Prvi kontejneri na terminalu Rijeka Gateway na Zagrebačkoj obali u Rijeci bit će prekrcani polovinom iduće godine, potvrdio je Koen Benders, predsjednik uprave Rijeka Gatewaya, s kojim smo obišli gradilište ove najveće pojedinačne investicije u novijoj povijesti riječke luke, u koju će APM Terminals, tvrtka-kći brodarskog giganta Maerska koja drži 51 posto poslovnog udjela i domaća ENNA Logic koja je dio Energia Naturalis grupe, vlasnik 49 posto tvrtke, ukupno uložiti četiristotinjak milijuna eura.

Novi kontejnerski terminal u prvoj bi fazi, prema planovima, trebao ostvarivati godišnji promet od 650 tisuća kontejnerskih jedinica (TEU), pri čemu se očekuje izravno zapošljavanje više od 300 ljudi na samom terminalu, uz višestruko veći broj radnih mjesta na poslovima vezanim uz kontejnerski terminal. Novi će kontejnerski terminal u velikoj mjeri biti automatiziran, uz primjenu suvremenih tehnologija, poput daljinskog upravljanja dizalicama, a najveći dio opreme, od dizalica do kamiona koji će prevoziti kontejnere unutar terminala, imat će pogon na električnu energiju, kako bi se minimalizirala emisija CO2 i drugih štetnih plinova, ali i povećala sigurnost rada na samom terminalu.

Nove tehnologije

Nove tehnologije također će, prema Bendersovim riječima, pridonijeti učinkovitosti terminala i brzini otpreme tereta prema krajnjim odredištima, čime se povećava konkurentnost riječkog prometnog pravca. Uz to, novi terminal ima operativnu dubinu od dvadeset metara uz pristanište, što zadovoljava prihvat najvećih takozvanih matica, velikih kontejnerskih brodova na linijama između Dalekog istoka i Jadrana, a u skladu s tim bit će i opremljen s četiri velike obalne kontejnerske dizalice superpostpanamax generacije čija je isporuka u Rijeku predviđena potkraj ove godine.

Kako bi se sve to ostvarilo u planiranom roku, čitava površina terminala i zgrada skladišta 22, u sklopu zaštićenog kompleksa lučkih skladišta Metropolis koju će, prema koncesijskom ugovoru, koristiti tvrtka Rijeka Gateway, trenutno su veliko gradilište na kojemu dnevno radi između sto i sto pedeset radnika različitih profila. Radovi se izvode praktički na svim dijelovima operativne površine terminala i zgrade, od iskopa za polaganje potrebne infrastrukture – električnih instalacija, vodovoda, složenog sustava odvodnje, telekomunikacija i ostalog, preko priprema površina na kojima će se skladištiti kontejneri, voznih površina za kamione i druge transportne strojeve, šina po kojima će se kretati dizalice, do uređenja zgrade skladišta 22.

Na gradilište smo krenuli iz privremenih ureda tvrtke Rijeka Gateway, smještenih u kontejnerima blizu Metropolisa, a da bismo došli do samog terminala, prošli smo preko multimodalnog terminala na kojemu će se kontejneri prekrcavati na vlakove. Multimodalni terminal je, u građevinskom dijelu, već u cijelosti izgrađen, a preostaje njegovo opremanje, prije svega dizalicama kojima će se kontejneri prebacivati s kamiona na vlakove i obrnuto.

– Naš je cilj da većina otpreme i dopreme kontejnera kopnom bude željeznicom jer je ona najučinkovitiji i ekološki naprihvatljiviji način transporta tereta kopnenim putem. Ovdje će biti postavljeni željeznički kontejnerski mostovi kojima će se teret prekrcavati na vlakove. Dio tereta će se otpremati i kamionima, novom cestom D 403, ali bit će riječ o otprilike dvadesetak kamiona na sat, kaže Benders.

Koen Benders / Foto: S. DRECHSLER

Briga o okolišu

Općenito je cilj Rijeka Gatewaya, objašnjava, minimalizirati negativan utjecaj terminala na okoliš, čemu su prilagođene i odabrane tehnologije dizalica i druge opreme, kao i infrastrukturnih instalacija i rasvjete. Prolazimo ispod podvožnjaka koji dijeli intermodalni željeznički terminal od ostatka kontejnerskog terminala, gdje je odmah na početku vidljivo da su radovi u punom jeku. Na sve strane se kopaju kanali, betoniraju se površine za odlaganje kontejnera, dovozi se i odvozi materijal za gradnju, a uz obalni rub priprema se polaganje masivnih šina za goleme obalne dizalice.

– U tijeku su iskopi za sve potrebne instalacije, trenutno za vodoopskrbu, uskoro krećemo s radovima na električnim instalacijama, a gradimo i potpuno zatvoreni sustav odvodnje. To nam je posebno važno jer će sva oborinska voda koja može biti onečišćena ići u separatore u kojima će se iz nje odvajati eventualno prisutno ulje i čestice, a tek potom će se ispuštati, kaže Benders.

Na operativnoj površini terminala u tijeku je izgradnja više stotina nosivih betonskih blokova, u redovima gotovo jednakim duljini terminala, na koje će se polagati kontejneri, do šest u visinu i sedam u širinu, a svaki će red imati po dva kontejnerska mosta koji će se kretati uzduž njih i prekrcavati kontejnere na ili s kamiona. Površina između betonskih blokova na koje će se odlagati kontejneri ispunjava se šljunkom.

Na području bliže cesti D 403, nešto zapadnije od glavne plohe terminala, pokazuje nam Benders, skladištit će se prazni kontejneri, a zanimljivo je da je cijeli proces iskrcaja i ukrcaja kontejnera s brodova, kao i prekrcaja kontejnera na kamione i vlakove, zamišljen bez prisutnosti ljudi na operativnoj površini terminala.

Visoka kvaliteta

– Ovo neće biti potpuno automatizrani terminal, ali će se velikim dijelom opreme upravljati daljinski, iz centralne prostorije u kojoj će biti smješteni operateri dizalica i druge opreme. U biti, jedino će kamioni za prijevoz kontejnera unutar terminala imati vozače, i to ponajprije zbog toga što će na terminal dolaziti i kamioni kojima će se kontejneri otpremati do krajnjih kupaca pa moramo imati vozače i u našim kamionima, kako bi se rizik od eventualnih nezgoda sveo na minimum. Pritom neće biti kretanja ljudi po operativnoj površini terminala, osim u iznimnim situacijama koje to izričito zahtijevaju, a time ćemo minimalizirati rizike od ozljeda na radu, kao i povećati učinkovitost operacija na terminalu. Koristit ćemo zaista vrhunsku tehnologiju, najviše moguće razine za ovakav tip terminala, kaže Benders. Sve je usmjereno na kvalitetu servisa, da se kontejner koji uđe na terminal čim prije otpremi, kao i na zaštitu okoliša od štetnih utjecaja, ističe Benders.

S terminala odlazimo u zgradu skladišta 22, oko 120 metara dugog dijela kompleksa Metropolis koji će koristiti Rijeka Gateway, gdje su radovi također u punom pogonu. Na najveći dio zgrade postavljena je skela, uklanjaju se dotrajali dijelovi fasade i krovišta, u unutrašnjosti je već uklonjen najveći dio pregradnih zidova, a ukonjeni su i prozori koji su poslani na obnovu.

– Na obnovi zgrade surađujemo s Konzervatorskim odjelom, a pokazalo se da su prozori u puno boljem stanju nego što smo očekivali, odnosno da je metalni dio konstrukcije još uvijek u vrlo dobrom stanju pa je moguća njihova obnova, a ne zamjena, što nam je posebno drago jer želimo očuvati izgled zgrade u što izvornijem obliku, kaže Benders.

– U ove ćemo prostore useliti kad završe radovi i dobijemo sve potrebne dozvole i suglasnosti. Sve skupa bi, prema sadašnjoj dinamici i planovima, trebalo biti završeno do polovine iduće godine, kada će terminal započeti s prekrcajem tereta, zaključuje Benders.

Impozantna unutrašnjost skladišta 22

Unutrašnjost skladišta 22, s uklonjenim pregradnim zidovima, izgleda zaista impozantno, riječ je o ogromnim površinama u kojima će biti smješteni ne samo uredi i operativne prostorije Rijeka Gatewaya, nego i svih pratećih lučkih i pograničnih službi, kao i garaža za šezdesetak automobila.

– U prizemlju će biti smještene sve službe, poput policije i carine, dok je prvi kat namijenjen parkiranju automobila. Jedan kat će zasad ostati prazan, a na vrhu, u samom potkrovlju, bit će smješteni prostori Rijeka Gatewaya, kaže Benders, dodajući kako se izvode i strukturna ojačanja zgrade, a zadržat će se i dio povijesnih elemenata, poput teretnog lifta i »tobogana« kojim su se nekad vreće s teretom spuštale s gornjih katova skladišnog prostora.