PRIUŠTIVO STANOVANJE

Grad Rijeka krenuo s adaptacijom stanova za povoljniji najam mladima do 45 godina

Ingrid Šestan Kučić

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Grad Rijeka već je krenuo s adaptacijom stanova površine od 30 do 60 četvornih metara, a javni poziv ubrzo će biti objavljen



Grad Rijeka krenuo je s adaptacijom stanova koji će se ponuditi u najam mlađim građanima, onima do 45. godine života i to s povoljnijom najamninom. Prema najavama pročelnice Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade, Ive Erceg, javni poziv bit će ubrzo objavljen.


Objašnjavajući kako je Grad pripremio novu Odluku o najmu stanova za priuštivo stanovanje, slijedom koje planira u najam ponuditi gradske stanove prilagođene mladima, pročelnica kaže da se trenutno renoviraju stanovi površine od 30 do 60 četvornih metara.


– Pravo na najam stanova s povoljnijom najamninom imat će punoljetni hrvatski državljani mlađi od 45 godina koji nemaju vlasništvo nad nekretninom, a prednost će se davati osobama s duljim prebivalištem u Rijeci, radnim stažem, deficitarnom profesijom te obiteljima s djecom.




Grad će uskoro otvoriti javne pozive, prilagođene mladima, kojima će omogućiti najam po povoljnijim uvjetima, najavljuje Erceg.


Procjena stanja


Takvoj odluci prethodila je detaljna procjena stanja i potreba, kaže Erceg, te je Grad organizirao izradu detaljne analize demografskih podataka i proveo istraživanje na uzorku od tisuću građana u rasponu od 18 do 35 godina života.


Na temelju provedenog istraživanja izrađena je Studija o stambenim potrebama mladih na području grada Rijeke, koja je potvrdila važnost stambenog pitanja za mlade Riječane. Rezultati su pokazali da gotovo 43 posto mladih unajmljuje stan, dok trećina još uvijek živi s roditeljima.



– Uz tržišne cijene najma od 200 do 599 eura, mnogima je stjecanje vlastitog prostora teško ostvarivo. Polovica mladih živi u Rijeci cijeli život, a većina mladih sudionika živi u dvočlanim ili tročlanim kućanstvima.


Većina stanuje u stanovima površine od 31 do 70 četvornih metara, s relativno visokim zadovoljstvom lokacijom, ali izraženim nezadovoljstvom zbog nemogućnosti posjedovanja vlastitog stambenog prostora.


Pokazalo se i da mladi u Rijeci pri odabiru stambenog prostora najvažnijima smatraju infrastrukturu, cijenu režija, prometnu povezanost i kvalitetu gradnje.


Polovica sudionika preferira dvosobne stanove za narednih pet godina, dok mlađi ispitanici preferiraju jednosobne stanove, a optimalne cijene najma za gradske stanove kreću se od 200 eura za jednosobni stan, 270 eura za dvosobni i 300 eura za trosobni nenamješteni stan, no takve cijene nisu uvijek dostupne na otvorenom tržištu, objašnjava pročelnica Erceg.


Financijska nesigurnost


Ujedno dodaje da se radi o jedinstvenoj studiji u Hrvatskoj jer se oslanja na mišljenja samih mladih građana, čime je Rijeka postala predvodnik u usmjeravanju lokalnih stambenih politika prema njihovim stvarnim potrebama.


Navodeći da je u posljednjih deset godina veliki rast cijena nekretnina u Hrvatskoj donio mnoge poteškoće građanima u potrazi za adekvatnim stambenim prostorom, bilo za kupnju ili najam, pročelnica Erceg kaže da su problemi kao što su otežano osamostaljivanje, odgađanje zasnivanja obitelji i nesigurnost kod najma prostora, često izazvani visokim troškovima stanovanja, zbog čega je za mnoge priuštiv životni prostor postao nedostižan.


Poseban teret ovih promjena osjeća mlađa populacija, koju prate specifične poteškoće vezane uz životne ciljeve, financijsku stabilnost i profesionalni razvoj.


– U nastojanju da se odgovori na problem stambene dostupnosti, četiri najveća hrvatska grada pokrenula su inicijativu za priuštivo stanovanje, digitalizaciju i zelenu tranziciju, naglašavajući važnost stambene sigurnosti kao ključnog čimbenika u sprječavanju odlaska mladih u inozemstvo.


Stambeno osamostaljivanje mladih istaknuto je i kao ključno pitanje u Programu za mlade Grada Rijeke, koji jasno prepoznaje brojne izazove s kojima se mladi suočavaju, posebno na financijskom planu.


Unatoč izraženoj želji za neovisnošću, mladi često nailaze na prepreke zbog financijske nesigurnosti i nedostatnih sustava podrške, navodi Erceg.


Smanjenje iseljavanja


Kao odgovor na ove potrebe, Program za mlade, kaže, postavlja dobrobit i osamostaljivanje mladih kao jedan od svojih ciljeva i razvojnih stupova.


Foto Sergej Drechsler


– U okviru ovog cilja, razvijamo konkretne mjere za olakšavanje rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji, uzimajući u obzir sve veće tržišne cijene nekretnina i najamnina. Dakle, aktivno poduzimamo konkretne korake u rješavanju stambenih problema mladih Riječana kroz niz mjera koje olakšavaju pristup stambenom zbrinjavanju.


Uz pravovremenu podršku i dugoročna rješenja, osiguravanje priuštivog i dostupnog stanovanja za mlade može postati ključni korak prema smanjenju iseljavanja i poticanju samostalnog života mladih ljudi u Hrvatskoj.


Grad Rijeka i dalje ulaže napore u prilagođavanje stambenih politika potrebama mladih, čime potiče socijalnu stabilnost i zadržavanje mladih obitelji u gradu, zaključuje Erceg.


Prosječna dob napuštanja roditeljskog doma 33,4 godine


Navodeći da su mladi posebno osjetljiva skupina jer se nalaze u prijelaznom razdoblju života, kada je neophodno ostvariti socijalnu integraciju i stabilnost, pročelnica kaže da statistički podaci pokazuju kako je gotovo 13 posto mladih u Hrvatskoj, u dobi od 18 do 24 godine, u riziku od siromaštva, a gotovo 16 posto stanovnika ima poteškoće u plaćanju osnovnih financijskih obveza poput najma, stambenih kredita ili režija.


S obzirom na trenutačnu inflaciju i krizu uzrokovanu pandemijom, izazovi pronalaska priuštivog stambenog prostora postaju sve izraženiji. Ovi problemi potiču mlade na odgađanje napuštanja roditeljskog doma, a u Hrvatskoj je prosječna dob izlaska iz roditeljskog doma 33,4 godine, najviša u Europskoj uniji, što posljedično utječe i na osnivanje vlastite obitelji.


Visina najamnine ne može biti niža od iznosa pričuve


Nacrt prijedloga Odluke o najmu stanova za priuštivo stanovanje na javnom je savjetovanju do 5. prosinca, a prema tom nacrtu sastavljat će se liste prioriteta potencijalnih najmoprimaca. Visinu slobodno ugovorene najamnine utvrđivat će gradonačelnik te će se ona utvrđivati po četvornom metru stana, a ona ne može biti niža od iznosa doprinosa po četvornom metru za zajedničku pričuvu zgrade u kojoj se stan nalazi.


Ugovor o najmu stana sklapat će se na određeno vrijeme u trajanju od najdulje pet godina, a po isteku trajanja ugovor o najmu može se obnoviti najviše jednom na isto vremensko razdoblje na koje je sklopljen.


Nakon sklapanja ugovora najmoprimac je dužan useliti u stan u roku od 15 dana od sklapanja ugovora te u istom roku zatražiti prijavu prebivališta za sebe i članove svojeg obiteljskog domaćinstva.


Ako najmoprimac ne useli u stan i ne zatraži prijavu prebivališta smatrat će se da ugovor o najmu stana nije sklopljen te je najmoprimac dužan predati stan u posjed Gradu u roku od osam dana.


Ugovor o najmu će se otkazivati i ukoliko se stan bude koristio za poslovnu djelatnost.