Foto Vedran Karuza
Ministar Šime Erlić u uvodu današnje konferencije najavio je novi razvojni ciklusa otoka kroz financiranje iz europskih fondova
povezane vijesti
Unije bi trebale postati prvi samoodrživi otok ne samo u Hrvatskoj, već i na čitavom Mediteranu, što je samo jedan od primjera tranzicije hrvatskih otoka prema održivim i popularnozvano pametnim mjestima za život. O tome koje su perspektive razvoja otoka raspravlja se danas u Opatiji gdje traje konferencija Novog lista pod nazivom Razvoj pametnih i održivih otoka.
O perspektivama razvoja otoka raspravlja se u dva panela.
Prvi je Povezanost, gospodarstvo i politika razvoja o čemu će govoriti Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Dominik Paparić, ravnatelj Uprave za otoke u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, David Sopta, predsjednik Uprave Jadrolinije, Ivan Malik, voditelj odjela za obalni linijski prijevoz Tankerske plovidbe, Mirjana Čagalj, potpredsjednica za graditeljstvo i promet pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) te Paula Vidović, ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet.
Nacionalni plan razvoja
Naime, Hrvatska je usvojila Nacionalni plan razvoja otoka za razdoblje 2021.- 2027. Kao prioriteti Nacionalnog plana za otoke tako se ističu pametno i održivo upravljanje otočnim resursima i okolišem, borba protiv klimatskih promjena, održivi razvoj otočnog gospodarstva, pametna mobilnost i povezanost, poboljšanje kvalitete života razvojem infrastrukture te podrška stanogradnji. Hrvatskoj su na raspolaganju značajna sredstva u okviru programskog paketa za razdoblje 2021.-2027. u kojem je po prvi put posebna alokacija biti namijenjena za razvoj otoka. Razvoj pametnih i održivih otoka navodi se, naime, kao jedno od prioritetnih područja ulaganja.
Foto Vedran Karuza
A u EU deklaraciji o pametnim otocima između ostalog se navodi potencijal otoka kao pilot lokacija za implementaciju pametnih rješenja i projekata kružnog gospodarstva. Što se tiče mogućnosti ulaganja u tom smjeru, krajem prošle godine Europska komisija odobrila je Hrvatskoj programe za novo programsko razdoblje, a Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. s više od milijardu i pol eura omogućit će daljnja ulaganja u razvoj, zelenu tranziciju i bolji standard građana. Navedena sredstva će, uz ostalo, biti usmjerena upravo i u ulaganja u razvoj pametnih i održivih otoka. Vlada tako zajedno sa županijama definira poseban program razvoja za otoke na osnovi kojeg će se usmjeravati ova europska sredstva.
Foto Vedran Karuza
Drugi panel donosu raspravu o mogućnostima i izazovima razvoja održivog i pametnog turizma na otocima, o čemu će svoje viđenje iznijeti Darijo Vasilić, gradonačelnik Grada Krka, Dalibor Cvitković, direktor TZG Mali Lošinj, Nikola Grgurić, gradonačelnik Grada Raba, Zoran Pejović, glavni izvršni direktor za transformaciju poslovanja Jadranka Turizma, te Vesna Bartolović Stančić, voditeljica Područnog ureda Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) za Primorje i Gorski kotar.
Foto Vedran Karuza
Turistički značaj
Koliki značaj u turističkom smislu imaju kvarnerski otoci, dovoljno govore podaci o turističkom prometu koji se ostvaruje u ovim destinacijama.
Naime, kvarnerski otoci zajedno čine čak 66 posto turističkog prometa Primorsko-goranske županije, a otok Krk je uvjerljivo najjača turistička subregija s udjelom od 35 posto u županijskim noćenjima. U ime domaćina, okupljene će pozdraviti Ankica Kruljac, direktorica Novog lista, a raspravom koja se održava u hotelu Milenij moderira Petar Štefanić.
Foto Vedran Karuza
Novi razvojni ciklus
Ministar Šime Erlić u uvodu današnje konferencije najavio je novi razvojni ciklusa otoka kroz financiranje iz europskih fondova.
– Drago mi je da smo u okviru nove omotnice sredstava uspjeli po prvi puta osigurati poseban dio , odnosno alokaciju sredstava za otoke i jedan poseban pristup za koji vjerujem da će se u budućnosti pokazati da može biti primjer dobre prakse na razini Europske unije, kazao je ministar Erlić. Dodao je kako će se omogućiti županijskim otocima da kroz svoje projekte dođu do sredstava i planiraju u skladu sa svojim prioritetima razvoja i teritorijalnim strategijama da definiraju područja ulaganja koja su od interesa za njihov razvoj.
Foto Vedran Karuza
– Želimo da se kroz te inicijative i projekte poboljša život na otoku, i to kroz ulaganja u komunalnu infrastrukturu, društvenu i javnu infrastrakturu, stavljanja u funkciju kulturne baštine, različitih ulaganja iz područja zelenih politika, ali i segmenta koji se tiče bolje prometne povezanosti i upravljanju javnim prostorom, kazao je Erlić te dodao kako će ta sredstva poslužiti otočnim općinama i gradovima koji će moći realizirati svoje projekte te kako očekuje jednu dobru i zanimljivu priču u tom smislu.
Foto Vedran Karuza
Kazao je i kako otoci iznadprosječno doprinose turističkom outputu te imaju četvrtinu ukupnih noćenja Hrvatske i prema tome je potrebno ulagati u otoke jer otoci to vraćaju.
– Idu stvari na bolje, sredstava ima više nego ikada. Svi bi mi volji živjeti na otocima, ali treba na otocima živjeti i zimi. Zato mi je drago da se otvaraju te teme. U novoj financijskoj perspektivi 2021. do 2027. je, dakle, razvijen poseban program za otoke vrijedna 150 milijuna eura, povrh ostalih sredstava. Taj je fond primjer dobre prakse na razini Europe jer su otoci toliko različiti da im nije moguće prići jednom horizontalnom mjerom, već s programi razvijaju po županijsim otočjima, pitajući same otočane koji im projekti trebaju i koje žele razvijati.
Program je u začetku i pred nama je ciklus u kojem će se realizirati projekti na integriran način. Kod planiranja nisu uvijek bitni najviše oni kapitalno najveći kapitalni projekti, već i manji projekti koji rješavaju svakodnevne probleme koji utječu na život otočana. A sve to kako bismo zaštitili taj autentični život na otoku, naveo je resorni ministar.
Foto Vedran Karuza
