Grad Rijeka u prvih šest mjeseci 2021. godine u suficitu je od 42,9 milijuna kuna jer su ukupni prihodi i primici iznosili 516,2 milijuna kuna, a ukupni rashodi i izdaci proračuna izvršeni su u iznosu od 473,3 milijuna kuna.

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović ocijenio je da je gradski proračun stabilan i izrazio je zadovoljstvo ostvarenim proračunskim suficitom.

– Uvjereni smo da ćemo do kraja ove godine proračun ostvariti u skladu s planom. Podsjetio bih da je gradski proračun opet ostao bez oko 20 milijuna kuna zbog provođenja porezne reforme na teret lokalne samouprave.

Unatoč tome ćemo nastaviti s brojnim projektima, s tim da su do sada najbitnija bila ulaganja u sportsku i kulturnu infrastrukturu, a mi ćemo se sada koncentrirati na odgoj i obrazovanje i sport.

U prvih sto dana od primopredaje vlasti već smo krenuli s projektima u tom smjeru i u sljedeće četiri godine ostvarit ćemo sve što je navedeno u našem izbornom programu.

Očekuju nas značajna ulaganja u tom segmentu. U isto vrijeme držimo se plana smanjenja proračunskog deficita, a ako zatvorimo dug prema državi jer vodimo pregovore o toj temi, dospjele obveze će se značajno smanjiti, izjavio je Filipović.

Što je utjecalo na prihode?

Na veće ostvarenje prihoda u prvom polugodištu 2021. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, utjecale su, pojasnio je pročelnik Odjela gradske uprave za financije Ante Mađerić, povoljnije ekonomske okolnosti nego što su bile u prvom polugodištu 2020. godine, kada je nastupila pandemija i prouzročila “zatvaranje” gospodarstva i opću ekonomsku krizu, s rekordnim padom BDP-a od 14,4 posto u drugom kvartalu 2020. godine.

– Stoga je u prvih šest mjeseci 2021. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zabilježeno bolje ostvarenje kod većine prihoda, prihoda od poreza na dohodak i poreza na promet nekretnina, prihoda od imovine, prihoda proračunskih korisnika od njihove djelatnosti, prihoda od komunalne naknade i komunalnog doprinosa, prihoda od prodaje nefinancijske imovine.

S druge strane, pandemija i dalje traje te su pojedine djelatnosti i u dosadašnjem tijeku 2021. godine imale smanjenu mogućnost za odvijanje normalnih ekonomskih aktivnosti, mjere pomoći su i dalje prisutne, ali u znatno manjem obujmu nego što je to bilo prošle godine u počecima izbijanja pandemije.

U strukturi ostvarenih prihoda i primitaka najveći udjel imaju prihodi poslovanja s 89,4 posto, slijede prihodi od prodaje nefinancijske imovine s udjelom od 4,5 posto te primici od financijske imovine i zaduživanja s udjelom od 6,1 posto, naveo je Mađerić.

On je pojasnio da se višak sastoji od viška proračunskih prihoda u iznosu 41,3 milijuna kuna i viška vlastitih i namjenskih prihoda proračunskih korisnika u iznosu 1,6 milijuna kuna.

Prema financijskim izvještajima koje su Grad i proračunski korisnici sastavili za prvih šest mjeseci ove godine, Grad je ostvario višak prihoda u iznosu od 37,5 milijuna kuna, a proračunski korisnici su ukupno ostvarili višak prihoda u iznosu od 5,4 milijuna kuna.

Kako će pokriti nagomilani manjak?

Mađerić je naglasio da je temeljem Plana mjera za pokriće manjka i smanjenje obveza Grada Rijeke koji je prihvaćen u rujnu 2018. godine, u proračunu za 2021. godinu planirano sukcesivno pokriće manjka prihoda Grada u iznosu od oko 33 milijuna kuna.

– Obzirom da je za prvih šest mjeseci Grad ostvario višak prihoda u iznosu od 37,5 milijuna kuna, može se očekivati da će i na razini cijele godine biti ostvaren planirani višak prihoda u iznosu od oko 33 mijuna kuna, najavio je Mađerić.

Pročelnik je pojasnio što je presudno utjecalo na izradu proračuna za 2021. godinu.

– Pandemija bolesti COVID-19 je obilježila 2020. godinu, što se u velikoj mjeri odražava i na Proračun Grada Rijeke za 2021. godinu. Očekivao se u ovoj godini postupni ekonomski oporavak, a kod planiranja proračuna za 2021. godinu koristile su se dostupne makroekonomske projekcije, ali se planiranju pristupilo s oprezom obzirom na prisutnu neizvjesnost u pogledu daljeg razvoja situacije s pandemijom.

U ovoj godini krenuo je peti krug porezne reforme s ciljem poreznog rasterećenja građana i poduzetnika. Zadnjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak snižene su stope poreza na dohodak što utječe na smanjenje prihoda jedinica lokalne samouprave, a izmjenom Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave, kojom se povećava udio lokalnih jedinica u raspodjeli prihoda od poreza na dohodak, kompenzira se samo negativan učinak posljednjih izmjena Zakona o porezu na dohodak.

Porezna reforma se provodi u fazama od 2016. godine pa su tako i prethodne 2020. godine stupile na snagu izmjene Zakona o porezu na dohodak koje su se odnosile na porezno rasterećenje plaća mladih osoba do 30 godina starosti.

Prema do sada dostupnim podacima za 2021. godinu, vidljivo je da će se početne procjene ostvariti i da se može očekivati da će Grad po toj osnovi trajno gubiti oko 20 milijuna kuna godišnje prihoda od poreza i prireza na dohodak, što neće biti kompenzirano ni na koji način, pojasnio je Mađerić.

Koje investicije su planirane?

Pročelnik je dodao da su proračunom za 2021. godinu planirane velike investicije i projekti iz različitih područja djelokruga rada Grada, od kojih su neki pred završetkom, a neki u početnim fazama.

Riječ je o projektima revitalizacije kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt, Turističke valorizacije reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine, projektu Povežimo se baštinom, projektu Interpretacijskog centra prirodne baštine, Energana – start up inkubatora za kreativne tehnologije i IT industriju, projektu Poslovne zone Bodulovo, izgradnje sortirnice na lokaciji Mihačeve drage…

Kada je riječ o rashodima, rashodi za zaposlene su planirani u iznosu 393,8 milijuna kuna, a izvršeni su u iznosu od 195,3 milijuna kuna, što predstavlja 49,6 posto planiranog iznosa.

– Rashodi za zaposlene obuhvaćaju plaće, doprinose na plaće i ostale rashode za zaposlene gradske uprave i proračunskih korisnika. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za 7,1 milijuna kuna, ili 3,8 posto, što se pretežito odnosi na povećane rashode za zaposlene u osnovnim školama koji se financiraju iz državnog proračuna, sukladno izmjenama kolektivnog ugovora i drugih radno – pravnih propisa.

Od ukupnih rashoda za zaposlene, iznos od 34 milijuna kuna, 17 posto, odnosi se na rashode za zaposlene u gradskoj upravi, dok se iznos od 161,3 milijuna kuna, 83 posto, odnosi na rashode za zaposlene kod proračunskih korisnika, zaključio je Mađerić.