Brod »Galeb« u brodogradilištu Kraljevica / Foto Marko GRACIN
Na brodu su završeni svi radovi na obnovi čeličnih konstrukcija. Sada je u tijeku postavljanje instalacija i nove izolacije, s obzirom da je stara bila mahom od azbesta koji je uklonjen. Brod je još uvijek, kao što vidite, obojen temeljnom crvenom bojom, ali tu smo, na jarbolima, imali probno bojenje u sivu, završnu boju, kako bismo potvrdili da je riječ o nijansi boje koju su odredili konzervatori, a koja je identična nekadašnjoj boji »Galeba«, kažu naši vodiči
povezane vijesti
Na nekadašnjem Titovom brodu »Galeb« završena je obnova svih čeličnih elemenata, kao i radovi na antikorozivnoj zaštiti, a započeli su radovi na postavljanju instalacija, koji traju paralelno s restauratorskom obnovom unutarnjih obloga i namještaja, te pripremom muzejskog postava i povijesnog pregleda iz bogatog života broda na kojemu su, uz Tita, bili i mnogi svjetski državnici, ali i glumci i druge slavne osobe.
Radove na obnovi budućeg broda-muzeja koji će imati i razne komercijalne sadržaje, poput restorana i hotela, obišli smo u društvu riječkoga gradonačelnika Marka Filipovića i pročelnika za kulturu Ivana Šarara, njihovih suradnika i stručnjaka angažiranih na obnovi broda. »Galeb« se trenutno nalazi u brodogradilištu Dalmont u Kraljevici, no mi smo obilazak broda započeli na – Viškovu.
Foto Marko GRACIN
Restauracija namještaja
U jednoj od tamošnjih hala vrijedne ruke zaposlenika restauratorskog obrta Arbor obnavljaju sve drvene obloge i namještaj iz »Galeba«, odnosno iz njegova budućeg muzejskog dijela, mahom iz prostora u kojima su nekad boravili Tito i njegovi gosti. Riječ je o tisućama pojedinačnih komada, a na svakome se radi ručno, za što je, kako smo se imali prilike uvjeriti, potrebno mnogo strpljenja i vještine. Već pred ulazom u halu dočekuje nas nekoliko radnica koje uz pomoć raznoraznih alata rade na drvenim pločama unutarnje obloge broda. Popravljaju veća i manja oštećenja, a sitne pukotine ispunjavaju uz pomoć tankih kistova. Zastajemo na trenutak i pitamo jednu od njih koliko je vremena potrebno da se obnovi samo jedna takva ploča.
Filipović: Očekujem da brod iduće godine bude privezan na Molo longu
- Na Viškovu se obnavlja unutrašnjost broda, obloge i namještaj, ovdje u Kraljevici sama konstrukcija broda i vanjska stolarija. Radovi napreduju na svim segmentima, vidimo da su radovi na čeliku praktički završeni, sada se postavljaju instalacije i izolacija. Nadam se da će »Galeb« tijekom iduće godine biti u potpunosti obnovljen, privezan na Molo longu i stavljen u funkciju, rekao je Filipović kojeg smo pitali i gdje će točno brod biti privezan. Do sad su se u javnost puštale različite informacije o točnom pozicioniranju »Galeba«, od toga da će biti privezan uz restaurirane dizalice, do drugih pozicija, blizu zgrade putničkog terminala ili pak prema kraju lukobrana. – O tome još uvijek pregovaramo s Lučkom upravom. Prvobitna lokacija je uistinu bila predviđena bliže dizalicama, a sad razgovaramo o drugoj poziciji. Vjerujem da ćemo, u dogovoru s Lučkom upravom, naći najpovoljniju lokaciju za brod koji će zaživjeti kako je planirano, jednim dijelom kao muzej, ali i u komercijalnom smislu, jer će u njemu biti smješten hotel ili hostel, restoran s vrlo atraktivnom natkrivenom terasom, a na dijelu šetne, odnosno maršalske palube odvijat će se aktivnost Art kina, kao kino na otvorenom. Uređuje se i muzejski dio, za postav je zadužena Nikolina Jelavić Mitrović, koja je radila i postav Palače šećerane i u drugim muzejima, kao jedna od najpriznatijih stručnjakinja u tom području. Tvrtko Jakovina je angažiran za dio koji se odnosi na povijesni pregled i značaj »Galeba« tako da i od njih očekujem da sve bude izvedeno u predviđenim rokovima, kako bi brod bio novi turistički adut Rijeke koji će privući ne samo Riječane, nego i brojne druge goste, rekao je Filipović. Na naše pitanje o interesu potencijalnih zakupaca za komercijalne sadržaje na brodu, odgovara kako su na adresu Grada stigli upiti zainteresiranih gospodarskih subjekata i poduzetnika. – Raspitivali su se o tlocrtima površina koje će biti dane u zakup, o mogućnostima uređenja i djelatnostima koje će se moći obavljati. U tim komerecijalnim dijelovima, poput restorana, oni će biti opremljeni svim instalacijama, ali će konačno uređenje prostora biti na budućim zakupcima, zaključio je. |
– Otprilike pola dana, ovisno u kakvom je stanju. Ako je popravak oštećenja zahtjevniji, onda i dulje. Sve se radi precizno, strpljivo, ne smije biti greške, kaže nam restauratorica Stella Hrabar.
Primjećujemo da radove izvode gotovo isključivo žene pa pitamo što je tome razlog, je li tajna u tome što imaju više strpljenja od muških kolega.
Foto Marko GRACIN
– Vjerojatno je upravo u tome stvar, odgovaraju nam restauratorice.
Ulazimo u unutrašnji prostor radionice kroz koji nas vode restauratori Svjetlana Chris Dokić i Aleksandar Zečević, zajedno s Markom Frankovićem, glavnim projektantom restauratorskih radova, pokazujući nam raznorazne elemente unutrašnjosti, od kojih su neki već u potpunosti obnovljeni, neki u procesu obnove, a neki su još u izvornom stanju. Pojedinim dijelovima, objašnjava nam restauratorski dvojac, nema spasa, već se moraju izraditi vjerne replike, od istog materijala od kojeg su i originali.
– Obloge i namještaj u rezidencijalnom dijelu, odnosno u budućem muzejskom dijelu broda, relativno su jednostavni, ali i vrlo kvalitetni, izrađen od ptičjeg javora, tako da je veći dio ostao dovoljno očuvan i može se obnoviti. Inače, svaki pojedini dio je, prilikom demontaže s broda, bio označen brojem, kako bi se svaki od njih mogao vratiti na poziciju na kojoj je bio, kažu restauratori.
Marko Franković, Marko Filipović i Ivan Šarar / Foto Marko GRACIN
Deseci tisuća komada
Pitamo koliko je ukupno dijelova koji će biti restaurirani.
– Riječ je o desecima tisuća komada. Svi su numerirani, a prije demontaže napravili smo laserski i 3D model kompletne unutrašnjosti, u mjerilu jedan naprema jedan, tako da, putem računala, možemo hodati brodom, ali i točno izmjeriti svaki pojedini dio obloga ili namještaja i opreme, dodaje Franković.
Restauratori nam pokazuju različite dijelove unutrašnjosti, od kojih najveći dio otpada na zidne obloge, ali tu su i kojekakvi sitni i veći dijelovi, poput ploha unutarnjih brodskih stepenica izrađenih od hrastovine.
Restauracija budućeg muzejskog postava / Foto Marko GRACIN
– Evo, na tim stepenicama možete najbolje vidjeti razliku između obnovljenih i onih koje su još u stanju u kakvom su skinute s broda, pokazuje nam Zečević drvene ploče od kojih one obnovljene izgledaju kao posve nove, dok su ostale istrošene i popucale.
– Svaka od tih stepenica mora se prvo temeljito očistiti. Zatim slijedi ispunjavanje svih pa i najsitnijih pukotina kitom, nakon čega se višak kita pobrusi, a na kraju se cijelo površina četka posebnim četkama, kako bi dobila potrebnu teksturu, kaže Zečević, a Dokić dodaje kako, ovisno o potrebnim radovima, na restauraciji svakog dana radi sedam do osam ljudi, a po potrebi se angažiraju i dodatni radnici, restauratori i stolari.
U Arboru se obnavljaju sve drvene obloge i namještaj iz »Galeba« / Foto Marko GRACIN
Restauratorski radovi na namještaju i oblogama budućeg muzejskog dijela trebali bi, prema planu, biti završeni do konca ove godine, ali ugradnja pojedinih dijelova natrag na brod započet će i prije toga, objašnjavaju nam Franković i Šarar, kako budu odmicali radovi na ugradnji instalacija i izolacijskih materijala te završno bojanje samog broda.
A kako napreduju radovi na samom brodu, nakon pozdrava s restauratorima na Viškovu, provjerili smo u brodogradilištu Dalmont u Kraljevici, gdje su nam se, kao vodiči, pridružili Dario Buterin i Robert Miklić koji su nas proveli “uzduž i poprijeko” Galeba.
Zadnji put smo na Galebu bili prije godinu dana, dok je još bio u suhom doku u remontnom brodogradilištu Viktor Lenac. I tada smo se popeli na glavnu palubu, ali njome nismo mogli dalje od nekoliko metara, jer su nedostajali čitavi komadi palubnih limova, a i ono što je bilo na svom mjestu bilo je zatrpano i premreženo kablovima, cijevima, raznoraznim dijelovima i alatima pa se, iz sigurnosnih razloga, nismo smjeli šetati brodom. Ovoga puta dočekao nas je posve drugačiji prizor. Palube su čiste, obojane temeljnom bojom, a na njima se više ne izvode nikakvi radovi. Obilazak smo počeli od vrha, odnosno komandnog mosta.
Šarar: brod će biti pogodan za festivale i koncertna događanja
– Iako mi je, iskreno, zbog pandemije teško razmišljati o vremenima u kojima će festivali opet biti normalna stvar, smatram da će brod biti pogodan za takve sadržaje. Sjetimo se 2013. godine i festivala Republika, kada se vidio potencijal broda za okupljanja. Prije svega, paluba u ovom najreprezentativnijem dijelu je dovoljno velika za koncertna zbivanja, čak i srednje veličine, a tu će biti i fiksna infrastruktura kojom će upravljati naše Art kino. Pored toga, tu je i niz manjih i većih zatvorenih prostora koji se mogu koristiti za konferencije i slična događanja. S obzirom na kino, svakako je otvorena i mogućnost organizacije filmskog festivala. Nama je cilj da brod bude živ, da ne bude samo muzej. Teško je u Hrvatskoj, u gradu veličine Rijeke, muzeju omogućiti život kakav muzeji imaju u nekim većim gradovima u bogatijim državama. Zato mislim da sprega svih djelatnosti, od muzeja, preko ugostiteljstva, hostela do kina treba na neki način hraniti i poticati jedna drugu. Pri tom će jako važan biti i smještaj broda, posebno u kontekstu buduće marine. Ovaj brod je više nego kompatibilan s marinom, pogotovo marinom kakva je planirana u Rijeci, za velike jahte i s vrlo bogatom ponudom. »Galeb« će među njima, i dalje biti najveća megajahta ili barem jedna od najvećih, a sigurno i jedna od najatraktivnijih, te će i gostima marine nuditi sadržaje koji će im sigurno biti zanimljivi. Vjerujem da će i Lučka uprava, ali i ACI i Lurssen biti otvoreni za razgovore kako bi i oni možda mogli koristiti brod u neke reprezentativne svrhe u svom poslovnom planu. Mislim da je svima u interesu da nađemo dobro rješenje, kako za Grad i »Galeb«, tako i za buduću marinu i Lučku upravu, kaže Šarar. |
Foto Marko GRACIN
Osim pogleda na brodogradilište i Kraljevicu, tamo se nema bog zna što vidjeti, jer su svi dijelovi namještaja, opreme i obloge izvađeni, tako da smo – uživali u pogledu.
– Na brodu su završeni svi radovi na obnovi čeličnih konstrukcija. Sada je u tijeku postavljanje instalacija i nove izolacije, s obzirom da je stara bila mahom od azbesta koji je uklonjen. Brod je još uvijek, kao što vidite, obojan temeljnom crvenom bojom, ali tu smo, na jarbolima, imali probno bojanje u sivu, završnu boju, kako bismo potvrdili da je riječ o nijansi boje koju su odredili konzervatori, a koja je identična nekadašnjoj boji Galeba, kažu naši vodiči, pokazujući nam jarbole iza komandnog mosta. Na vrhu jarbola, sasvim prigodno, sjedi galeb.
S komandnog mosta spuštamo se palubu niže, gdje će biti smješten najveći dio budućeg muzejskog prostora na brodu. Na krmi je smještena velika šetna paluba koja će, objašnjavaju nam domaćini, biti u potpunosti obložena tikovinom, a na njoj će funkcionirati ljetno kino. Unutrašnjost je za sad potpuno prazna, uz izuzetak dijela izolacije koja se već postavlja duž vanjskih stijenki.
Vrijedne ruke zaposlenica restauratorskog obrta Arbor / Foto Marko GRACIN
– Tu je nekad bio salon, a lijevo i desno od njega su bile Titova i Jovankina kabina, kažu nam vodiči, s kojima idemo prema pramčanom dijelu.
– Ovdje su inače dva hodnika i kabine u kojima su bili smješteni gosti, a tu se nalazila i manja kuhinja, kao i sanitarni čvorovi. Sve to će biti u cijelosti obnovljeno, onako kako je bilo nekad i vraćeno na svoje mjesto, a ovaj dio broda će biti muzej. Sve se radi potpuno vjerno originalu, do te mjere da će i prekidači rasvjete biti originalni Jedino što će biti drugačije su instalacije i izolacija. To mora biti izvedeno u skladu s današnjim sigurnosnim i tehničkim standardima pa će tako, primjerice ventilacija i sustav grijanja i hlađenja biti drugačiji, ali to su sve dijelovi koji se zapravo neće vidjeti, kažu Buterin i Miklić.
Na stepenicama se može najbolje vidjeti razliku između obnovljenih i neobnovljenih dijelova / Foto Marko GRACIN
Dio tikovine spašen
|
Još jednu palubu niže nalazi se još veći zatvoreni prostor, u kojemu je nekad bio veliki brodski salon, kao i malo kino, s desne strane broda. Najveći dio tog prostora također će biti namijenjen budućem muzejskom postavu i recepciji za posjetitelje, a prema krmenom dijelu bit će smješten restoran koji će imati i veliku terasu, natkrivenu gornjom, šetnom palubom. U ovom dijelu nalaze se i stubišta koja vode u potpalublje, gdje će biti smještajni kapaciteti budućeg hotela, odnosno hostela, čija će recepcija biti u manjem zatvorenom prostoru, sasvim prema krmi broda. U potpalublju su smješteni i brodski strojevi marke Fiat, koje će posjetitelji, zbog skučenog prostora i strmih stepenica kojima se ulazi u “makinu” smjeti razgledati samo uz stručno vodstvo. Nakon obilaska brodskih strojeva i prostora potpalublja, penjemo se natrag na glavnu palubu, gdje i završava naš obilazak broda burne i duge povijesti, i vjerujemo, atraktivne budućnosti. Obnova i stavljanje u funkciju, sasvim je izvjesno, neće biti završena do kraja ove godine, niti će radovi biti izvedeni u okviru predviđenog budžeta od 58 i pol milijuna kuna, no kada budu završeni, uz dobro pozicioniranje broda i osmišljene sadržaje na njemu, mogao bi postati prava atrakcija.
Minuciozan restauratorski rad / Foto Marko GRACIN
Foto Marko GRACIN
