Nakon što su iz Državnog ureda za reviziju objavljeni poražavajući rezultati za jedina dva dosad izgrađena centra za gospodarenje – Marišćinu u Primorsko-goranskoj i Kaštijun u Istarskoj županiji – prema kojima niti jedan od njih ne izdvaja dovoljne količine odvojenog otpada, a zbog toga navodno, prema izvješću revizije, ne ostvaruje prihode, nego moraju plaćati za zbrinjavanje goriva iz otpada, Kristianu Gašpariniju, direktoru Ekoplusa, tvrtke koja upravlja poslovanjem Marišćine, uputili smo upit o navodima iz izvješća revizije.

U izvješću se, među ostalim, navodi da zbog loše kvalitete goriva proizvedenog iz otpada, Marišćina ne ostvaruje prihode od prodaje tako proizvedenog goriva, već naprotiv, plaća za njegovo zbrinjavanje.

Proteklih godina, naime, gorivo iz otpada proizvedeno na Marišćini plasirano je u cementare na području Hrvatske, u prvom redu u Koromačno, a izvozi se i u Austriju, uz plaćanje za zbrinjavanje tako proizvedenog goriva, uz godišnje troškove koji su 2021. premašivali iznos od 9 milijuna kuna. No, u izvješću se također spominje da su na takve troškove utjecale i okolnosti na tržištu.

Neostvareni ciljevi

– Vidljivo je da nisu ostvareni ciljevi iz Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji i nisu ostvareni prihodi od prodaje goriva iz otpada, nego su ostvareni rashodi te je razvidno da je kroz godine količina i vrsta proizvedenog goriva varirala te da su količina i cijena (koja je značajno rasla) ovisili o tržištu, na što Društvo nije moglo utjecati, stoji u izvještaju revizije.

Gašparini na to dodaje da se zbrinjavanje goriva iz otpada (GIO) naplaćuje, bez obzira na njegovu kvalitetu.

– Tržište GIO-a je zasićeno i bez obzira na kvalitetu, zbrinjavanje GIO-a se naplaćuje. U okviru postojećih ugovora planira se plasman, odnosno zbrinjavanje u 2023., kaže Gašparini.

Jedna od značajnijih primjedbi revizije je i ona o nedovoljnom izdvajanju korisnih frakcija otpada, zbog čega su, prema nalazu, već popunjeni dobri dijelovi odlagališnih ploha na Marišćini, što bi moglo utjecati na radni vijek Centra za gospodarenje otpadom, no Gašparini kaže da su takve tvrdnje neutemeljene jer je iskorišten tek manji dio odlagališnih ploha.

Naime, odlagališna ploha 1A na Marišćini u cijelosti bila je popunjena do kraja 2021., dok je ploha 1B do tad bila popunjena 36,4 posto.

– Ploha 1A bit će, nakon predviđenog slijeganja, dopunjena. Predviđeni vijek trajanja plohe 1B je do travnja 2024. godine. Nije spomenuta ploha 1C, a završetak radova na istoj planiran je u prvoj polovini ove godine.

Ukupno predviđeni vijek trajanja plohe 1A, B i C je 13 godina i dulje, ukoliko u međuvremenu u punom smislu zaživi odvajanje otpada na kućnom pragu.

Trenutno je, kada gledamo sveukupno plohu 1, zapunjeno oko 45 posto u 6 godina korištenja pa je vidljivo da nije upitan njezin vijek trajanja od 13 godina, kaže Gašparini.

Neugodni mirisi

Revizija navodi i da je odlagališna ploha 2A već iskorištena 60 posto, pri čemu se na njoj nalazi neobrađeni komunalni otpad koji je odložilo komunalno društvo iz Rijeke, (odnosno KD Čistoća op.a).

Ured za reviziju je utvrdio i to da otpad odložen na privremeno odlagalište u Marišćini nije prekriven adekvatnim pokrovnim brtvenim slojem i nije hortikulturno uređen što uslijed oborina koje natapaju odloženi otpad dovodi do pojave procjednih voda i neugodnih mirisa s odlagališta, pri čemu ne postoji sustav za prikupljanje odlagališnog plina i njegovo iskorištavanje.

U periodu do 2021., umjesto pet posto, izdvojeno je samo 0,02 posto metala iz otpada, navodi se u revizijskom izvješću, a odgovorni iz CGO-a Marišćina to objašnjavaju prevelikim onečišćenjem odvojeno prikupljenog metala drugim vrstama otpada.

– Plasman tako onečišćenog metala planira se tijekom 2023. godine, a već su napravljene i preliminarne analize, kaže Gašparini.

Problem ljetne količine otpada

U izvješću revizije navedeno je i da u Marišćinu, zbog nedovoljno odvojenog prikupljenog otpada, tijekom ljetnih mjeseci stižu količine otpada veće od predviđenih kapaciteta.

– S obzirom na maksimalni dnevni i tjedni projektirani kapacitet postrojenja za mehaničko-biološku obradu (MBO), Državni ured za reviziju mišljenja je da je potrebno u koordinaciji s jedinicama lokalne samouprave i komunalnim društvima u njihovu vlasništvu i suvlasništvu poduzeti aktivnosti da se pronađe način na koji će se zbrinuti otpad tijekom ljetnih mjeseci kako bi se izbjegao dovoz u Centar komunalnog otpada u količinama koje su iznad dnevnog i tjednog kapaciteta postrojenja za mehaničko-biološku obradu (MBO), čime bi se smanjili troškovi odvoza miješanog komunalnog otpada koji se ne može obraditi u Centru, stoji u nalazu revizije.