Ako se usporede stope nekadašnjeg poreza na kuće za odmor i aktualnog poreza na nekretnine, u Hrvatskoj je 215 općina i gradova povećalo iznos poreza, 284 ih je zadržalo isti iznos, dok su neki čak išli i na smanjenje, i to njih 57, pokazuju podaci Porezne uprave.

Da podsjetimo, porez na nekretnine uveden je od 1. siječnja ove godine kao svojevrsna zamjena za porez na kuće za odmor. Plaća se godišnje u iznosu od 0,60 do 8 eura po metru kvadratnom korisne površine nekretnine, a odluke o tome kolika će stopa biti, početkom godine donosile su lokalne samouprave, dakle, općine i gradovi.

Rekorderi na državnoj razini s maksimalnih 8 eura po kvadratu su Baška Voda, Fažana, Sveti Filip i Jakov, Umag i Vis, dok su neki JLS zonirali visine poreza pa maksimalnih 8 eura po kvadratu imaju samo na najelitnijim područjima.

Prosjek pet eura

Prema mapi Porezne uprave, općenito su najveće iznose poreza na nekretnine definirale istarske općine i gradovi. U Primorsko-goranskoj županiji situacija je prilično šarolika, što je i za očekivati s obzirom na to da je ovo županija s jako turistički razvijenim priobaljem i otocima, a slabije turistički razvijenim Gorskim kotarom. Iako su se, s obzirom na sve brojnije vikendice i kuće za odmor, neki goranski JLS-i odlučili na dosta visoke iznose.

Iz podataka Porezne uprave izdvojili smo stoga iznose poreza na nekretnine koje su definirale jedinice lokalne samouprave na području PGŽ-a. Pokazalo se tako da ni jedno gradsko ni općinsko vijeće u ovoj izbornoj godini nije izglasalo maksimalnih 8 eura po kvadratu.

Najviše su išli Vrbnik i Cres, međutim, to im nije jedina stopa, već su u Vrbniku visinu poreza na nekretnine definirali od 4 do 6,50 eura, a u Cresu između 3 i 6,50 eura, ovisno o zoni. Nema puno ni onih koji su išli na 6 eura po kvadratu. Toliko su izglasali jedino Rab i Mrkopalj. Krk je, pak, po zonama definirao između 3,50 i 6 eura.

Nešto više je JLS-a koji su išli na 5 eura po kvadratu. Dobar dio njih je ustvari samo zadržao nekad najviši iznos poreza na kuće za odmor, a to su Rijeka, Kastav, Lokve, Lopar i Mali Lošinj, dok je Ravna Gora s 4 eura digla porez na 5 eura, a Fužine s 1,99 na 5 eura.

S time da je u Fužinama prvotni prijedlog bio maksimalnih 8 eura, međutim, nije prošao na Vijeću. Crikveničani su, pak, nekadašnjih 5 eura po kvadratu poreza na kuće za odmor, gradirali pa sada porez na nekretnine iznosi od 1,50 do 5 eura.

Novi Vinodolski je zadržao raspon od 1 do 5 eura, kao i Opatija od zakonski minimalnih 0,66 eura do 5 eura, ovisno o tome radi li se o Veloj i Maloj Učki ili ostatku grada.

Logično i nelogično

Kraljevica je ostala na 4,50 eura po kvadratu, Omišalj je dignuo s 3,50 na 4,37 eura, Dobrinj sada ima samo jedan iznos od 4 eura, Matulji su ostali na 4 eura, Lovran na 3,90 eura, kao i Mošćenička Draga pa će tako više platiti vlasnik nekretnine u, primjerice, Rupi, nego u Mošćeničkoj Dragi prvi red do mora.

Brod Moravice, Čavle i Skrad su zadržali iznos od 3 eura po kvadratu. U Klani su izglasali porez na nekretnine od 2,50 eura, u Općini Vinodolskoj 2,40 eura, a Puntu tek 2 eura, koliko ima i Vrbovsko.

Kostrenjani su išli na tek 1,66 eura po kvadratu, a niske iznose su definirali i Bakar i Viškovo, koji su ostali na 1,60 eura po kvadratu. Najniže iznose imaju Čabar, i to 1,55 eura, te Jelenje koje je s 1,33 eura po kvadratu među najjeftinijima za vlasnike nekretnina koji su obvezni plaćanja ovog poreza.

Dodajmo i kako je Baška definirala porez na nekretnine od 3,60 do 4,50 eura, Malinska-Dubašnica od 3,12 do 4,37 eura, a Delnice od tek 0,66 eura, što je zakonski minimun, do 1,99 eura.

Da podsjetimo, obveznici poreza na nekretnine, a među njima je dobar dio iznajmljivača, prijavu podataka bitnih za oporezivanje upravnom tijelu grada odnosno općine ili ispostavi Porezne uprave moraju obaviti do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na nekretnine i to prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. Dakle, vremena je još malo.

Kako će teći primjena ovog poreznog opterećenja, ostaje za vidjeti, no iznajmljivači negoduju s obzirom na to da je ovo tek jedan od fiskalnih udara koji je na snazi od ove godine, a u kojoj vladajući paralelno s povećanjem poreza pozivaju na smanjenje iznajmljivačkih cijena. Pa su tako u udruzi Spasimo male iznajmljivače najavili kako će tražiti i ocjenu njegove ustavnosti.

Dileme

Na pitanje malog iznajmljivača koji u nekretnini u kojoj živi iznajmljuje preostala dva kata kuće turistima, što za njega donosi zakon, u Poreznoj pojašnjavaju kako ukoliko se nekretnina koristi za stalno stanovanje ili je u dugoročnom najmu, tada se ne plaća porez na nekretnine.

Ako se nekretnina koristi kratkoročno, primjerice za najam turistima, onda se plaća porez na nekretnine u visini koju odredi općina odnosno grad. Međutim, od plaćanja poreza na nekretnine izuzete su nekretnine koje domaćinu, određenomu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje.

U navedenom slučaju to bi značilo da domaćin u nekretnini u kojoj živi, dok njezin preostali dio iznajmljuje, za tu nekretninu u cijelosti ne plaća porez na nekretnine.

Tko prijavljuje, a tko ne

Nedoumica je, pak, oko plaćanja novog poreza puno, a Porezna je uprava na svojim web-stranicama donijela vodič o tome tko je obveznik ovog poreza, a tko nije, iz kojeg donosimo nekoliko informacija.

Uz ostalo, navode kako prijavu podataka bitnih za oporezivanje nisu dužni podnijeti građani za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada, naprimjer, ako građanin ima prijavljeno prebivalište, plaća račune za komunalije i slično, kao i za nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji je prijavljen Poreznoj upravi radi plaćanja poreza na dohodak od imovine.

Pojašnjavaju i primjerice kako se porez na nekretnine, dakle, ne plaća na nekretnine koje su u dugoročnom najmu, odnosno koje su iznajmljene najmanje deset mjeseci u određenome poreznom razdoblju. Ugovor o najmu mora biti prijavljen Poreznoj upravi.