Zatvoreni te informacijama i izvješćima pomalo mistični sastanak gradonačelnika Rijeke Marka Filipovića s predstavnicima Građanske inicijative Kantrida, na kojem je primjerice bilo zabranjeno snimanje razgovora, a sve što je distribuirano bilo je s autorskim pečatom PR službe Grada, dobio je konačno zahvaljujući priopćenju GIK-a i svoj – sadržaj.

Inicijativa je nakon svega sastavila dokument pod nazivom 100 pitanja o projektu za gradonačelnika, dok je na sastanku predana lista sa 20 pitanja koja ne trpe odlaganje. Gradonačelnik je zatražio 30 dana za odgovore, a kako ističu u GIK-u – odgovore će javno objaviti čim ih dobiju.

Građanska inicijativa Kantride je na sastanku s Filipovićem jasno prenijela poruku da nisu zadovoljni načinom na koji Grad komunicira sa javnošću, traže transparentno i pravodobno informiranje, javno predstavljanje dokumentacije o svakoj fazi projekta, uključivanje lokalne zajednice, struke i svih relevantnih dionika u procese već od najranije faze projekta.

Najvažnije teme o kojima se razgovaralo na sastanku bit će posebno obrađene te će se publicirati u nastavcima. Kao ističu, Građanska inicijativa Kantride nastavit će pratiti razvoj situacije i zagovarati aktivno sudjelovanje građana i lokalne zajednice u svim fazama projekta.

Zbog čega su zabrinuti?

Kako je istaknuto u priopćenju “Građanska inicijativa Kantride okuplja nekoliko tisuća građana, zabrinutih zbog neplanskog i u mnogim stavkama nedorečenog projekta stadiona na Kantridi koji bi uključivao ne samo novi stadion, već gigantske nebodere, hotel te izmjene razvojne strategije i urbanističkog plana grada Rijeke.

Građani su zabrinuti zbog infrastrukturnih, okolišnih, prometnih pitanja, kao i budućnosti rekreativno-sportske zone koja u sjeni usijanih nebodera što sigurno neće imati isto ozračje i vrijednost za građane kao danas.

Također, postavlja se pitanje održavanja grandioznog stadiona koji će, kako je naznačeno, pasti na teret građana Rijeke. Ništa nije poznato – osim da je Grad čvrsto stao iza nejasnog, nedorečenog, nedefiniranog projekta i to bez dijaloga s javnošću i strukom, te suglasnosti lokalne zajednice”.

Ono što je pohvalno, kako naglašavaju, Grad je sastankom s GI Kantride pokazao da postoji dobra volja za dijalog, ali isto je tako očito kako zapravo ne daje okvir kako konkretno uključiti građane u procese donošenja odluka vezanih uz javni interes – što Kantrida svakako jest.

Strategija prostornog razvoja RH jasno kaže kako je potrebno uvesti građane u participativne – sudioničke – procese urbanističkog planiranja – ali Grad Rijeka ni čime ne pokazuje kako je te odredbe ozbiljno shvatio ili napravio realne korake prema njezinom ostvarenju.

Umjesto toga, Grad se fokusirao na starije procedure i zakone te po pitanju budućnosti Kantride doslovce pokušava dovesti građane na gotov čin – netom prije usvajanja Urbanističkog plana, što je suprotno Strategiji prostornog planiranja RH odnosno ideji građanske participacije, naglašavaju u GIK-u.

Građani EU imaju pravo sudjelovati u svim fazama urbanog planiranja svojih kvartova i svog grada kroz demokratsku, participativnu i otvorenu raspravu – već od ideje i osmišljavanja projekta, umjesto formalnog uključivanja – kad je plan već napisan i faktički pred usvajanjem gdje više nema prostora za dijalog i radikalnije promjene.

Bez ispitivanja javnog mnijenja

Tijekom rasprave bilo je jasno kako Grad nije napravio ispitivanje javnog mnijenja o idejnom rješenju grandioznog stadiona praćenim s tri golema nebodera, hotelom i drugim sadržajima koji bi zauvijek promijenili ŠRC Kantridu.

Naime, umjesto da je imala rezultate vlastitih istraživanja, Pročelnica ureda za urbanizam, prostorno planiranje i graditeljstvo pozivala se isključivo na medijske napise o temi, što smatramo neprihvatljivim zanemarivanjem građana u pitanjima upravljanja njihovim gradom.

“Ozbiljni propusti i neobične prakse postoje i u drugim elementima ovog projekta. Jako je neobično kako je Upravni odjel za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ-a dao je svoje stručno mišljenje kako nije potrebno izraditi studiju utjecaja na okoliš – iako detalji projekta (obuhvat projekta, pomicanje granica pomorskog dobra, nasipavanje mora, tlocrti zgrada, zeleni pojas, zaštita od utjecaja podzemnih voda i valova, prometna infrastruktura) nisu javno poznati ni objavljeni.

Nije jasno na osnovu čega je doneseno takvo mišljenje. Predstavnici Građanske inicijative Kantride službeno su zatražili uvid u dokumentaciju kako bi podrobnije vidjeli kojom je metodologijom Upravni odjel došao do svog zaključka kako okolišna studija nije potrebna.

Za razliku od Upravnog odjela za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ-a, Konzervatorski odjel smatra kako bi studiju o utjecaju na okoliš ipak trebalo napraviti.

Iako novi projekt gradnje stadiona na Kantridi uključuje tri gigantska nebodera i hotel – koji će imati ogroman utjecaj na Kantridu – rekreativni centar, okoliš, infrastrukturu i svakodnevni život ljudi u kvartu, Grad je lakonski konstatirao kako još nema detalje projekta, a da će se problemi ” rješavati u hodu” što držimo – neozbiljnim, naglašavaju u GIK-u.

Što je čemu “prateći sadržaj”?

Otvorena su mnoga pitanja – od prometa i infrastrukture, okoliša i pitanja održavanja stadiona, jednom kad i ako bude izgrađen, dok je gradonačelnik istaknuo kako u potpunosti stoji iza projekta jer se time “sport vraća na Kantridu.

To držimo kontradiktorna – jer osim što se sport vraća – na Kantridu, tamo dolaze i novi sadržaji, nevezani uz sport. Planira se postojeću – sportsku i rekreacijsku namjenu promijeniti u mješovitu – što nikad nije bilo u strategiji Grada za tu lokaciju – pa će se povratkom sporta dovesti i širok spektar drugih sadržaja – koje Gradonačelnik sada naziva “pratećim sadržajima”.

Bizarno je o grandioznim neboderima i hotelu govoriti kao o “pratećim sadržajima” – po kriteriju veličine zapravo bismo prije rekli kako je stadion prateći sadržaj nebodera i hotela.

Očito je kako zbog nezadovoljstva velikog dijela javnosti, koja smatra da neboderima i hotelu nije mjesto na Kantridi gradska uprava želi jezičnim vratolomijama skrenuti pozornost građana s nepoželjnih nebodera i pratećih sadržaja mješovite namjene na stadion. Moglo bi se reći da je stadion prateći sadržaj investitorovog plana – ne obrnuto, mišljenje je GIK-a.

Nedorađen, nejasan i proceduralno neispravan projekt ne može biti odobren samo temeljem emocijama nabijene fraze “povratka na Kantridu”.

Cijeli je projekt sada preimenovan iz “Nova Kantrida” u “Povratak na Kantridu”, kako bi se odigrala još jedna karta na račun emocija navijača NK Rijeka.

Javnost ima pravo znati po kojoj točno cijeni bi se “povratak” mogao dogoditi i je li ta cijena građanima prihvatljiva – kad se transparentno i jasno iznesu sve okolnosti, zahvati, prostorni obuhvati, okolišne studije i konačno uvaži i mišljenje građana i lokalne zajednice.

Samo tako stvara se kvalitetan prostor za raspravu i tako pridonosi razvoju najboljih rješenja za naš grad, zaključuju u GIK-u.