Otprilike jedna od četiri starije osobe ima neki problem mentalnog zdravlja. Nažalost, mi očekujemo da su u starijoj životnoj dobi mentalni problemi nešto što je normativno te upravo zbog takvog očekivanja, da kako idemo stariji da je normalno da imamo nekakvih poteškoća s mentalnim zdravljem, vrlo vjerojatno na vrijeme ne dobijemo odgovarajuću pomoć i podršku.

Zbog učestalog starenja stanovništva i sve većeg udjela starijih osoba u općoj populaciji, izvjesno je da će se broj osoba s mentalnim problemima udvostručiti do 2030. godine, a činjenica je da gotovo dvije trećine starijih osoba koje imaju mentalnih problema ne dobivaju odgovarajuću pomoć i podršku pravovremeno, istaknula je prof. dr. sc. Sanja Smojver-Ažić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u izlaganju naslovljenom “Što znamo o mentalnom zdravlju osoba starije životne dobi?”, održanom u okviru javne tribine “Mentalno zdravlje u starijoj životnoj dobi”.

Događaj, što se odvio u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke, za cilj je imao skrenuti pažnju na specifičnosti vezane uz mentalno zdravlje koje donosi starija dob, zatim na rad s osobama starije životne dobi što već imaju određene poteškoće mentalnog zdravlja te iznijeti praktične savjete za očuvanje mentalnog zdravlja u starijoj dobi.

Osim profesorice Smojver-Ažić, na tribini su još sudjelovali Tea Brec Jelača, mag. psih, iz Doma za odrasle osobe Turnić s prezentacijom teme “Stariti u Domu Turnić” te prim. Helena Glibotić Kresina, dr. med., spec. javnog zdravstva i Nevenka Vlah, univ. mag. sanit. publ., iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije s temom “Kako ostati mentalno svjež u zlatno doba života”, dok je prisutne u ime Grada Rijeke pozdravio Jadran Mandekić, viši stručni suradnik za projekt Zdravi grad u okviru Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života.

Na predavanju prof. dr. sc. Smojver Ažić još je spomenuto kako su anksioznost, depresija, demencija te socijalna izolacija i usamljenost najčešći problemi s kojima se osobe starije životne dobi susreću, a da im kvalitetu života pospješuju manje izraženi problemi sa zdravljem, doživljaj podrške obitelji i prijatelja, sudjelovanje u različitim poticajnim aktivnostima te izražena potreba za doprinosom zajednici.

Tea Brec Jelača, mag. psih, iz Doma za odrasle osobe Turnić stavila je pak u izlaganju naglasak na aktivnosti koje provode, poput odlaska u prirodu, društvenih igara, filmskih terapijskih grupa, kreativnog pisanja i sl., a koje imaju terapijske učinke, odnosno pomažu korisnicima održati mentalno zdravlje u što boljem stanju.

Prim. Helena Glibotić Kresina, dr. med., spec. javnog zdravstva i Nevenka Vlah, univ. mag. sanit. publ., su posvetile velik dio svog predavanja demenciji, ali i istaknule važnost oba zdravlja – mentalnog i fizičkog.

– Nema mentalnog zdravlja bez dobrog fizičkog zdravlja. Vježbanje je izuzetno bitan protektivni faktor u razvoju niza bolesti. Nije riječ samo o floskuli, već to dokazuju različite studije, rekla je Glibotić Kresina, a Nevenka Vlah, univ. mag. sanit. publ, se pobrinula da sve ne ostane samo na teorijskom dijelu te je u praksi približila posjetiteljima tribine aktivnosti koje mogu raditi da poboljšaju svoje zdravlje, poput dodavanja lopticom i pokušaja da pritom memoriraju riječi, ali i plesanja, razgibavajući tako do kraja popunjenu vijećnicu uz taktove pjesme Macarena španjolskog pop dua Los del Rio.

Napomenimo kako je Grad Rijeka organizirao tribinu, u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, a događaj se odvio u okviru projekta projekta “Rijeka – Zdravi grad”, kao dio programa Festivala mentalnog zdravlja – Mentalfest, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba i Svjetskog dana mentalnog zdravlja.