Ove nedjelje dobit ćemo odgovor na pitanje hoće li Gari Cappelli, kandidat HDZ-a za župana, uspjeti spriječiti aktualnog primorsko-goranskog župana Zlatka Komadinu da na tu funkciju zasjedne i u šestom mandatu. Naime, činjenica je da se i u Primorsko-goranskoj županiji konačno nakon dvadeset godina župan bira u drugom krugu. Kampanja se ulazeći u svoju završnicu poprilično zaoštrila, Cappelli je Komadini poručio »odmori se, zaslužio si«, a Komadina uzvraćao kako je Cappelli tek dvije godine mlađi od njega…

Finalno pripetavanje

Uoči finalnog pripetavanja, s Garijem Cappellijem smo razgovarali o tome što »zamjera« svom protukandidatu, koji su mu prioriteti ako se na čelu PGŽ-a, koji je tradicionalno »crveni«, konačno dogodi smjena vlasti, kao i na čije glasove u nedjelju računa…

PGŽ već dugo nije imao drugi krug izbora za župana. Na što to po vama ukazuje? I kako ocjenjujete dosadašnji rad vašeg protukandidata za kojeg često kažete da su mu uvijek drugi krivi za probleme?

– Odgovor na to pitanje je jednostavan. Birači žele promjenu, a u prvom krugu više od 60.000 svojim glasovima je to i potvrdilo. U drugom krugu će ih, ne sumnjam, biti i više.
Što se tiče aktualnog župana, svima je već jasno kako se pozicija župana ne može održati vječno. Naime, živimo u demokratskoj državi, u kojoj se očekuje da oni koji imaju bolje prijedloge i mogućnost realizacije budu izabrani. Biračima se više ne diktira za koga trebaju glasati, a birači PGŽ-a zasigurno su svjesni svih propusta dosadašnjeg župana. Propusti nisu samo nerealizirani projekti, nagomilani problemi.

Ovdje govorimo o načinu upravljanja Zlatka Komadine. Upravljati znači iznaći načina da se problemi rješavaju, bez prebacivanja loptice drugom na teren. Župan se mora i treba pobrinuti da pronađe način rješavanja bilo kojeg problema, bilo na horizontalnoj ili vertikalnoj razini vlasti i upravljanja. Stoga, kada komentiramo Komadinu, nikada ne govorimo protiv Županije. Jasno je kako u sustavu ima kvalitetnih i stručnih ljudi, ali treba znati iskoristiti sve njihove potencijale, a ne prepustiti se pa kamo vas inercija odnese.

Aktualni župan u prvom je krugu ipak osvojio više glasova, a Županiju vodi već godinama. Je li vam to otegotna okolnost pri ulasku u drugi krug? I koje su vaše prednosti u tom smislu?

– Cilj nam je bio pokazati kako mjesto župana nije nedodirljivo i kako će birači ipak »kazniti« nerad. Komadina je u svom predugom vremenu vladavine stvorio upravo taj dojam kako za njega zamjene nema. Ovi su ga izbori demantirali. Iako županiju vodi godinama, Zlatko nije pokazao onu snagu koju su imali neki njegovi kolege. Primjerice, najdugovječnije kadrove SDP-a kao Slavka Linića pamtimo po fiskalizaciji, Vojka Obersnela po EPK-u, a po čemu ćemo pamtiti Zlatka Komadinu? Sjećamo se, izrazio je želju postati ministar pomorstva, prometa i infrastrukture.

Međutim, zastrašen veličinom i složenošću sustava, nakon tri mjeseca podnio je ostavku. Izlika mu je bila neslaganje s tadašnjim predsjednikom Vlade i stranačkim kolegom Zoranom Milanovićem oko izgradnje nizinske pruge i ceste Žuta Lokva?! Pravi razlog se zna. A moja prednost je upravo u tome što ne bježim od rada i odgovornosti. Nemam straha od onog što me čeka, niti se povlačim pred prvom preprekom. Širina mog dosadašnjeg rada od konzula, gradonačelnika, ministra i saborskog zastupnika daje mi uvid u sve modele upravljanja.

Kvalitetan izbor

S obzirom na to da je PGŽ tradicionalno »crvena« županija, pa se i iz suprotnog tabora moglo čuti kako »HDZ nije prirodno dobrodošao«, može li se realno očekivati promjena?

– Komadina prvi put nakon 20 godina pred sobom ima drugi krug, jer smo građanima PGŽ-a ponudili i omogućili kvalitetan izbor. Vidljivo je kako se dosadašnji župan u nedostatku sadržaja i svjestan toga da je njegovo vrijeme ipak prošlo, okreće svjetonazorskim pitanjima. Naše je pitanje, do kada podjele na »crvene i plave«? Naša kampanja nikada nije išla u tom smjeru, jer želimo istaknuti ono što je u izborima zaista važno, a to su realizirani projekti. Ako gledate s te Komadinine »plave«, njemu suprotne strane, onda vidite potpunu podršku predsjednika Vlade Plenkovića i ministra Butkovića za sve projekte u našoj županiji. To je dokaz kako »plava« strana radi za dobrobit županije i ne osvrće se na boje.

Mislim da jedino tako, sagledavajući konkretne činjenice onog što se moglo i trebalo učiniti, a nije, birači imaju pravi uvid i mogućnost biranja. Oni će to znati prepoznati, bez obzira iz kojeg svjetonazorskog kuta gledali. Tu mogu istaknuti vertikalnu suradnja koja je dovela do snažnog investicijskog ciklusa u lučkom sustavu, od velikih infrastrukturnih projekata u riječkoj luci do ulaganja u županijske luke, za koje je financiranje osiguralo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture iz europskih fondova. Zahvaljujući potpori Vlade gradimo cestu D-403 koja košta 456 milijuna kuna bez PDV-a i slovi za najskuplju cestu u Hrvatskoj.

Njeno financiranje je riješeno zahvaljujući velikom i osobnom angažmanu ministra Butkovića. Dokaz je to da premijer Plenković i ministar Butković, općenito sadašnji HDZ, ne dijeli Hrvatsku na »crvenu i plavu«. Dakle, bez suradnje i komunikacije s Vladom, nemoguće je riješiti velike infrastrukturne projekte, a nažalost dosadašnji župan toga nije bio svjestan.

Nedavno ste govorili o tome kako je 2007. vaš protukandidat zagovarao stečaj Luke Rijeka, kampanju ste počeli na Marišćini… Što su po vama najveći »grijesi«, odnosno promašaji aktualnog župana, kao i vladajuće većine u Županijskoj skupštini?

– Da, kampanju smo započeli na Marišćini, jer je ona najbolji primjer vlasti Zlatka Komadine. Naime, Marišćinu je u početku glorificirao kao svoj projekt, a kada su stvari pošle po zlu, počeo je pozivati na odgovornost »vlast« te sve koji su mu se našli na putu, uključujući gradonačelnika Vojka Obersnela. Potrebno je otvoreno reći, problem Marišćine trebao je riješiti župan Komadina. Naime, govorimo o problemu sustava za gospodarenje otpadom, koji traje punih desetak godina, a cijelo vrijeme njegove vladavine nije se našao model rješenja. Mislim da je to porazno.

Upravo takav bijeg od odgovornosti, kada stvari postanu kompleksne, smatram ključnim problemom dosadašnjeg župana. Nažalost, stavljanje problema pod tepih pokazao je i kod primjera Luke Rijeka, kada smo 2007. godine vidjeli njegovo pravo lice. Tada je na jednom od zadnjih »vrućih«, radnih sastanaka u Zagrebu, a na temu dokapitalizacije Luke Rijeka, ničim izazvan i na iznenađenje svih prisutnih, od državnih tajnika odgovornih za realizaciju Rijeka Gateway Projekta, predstavnika Hrvatskih cesta, Lučke uprave Rijeka i Grada Rijeke, kao najbolje rješenje predložio stečaj Luke Rijeka. Danas u riječkoj luci imamo velike infrastrukturne projekte, Lürssena u Porto Barošu, Maeresk na novom Zagrebačkom gatu, Deep Sea na kontejnerskom terminalu, cestu D-403. Dakle, velike investicije i pomake, kojih ne bi bilo da se podržao Komadinin prijedlog.

Popraviti štetu

Kako komentirate situaciju s riječkom Zračnom lukom koja ove godine ima samo 11 međunarodnih linija i više nema Ryanaira?

– Pitanje Ryanaira nije kompleksno pitanje, kako je to htio predstaviti dosadašnji župan. Naime, postoji dopis Ryanaira iz travnja u kojem se navodi razlog zašto je Ryanair isključio Rijeku. Župan Komadina imao je otvorene ruke da riješi ovu situaciju, ali ju je išao vješto izbjeći. Srećom, istina uvijek izađe na vidjelo. Moj zadatak kao budućeg župana je da odmah sazovem sastanak s Ryanairom i popravim ovu štetu, koja je za Rijeku i naš kraj nenadoknadiva.

Koja bi bila vaša tri najvažnija cilja ili projekta na kojima ćete raditi ako postanete župan?

– Nakon što se konstituiraju sve uprave Županije, sazvat ću sastanak sa svim gradonačelnicima te napraviti popis prioriteta s ciljem njihove realizacije u ovom mandatu. Ono što našoj politici nedostaje je zajedništvo. Ne želim funkcionirati kao Komadina i nametati podjele. Moj pristup je kontinuitet i nastavak započetih projekata, uz početak realizacije novih projekata. Moj program se temelji na razvoju PGŽ-a u pametnu županiju uz održivi razvoj, infrastrukturne projekte čije će ulaganje biti usmjereno u ceste, željeznicu, zračni i pomorski sektor.

Moram naglasiti kako je riječ o projektima od kojih je Zlatko Komadina kao ministar odustao. Primjerice, izgradnja nizinske pruge i cesta Križišće – Žuta Lokva. Cilj nam je pokrenuti zamrlo poduzetništvo, povećati konkurentnost. Posebno me veseli što u svom programu imamo prijedlog za otvaranje Odjela za turizam i Odjela za Gorski kotar, sa sjedištem u Gorskom kotaru. U svakom slučaju, guranje projekata koji pogoduju pojedincima neće biti dio našeg programa. Uzmite na primjer kada je prije nekoliko dana dosadašnji župan najavio izgradnju Doma zdravlja u Opatiji, koja se uvjetuje glasanjem za Fernanda Kirigina, SDP-ovog kandidata za gradonačelnika Opatije. Pravi program ne može biti onaj koji dijeli ljude, već koji ih povezuje i omogućava da iskažu svoja znanja i vještine na najbolji mogući način.