Novinare je zanimalo kako je moguće da 2002. godine nije bila prihvaćena lokacija ex Benčića za gradnju nove zgrade Gradske knjižnice, a 2012. godine je to moguće zbog čega su izgubljeni i vrijeme i novac. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel odgovorio je da se možda previše slušala struka, odnosno da se podleglo pritisku arhitekata.

– Izvorna ideja bila je da se Muzej moderne i suvremene umjetnosti smjeti u »T« objekt ex Benčića. Željeli smo raspisati natječaj za prilagodbu postojeće zgrade tom sadržaju. Tada smo dobili revoluciju arhitektonskoga svijeta koji je inzistirao na arhitektonskom natječaju. Podlegli smo pritiscima arhitektonske struke, a rezultat je projekt koji je dosegnuo iznos od oko 220 milijuna kuna. Neracionalno je danas inzistirati na realizaciji takvoga projekta, uvjeren je Obersnel.

Na pitanje što će biti s Klobučarićevim trgom koji je nakada bio igralište, a danas je betonska ploha upitne statike, Obersnel je je kazao da se odustalo od gradnje knjižnice na toj lokaciji, ali da se nije odustalo od gradnje zgrade po projektu Hrvoja Njirića koja bi također imala javnu namjenu. Gradonačelnik je zaključio da će taj projekt čekati financijski bolja vremena. 

– Ova kulturna priča nije značajna samo za Rijeku, već za cijelu Hrvatsku, za resorno ministarstvi i za cijelu vladu. Riječ je o modelu koji pokazuje kako kulturni objekti mogu služiti kreativnom razvoju grada, ali i dizanju standarda građana. Ministarstvo kulture, pripremajući strategiju investicija kroz sljedeće četiri godine, odlučilo je da treba prestati s praksom financiranja velikog broja objekata malim iznosima, a što je rezultiralo sporošću realizacije. Odlučili smo se izdvojiti prioritete, razgovarali smo s vodećim ljudima na lokalnoj razini i, između ostalih, odlučili se za sufinanciranje riječkih projekata. Oni imaju i komponentu suvremene umjetnosti što je meni osobno izuzetno važno. Nadam se da će primjer Rijeke pokazati i drugim gradovima smjer kojim treba ići. Rijeka zaslužuje epitet kreativnoga grada, a ovi projekti naglašavaju upravo takav kontekst, te omogućavaju gospodarski učinak kao dokaz da takvi efekti kulture nisu mali, izjavila je Zlatar Violić. 

– Činjenica je da smo do sada na ova dva projekta potrošili dio sredstava, ali oživotvorenjem ovoga koncepta uštedjet ćemo više od 140 milijuna kuna za koliko ova dva projekta pojeftinjuju u odnosu na aktualne procjene. Ta cifra opravdava zaokret u koncepciji. Prednost je da će se sve graditi u fazama, a najkasnije u sljedećih pet godina sve bi trebalo biti gotovo, kazao je Obersnel, najavivši da će pretvaranje Benčića u kulturni centar biti dostatan motiv za isticanje riječke kandidature za prijestolnicu kulture 2020. godine. »Imamo negativna iskustva s kandidaturama, ali barem iza njih ostaju realizirani projekti«, dodao je Obersnel.

Pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar podsjetio je da priča o ova dva projekta traje više od desetljeća, te da se stvarao osjećaj frustracije zbog čekanja.

– Godinama se nije pričalo o ljudima koji žele čitati knjige ili ići na izložbe, pričalo se o betonima. Stvar se trebala radikalno zaokrenuti. Kada je ministrica najavila da je spremna podržati naše kapitalne kulturne projekte, shvatili smo da ćemo sa starim modelima teško proći. Samoinicijativno smo, ispod stola i mimo znanja gradonačelnika, pokušali naći rješenje, vodeći računa o cijeni i o krajnjem rezultatu. Timskim radom došli smo do rješenja koje je prihvatljivo i koje podrazumijeva minimalne arhitektonske zahvate. Naša je procjena da će ukupna ušteda iznositi izravno do 200 milijuna kuna, a u isto vrijeme ćemo staviti u funkciju četiri zaštićena spomenika kulture. Tome treba dodati da bi na ovaj ili na onaj način kao vlasnici trebali uložiti velik novac u obnovu, a ovako sve to rješavamo odjednom. Jedan sablasan prostor postat će nešto sasvim drugo na minimalan, elegantan i ispravan način. Nadam se da ovo nije posljednji put da surađujemo s Ministarstvom kulture. Sretni smo da ćemo dobiti dva kapitalna projekta, poručio je Šarar, podsjetivši da je zadnji kapitalni projekt u Rijeci bio izgradnja HKD-a na Sušaku.