U Ulici Nike Katunara, pored gradskog groblja na Trsatu, posječeno je nekoliko bolesnih stabala, međutim, građani toga dijela Rijeke, negodovali su jer nisu posađena nova stabla, nego je prostor asfaltiran.

Zahtjev MO-a

Iz Upravnog odjela za komunalni sustav i promet Grada Rijeke kažu kako je teren preasfaltiran na zahtjev Mjesnog odbora Vojak, odnosno građana.

– Razlozi uklanjanja betonskih korita i zaostalih panjeva na parkiralištu proizlaze iz zahtjeva MO Vojak. Zahtjev građana Vojaka slijedom toga uvršten je u plan prioriteta Mjesnog odbora Vojak za 2023. godinu.

Naime, prilikom parkiranja automobili su konstanto oštećivali kako betonska korita tako i stabla. Iz svega navedenog zaključeno je da će se sadnja stabala preusmjeriti na okolne zelene površine, kažu u Gradu Rijeci.

Građani Rijeke, posljednjih godina sve više ekološki osviješteni, nerijetko šalju upite na gradske komunalne službe oko, što namjernog, a što zbog posljedica nevremena uklonjenog zelenila.

Kolovoške oluje i nevremena pokidala su brojna drveća u Rijeci, na mnogim ulicama popadale su grane. Na sve su reagirali i Riječani, posebno zbog neadekvatnog orezivanja i sječu stabala u Rijeci, a posljednji primjer su uklonjena stabla na Pećinama, kao i odrezane stoljetne platane u Krešimirovoj ulici.

“Ekološka priča”

U ovu se “ekološku priču” aktivno uključila i članica riječkog Gradskog vijeća, nezavisna vijećnica Maša Magzan koja je riječkom gradonačelniku Marku Filipoviću nedavno postavila vijećničko pitanje hoće li stabla na Pećinama i u Krešimirovoj ulici biti zamijenjena novim sadnicama kao što je najavljeno.

U svom odgovoru Filipović je istaknuo da će “stabla uklonjena radi obavljanja radova na gradnji crkve u Ulici Janka Polić Kamova te obnovi vodovodne i kanalizacijske mreže u Krešimirovoj ulici biti posađena nakon završetka radova”.

Vijećnicu Magzan zanimalo je i postoji li planirano ulaganje u zelenu infrastrukturu i zaštitu drveća i zelenila u Rijeci, odnosno koji je status primjene Studije zelene infrastrukture Grada Rijeke.

Gradonačelnik je odgovorio kako je Studija inicijalni dokument kojim je evidentiran i analiziran zeleni potencijal i rezervoar grada Rijeke, a ujedno je i početna točka u cjelokupnom procesu očuvanja, obnove i razvoja zelene infrastrukture grada te, kao takva, služi kao podloga za razvoj drugih prostorno-planskih dokumenata i projekata. Početkom 2022. godine pristupilo se izradi Strategije zelene urbane obnove čija je izrada pri kraju.

A što s kanjonom Rječine?

Vijećnica Magzan pitala je, između ostaloga, i kada se planira oživjeti vodotok Rječine i kanjona, te postoji li plan povezivanja ovog prirodnog zelenog pojasa s gradskim parkovima, trgovima i javnim površinama.

Filipović odgovara kako je on zaštićen prostorno-planskom dokumentacijom, dakle evidentiran kao zaštićeni krajolik.

– Gornji vodotok Rječine treba očuvati u njegovom izvornom obliku bez većih intervencija i građevinskih zahvata, dok su donji tokovi dijelom promijenjeni zbog sigurnosti.

Zelene površine uz vodotok Rječine koje su dio kanjona, dostupne su javnosti te premrežene pješačkim stazama Riječkih šetnica i planinarskih puteva, a Strategijom se predlaže ispitati mogućnost uspostave dodatnih pješačkih, biciklističkih i trim staza.

Također, predlaže se pokretanje pilot projekta, kojim bi se ispitala realizacija zelene promenade u industrijskom dijelu kanjona Rječine, čime bi se povezala i prezentirala vrijedna kulturna baština i omogućila implementacija većeg broja novih sadržaja, kao i uređenje i revitalizacija zone starih mlinova, rekao je Filipović.

Plava infrastruktura

Vezano za pitanje o planu povezivanja ovog prirodnog zelenog pojasa s gradskim parkovima, trgovima i javnim površinama, za istaknuti je, odgovorio je gradonačelnik, kako je, zbog guste izgrađenosti i infrastrukturne premreženosti u centru grada, nemoguće realizirati veće zelene površine kojima bi se u kontinuitetu povezao zeleni pojas s drugim javnim zelenim površinama.

Poveznica između navedenih prostora dijelom je ostvarena kroz plavu infrastrukturu na potezu Rječina – Mrtvi kanal – obalni pojas te kroz mrežu drvoreda od Školjića, preko Fiumare i Šetališta A. K. Miošića i dalje prema istoku i zapadu te kroz ostale točkaste elemente zelene infrastrukture.

Iznimni prostor u centru grada je prostor Delte, gdje će se u budućnosti, realizacijom gradskog parka Delta i marine Porto Baroš, odnosno ACI Marine Rijeka, značajno promijeniti sadržaj postojećeg urbanog tkiva i implementirati potrebni elementi zelene infrastrukture te će se smanjiti kontrast između kanjona Rječine i užeg centra grada, ali i produbiti zeleni klin prema obalnom pojasu i starom gradu.

Sufinanciranje obnove drvoreda

Grad Rijeka se u lipnju ove godine prijavio na javni poziv za neposredno sufinanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina s dvije prijave: dvoredi u gradu Rijeci – ukupni iznos 213.750 eura za obnovu stabala u deset gradskih drvoreda te parkovi u gradu Rijeci – ukupni iznos 162.500 eura za obnovu biljnog materijal u pet gradskih parkova. Rezultati javnog poziva očekuju se tijekom ove jeseni.