Gradonačelnik Rijeke još je jednom na sjednici Gradskog vijeća povukao točku dnevnog reda o raspodjeli financijskog rezultata za 2021. godinu, kojom je bilo predviđeno raspoređivanje tri milijuna kuna neutrošenih sredstava iz spomeničke rente za obnovu broda Galeb, i to nakon što je većinom glasova gradskih vijećnika prihvaćen amandman Mosta kojim je zatraženo da se ta tri milijuna kuna preusmjere u obnovu zgrade HNK Ivana pl. Zajca.

Isti amandman podnio je i HDZ, a preraspodjelu neutrošenih tri milijuna kuna iz spomeničke rente u riječki HNK već su na prethodnoj sjednici Gradskog vijeća, održanoj 4. svibnja, tražili vijećnici Akcije mladih i Unije Kvarnera Vedran Vivoda i Robert Salečić. Kako je Most ovoga puta prvi podnio amandman, na sjednici se raspravljalo samo o amandmanu ove stranke.

Glasanje o amandmanu održano je prije glasanja o prijedlogu gradonačelnika, a kako je Mostov prijedlog prihvaćen sa 16 glasova za i 14 glasova protiv, Marko Filipović koji je prethodno odbio amandman, kazavši kako je riječ o neutrošenim sredstvima iz 2018., 2019. i 2020. godine, odlučio je povući čitavu točku o preraspodjeli sredstava s dnevnog reda.

– Preraspodjela je bila jasno vidljiva iz prijedloga proračuna za ovu godinu, kojeg ste izglasali. U ovom slučaju ne možemo realizirati proračun kako je predviđeno i zbog toga povlačim točku s dnevnog reda, rekao je Filipović, pa će odluka o raspodjeli ovih sredstava očito morati pričekati neku od idućih sjednica Gradskog vijeća.

Ostrogović: Manipulirate Gradskim vijećem, kao i voljom birača

Odluku o povlačenju prijedloga i Mostovog amandmana kritizirao je u ime kluba vijećnika HDZ-a Josip Ostrogović koji je Filipovića optužio za kršenje volje birača.

– Čemu povlačenje točke dnevnog reda. Radi se o višku sredstava koja nisu potrošena prethodnih godina. Manipulirate Gradskim vijećem, kao i voljom birača koji su izabrali ovo Gradsko vijeće, čiji su članovi prihvatili amandman Mosta, rekao je Ostrogović.

Da će obnova Galeba očito još neko vrijeme biti najveći kamen spoticanja između Gradskog vijeća i gradonačelnika pokazalo je i glasanje o Filipovićevoj Informaciji o statusu projekta obnove i prenamjene broda Galeb u brod muzej s pratećim komercijalnim sadržajima koje su vijećnici odbili prihvatiti, s 14 glasova za, 15 protiv i jednim suzdržanim. Za prihvaćanje Informacije glasali su članovi SDP-ove koalicije, PGS-a i Možemo, dok su protiv bili svi ostali, osim Roberta Salečića koji je ostao suzdržan.

Upravo je točka dnevnog reda na kojoj se raspravljalo o Informaciji o obnovi Galeba izazvala najdužu i najžustriju raspravu, tijekom koje su gradonačelnik Filipović, pročelnik za kulturu Ivan Šarar i članovi SDP-ove koalicije pokušavali objasniti kako je riječ o projektu sufinanciranom iz sredstava EU i proračuna RH, dok ih je najveći dio oporbe napadao zbog višestruko većih troškova od prvobitno planiranih, netransparentnosti i nestručnosti vođenja cijelog projekta. Vijećnici iz redova oporbe izrazili su i zabrinutost zbog, kako su u više navrata ustvrdili, ne samo zbog trenutne ukupne predviđene cijene obnove od gotovo 120 milijuna kuna, za koje strahuju da nije riječ o konačnom iznosu, nego i zbog budućih operativnih troškova i održavanja.

Aleksandar Milaković: Povijest broda nema nikakve veze s Rijekom

Aleksandar Milaković iz Mosta tako je naveo povijest broda, koji je u više navrata mijenjao i ime i vlasnike, te ustvrdio kako ta povijest nema nikakve veze s Rijekom.

– Činjenica je da se obnavlja kao spomenik riječke industrijske baštine, iako s Rijekom nema nikakve veze, osim što je na sjevernom Jadranu polagao mine od kojih su mnogi stradali. Činjenica je i da je u samo dvije i pol godine udvostručena procjena vrijednosti obnove, uz obrazloženje kako je brod u te dvije godine dodatno propao. Kako je moguće da brod u dvije i pol godine propadne više nego u prethodnih osamdeset, i to nakon što je u zaštitu od propadanja već bilo uloženo 10 milijuna kuna. Tko u to može povjerovati, rekao je Milaković, ističući kako će Riječani od ukupno 120 milijuna kuna za obnovu Galeba na kraju platiti čak 93 milijuna, dok je samo 27 milijuna iz europskih fondova. On je prozvao SDP i za izvrtanje problema i pokušaje da se projekt svede na ideološki sukob.

– Napadali su nas da se protivimo projektu iz ideoloških razloga. Nas ne zanima je li se tim brodom vozio Tito, Tuđman ili sam biblijski Noa sa životinjama, i dalje bi bili protiv ovakvog projekta. Ideološki nastupa jedino SDP koji ga gura jer se na njemu vozio Tito, rekao je Milaković.

Štimac gradonačelnikovu informaciju o projektu smatra uvredljivom

Davor Štimac je u ime svoje nezavisne liste kazao kako gradonačelnikovu informaciju o projektu smatra uvredljivom, jer je dokument, prema njegovim riječima, sastavljen tako da se iz njega teško mogu iščitati stvarni troškovi obnove broda.

– Mi smo to ipak iščitali i dolazimo do ukupno 120 milijuna koliko bi trebalo biti ukupno potrošeno. No ovo je račun bez kraja, jer nitko ne zna koliki će biti troškovi do završetka obnove, kao ni troškovi nakon nje.

Josip Ostrogović iz HDZ-a se također osvrnuo na naziv projekta “Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine”, u sklopu kojeg je obnovljena i palača Šećerane.

– Riječ je o dva nespojiva projekta. Obnova Šećerane da, ali Galeb s Rijekom ima veze koliko i mi s vladom u Ugandi. Grad Rijeka od početka sve radi krivo, jer nije imao pravo ni skrbništva nad brodom koji je bio vezan u Viktor Lencu, na području Općine Kostrena. Stručnjaci su još 2019. upozoravali da će cijena premašivati sto milijuna kuna, na što su naši stručnjaci iz Grada odgovarali s podsmijehom. U prvom natječaju je procijenjena vrijednost obnove bila 27,6 milijuna kuna, a Lenac je dao ponudu od 60 milijuna, a u drugom natječaju su oba remontna brodogradilišta, Dalmont i Viktor Lenac, opet dala ponudu koja je bila praktički dvostruko viša. Sada vidimo da ni to nije bilo ni blizu stvarnih troškova koji dosežu 120 milijuna kuna, rekao je Ostrogović.

Čarapić: Logično je da brod koji je proglašen kulturnim dobrom bude u najvećoj hrvatskoj luci

U obranu projekta stao je u prvom redu SDP-ov Kristijan Čarapić koji je istaknuo kako je riječ o zaštićenom objektu kulturne baštine te projektu sufinanciranom europskim i državnim sredstvima.

– Zaboravljate da je Rijeka glavna hrvatska luka, a valjda je logično da brod koji je vaša vlada proglasila kulturnim dobrom, bude u najvećoj hrvatskoj luci. A Rijeka je valjda u Hrvatskoj. U informaciji su točno navedeni svi dosadašnji i budući radovi i troškovi. Najbitniji razlozi produljenja rokova i povećanja troškova su usklađenja sa zahtjevima Hrvatskog registra brodova i Ministarstva kulture. Osim toga, to je specifičan brod pa je jedna od većih stavki bila i nabavka tikovine za palube, rekao je Čarapić.

Rasprava je otišla u prilično žučne tonove, gdje je oporba primjerice, prozivala projektante za nestručnost, jer su predvidjeli da je samo dvadeset posto izolacije na brodu bilo izvedeno od azbesta, dok se na kraju pokazalo da je sav izolacijski materijal upravo azbest, pozive za obustavu projekta, a na kraju za barem njegovu reviziju i preprojektiranje s manjim budžetom, što su Filipović i Šarar odbili.

– Možda smo pogriješili u nazivu projekta, ali Galeb je Hrvatska nacionalna kulturna baština. Irelevantno je koliko je on više ili manje riječki od bilo kojeg drugog objekta zaštićene baštine. Kao i svaki projekt obnove baštine i obnova Galeba je dug i skup proces, a hoće li biti isplativ. Ni muzeji, bolnice nisu isplativi. Kao ni knjižnica. Obnavljamo zgradu za centralni odjel Knjižnice u Benčiću, iako knjižnice već imamo i dobro funkcioniraju. Zašto se nitko na to ne buni.

Što se ideološkog dijela tiče, zašto nitko nije reagirao na obnovu Guvernerove palače, koja je simbol vremena u kojemu je Rijeka bila praktički kolonija kojom je upravljala Pešta. Ili gradske ure, na kojoj je kralj Leopold, isti onaj koji je dao pogubiti Zrinskog i Frankopana. Da sad zaustavimo projekt, morali bi vratiti barem polovicu novca EU, a i dalje bi imali nedovršen projekt obnove zaštićene kulturne baštine, rekao je Šarar.

Filipović je dodao da se ovaj EU i hrvatski projekt mora završiti.

– To sam jasno komunicirao u izbornoj kampanji, u kojoj su mi riječki građani dali većinu glasova. Jasno je to iskomunicirano i u prijedlogu ovogodišnjeg proračuna koji je prihvatilo Gradsko vijeće. Nismo nikome mazali oči, sve je potpuno jasno i nadam se da će Galeb biti završen do kraja ove godine te da će biti vezan na Molo longu i otvoren za posjetitelje, rekao je Filipović, no uvjeravanja na kraju nisu pomogla i Informacija nije prihvaćena.

Tema obnove Galeba dominirala je i raspravom o prvim izmjenama i dopunama proračuna za ovu godinu, u kojemu će predviđeni prihodi i rashodi rasti za oko sedam posto pa će prihodi, prema projekcijama iznositi milijardu i 318 milijuna kuna, a rashodi milijardu i 217 milijuna, od čega je 62 milijuna namijenjeno obnovi Galeba. Prozivali su vijećnici gradsku vlast i za odgovornost po pitanju izgubljenih radnih sporova za koje samo u HNK ove godine treba izdvojiti 750 tisuća kuna, no prijedlog je na kraju, nakon što je gradonačelnik prihvatio tri amandmana Možemo, Akcije mladih i Unije Kvarnera, koji se odnose na socijalne potpore i ulaganja u sigurnost na pješačkim prijelazima, ipak prihvaćen, sa 17 glasova za i 14 glasova protiv, HDZ-a, Mosta i Štimčeve Nezavisne liste.