Grupa znanstvenika i stručnjaka s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, predvođena prof. dr. Davorom Grandićem, našim vodećim stručnjakom za potresno inženjerstvo, danas je krenula na Baniju kako bi svojim stručnim znanjem pridonijela procjeni stanja građevina na terenu.

Prema najavama dekanice prof. dr. Ivane Štimac Grandić predviđeno je da grupa od šest članova ostane na Baniji tjedan dana, a po potrebi će se nakon toga u procjenu uključiti i drugi zaposlenici fakulteta koji su već iskazali želju da se pridruže inženjerima iz cijele Hrvatske na pregledima oštećenja i uporabljivosti zgrada.

Troškove odlaska inženjera na teren u potpunosti će snositi Građevinski fakultet u Rijeci i Sveučilište u Rijeci, a time se želi pridonijeti obnovi potresom devastiranih područja.

– Uz prof. Grandića prvi tim stručnjaka čine prof. dr. Dragan Ribarić, doc. dr. Paulo Šćulac, doc. dr. Paulina Krolo, doc. dr. Nina Čeh i Jug Drobac, svi članovi Zavoda za nosive konstrukcije i tehničku mehaniku Građevinskog fakulteta.

Ova grupa znanstvenika i stručnjaka objedinjuje znanja iz područja betonskih, zidanih i čeličnih konstrukcija, stabilnosti i dinamike konstrukcija s posebnim naglaskom na ponašanje građevinskih konstrukcija u potresu.

Bogato iskustvo

Nekoliko članova tima, osim akademskog radnog iskustva, ima i višegodišnje iskustvo rada u projektiranju i nadziranju izvođenja građevinskih konstrukcija, a većina članova tima aktivno je već godinama uključena u postupke donošenja građevinske regulative u području projektiranja konstrukcija, ističe dekanica.

Ujedno navodi i da se iskustvo tima ogleda i u činjenici da su dva člana tima, prof. Grandić i doc. Šćulac aktivni članovi pododbora pri Hrvatskom zavodu za norme koji je zadužen za donošenje hrvatskih normativnih dokumenata koji definiraju projektiranje potresne otpornosti konstrukcija, a prof. Grandić je od 2013. godine i predsjednik tog pododbora.

Riječ je i o znanstveniku koji je 2017. sudjelovao u radnoj skupini za donošenje Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije kao voditelj izrade dijela propisa koji se odnosi na posebna pravila za potresno otporne građevinske konstrukcije, a nakon razornog potresa na zagrebačkom području u proljeće 2020. i kod donošenja Tehničkog propisa o izmjenama i dopunama tehničkog propisa za građevinske konstrukcije kojim je po prvi put u hrvatskoj građanskoj regulativi definirana obnova građevinskih konstrukcija zgrada nakon potresa.

Od 2015. godine je i član radne skupine za izradu procjene rizika od potresa, koji je dio Procjene rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj.

Niz savjetovanja

– Na potresom razorenom području Banije već je bio prof. Željko Arbanas, s Katedre za geotehniku Građevinskog fakulteta u Rijeci, koji sa stručnjacima s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, u sklopu nekoliko znanstvenih projekata povezanih s rizikom pojave klizišta u Hrvatskoj, utvrđuje pojavu klizišta uzrokovanih razornim potresima koji su se dogodili s epicentrima na području Pokuplja.

Većina članova uključenih u ocjenu stanja nakon potresa sudjeluje i u aktivnostima Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji organizira webinare, savjetovanja, predavanja, seminare i slične aktivnosti s ciljem što bolje reakcije i oporavka nakon potresa pa će se tako 22. siječnja održati 6. savjetovanje: Obnova Zagreba nakon potresa – Zagrebu od Rijeke, u kojem će naši inženjeri predstaviti znanja i iskustva potrebna za proces obnove građevina nakon potresa.

Na fakultetu se već niz godina znanstvenici bave problemima oštetljivosti građevinskih konstrukcija, kao i njihovim ojačanjima.

Važna procjena

Sveučilište u Rijeci prepoznalo je važnost ovakvih znanstvenih istraživanja pa je u sklopu sveučilišnih znanstvenih projekata financiralo projekte »Procjena oštećenja i ojačanje građevinskih konstrukcija«, »Poboljšanje proračunskih modela za ocjenu stanja građevinskih konstrukcija« te »Laboratorijska istraživanja statičkog i cikličkog ponašanja tla pri pokretanju klizišta«. U te projekte uključena je većina članova tima koji odlazi na Banovinu, navodi dekanica Štimac Grandić.

Kaže i da je Sveučilište u Rijeci prepoznalo važnost procjene rizika od potresa.

– S obzirom na činjenicu, koju smo s tjeskobom ponovo osvijestili, da je Rijeka posebno potresno rizična zbog svog položaja, planira se osmišljavanje strateškog ciljanog interdisciplinarnog projekta namijenjenog upravo procjeni potresnog rizika za Rijeku i okolicu, najavljuje dekanica.

Ponos Sveučilišta

Sveučilište se ponosi institucijskim angažmanom Građevinskog fakulteta, rektorica prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da se radi o ciljanom načinu na koji jedino znanstvena i stručna zajednica može odgovoriti na izazove uzrokovane katastrofalnim potresom.

– Osim toga, prepoznajemo u ovom volontiranju akt solidarnosti i istinske humanosti naših kolega koji stavljaju na raspolaganje građanima svoju ekspertizu. Ovako brza i osmišljena reakcija zasigurno je zasluga poglavito same dekanice i kolega s Građevinskog fakulteta, a Sveučilište im je zahvalno i bezrezervno ih u tome podupire.

Još svjesniji potrebe da ojačamo i našu lokalnu otpornost od mogućih potresa, vidimo i ogroman potencijal i važnost ciljanog intedisciplinarnog projekta kojim bi se analizirali rizici od potencijalnog potresa na riječkom području, zaključuje rektorica Prijić Samaržija.