji«, od stranih autora čitan je roman »Svježa voda za cvijeće« autorice Valérie Perrin te autoričin roman »Troje«.

Traženi i posuđivani publicistički naslovi, kao što su »Prijatelji, ljubavnici i velika užasna stvar«, »Okruženi idiotima«, »Zelena svjetla«, »Atomske navike«, pokazuju da čitatelje zanimaju »inspirativne životne priče«, naslovi koji su usmjereni na osobni razvoj, a vrlo je tražen naslov i »Umijeće ratovanja«.

Vrlo su bitna stavka rada GKR-a bogati popratni programi zbog kojih se čini, govori voditeljica programa Tanja Badanjak, da se različite aktivnosti nižu jedna za drugom kao na traci, a ove će se godine, u istome ritmu, »održati preko trideset manifestacija, festivala i susreta, u organizaciji GKR-a ili suorganizaciji«, pa nas čekaju Tjedan dobre dječje knjige, Noć knjige, Tobogan, Mjesec hrvatske knjige, Zimska i Ljetna priče iz »Benčića«, redovni programi u koje se ubrajaju književne večeri, čitateljski klubovi, radionice, edukacije i posebni programi.

Nastavak raznovrsnih programa

Od nekih ranijih razdoblja, napominje, posebno se ističu i razlikuju rad Odjela za mlade, Rasadnika i Američkog kutka, koji nastavljaju popularnoznanstvenim susretima, tu je i projekt Rijeka LegaSEA koji skreće pozornost na lučku povijest grada, koncept radija »Benčić« u sklopu kojeg će se održati deset podcast emisija s različitim temama, nastavlja se Treća dob čitanja, također u ovoj godini slijedi raspisivanje novog natječaja za književnu nagradu »Drago Gervais«, Književnu rezidenciju »Kamov«, održat će se Festival znanosti, projekt »Što ja to istražujem?« te novi STEM piknik.

I ove godine GKR nominacijom romana »Sinovi, kćeri« Ivane Bodrožić u prijevodu Ellen Elias Bursać sudjeluje u nominaciji za prestižnu međunarodnu književnu nagradu Dublin Literary Award, a ustanova je dobila i Erasmus+ akreditaciju u području obrazovanja odraslih, koja omogućuje stručna usavršavanja.