RIJEKA – Kolega Nenad Labus, koji je u mirovini, među prvima je prepoznao važnost zaštite tehničke baštine, između ostalog i one koja se bavi željeznicama.

Zaštitio je obnovljenu lokomotivu ispred kolodvora te kolodvor u Matuljima.

Prepoznata važnost

Pritom treba istaknuti da konzervatori nisu educirani za tehničku baštinu, no prepoznali smo njezinu važnost i krenuli u zaštitu.

Kad su kolege iz muzeja odlučili prezentirati 150 godina riječke pruge, vrlo rado smo ustupili naš prostor da pokažemo kako konzervatori rade na tome i kako je bitna međuinstitucionalna suradnja Hrvatskog željezničkog muzeja i nas jer oni ipak imaju tehničko znanje koje mi nemamo, što nam je važno.

Želimo da do naših građana dođe ideja o tome koliko je željeznica bila važna za ovaj grad, a nadamo se da će biti i u budućnosti. Voljeli bismo da ljudi prepoznaju svoju baštinu, da je znaju cijeniti te da shvate da je ona dio našeg identiteta i da može biti jedna veoma važna turistička priča, rekla je Lilian Stošić, pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci, prilikom otvorenja izložbe »Stoljeće i pol riječkih pruga« Hrvatskog željezničkog muzeja.

O samoj izložbi više je rekao kustos Hrvatskoga željezničkog muzeja Josip Kajinić.

– Povod izložbi je 150. godišnjica izgradnje dviju riječkih pruga, dakle jedne iz Pivke, a druge iz Karlovca prema Rijeci. Ovom se izložbom nastoji osvijestiti dugu povijest željezničke baštine na ovim prostorima, istaknuti posebice objekte koji su izgrađeni na tim prugama, a neki od njih su posebno zanimljivi po svojoj arhitekturi i graditeljskoj izvedbi, primjerice tunel Brajdica koji je spiralnog oblika, čime se riješila visinska razlika između pristupa riječke luke i samoga grada te je on po tome jedinstven u svijetu.

Također, imamo iznimno vrijedan kompleks riječkog kolodvora Ferenca Pfaffa, koji je bio glavni željeznički inženjer u tadašnjem Ugarskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije.

Rijeka je u tom trenutku pratila sve tokove monarhije u prometu i prometnoj infrastrukturi. Željeznica je utjecala na veliku društvenu i prostornu promjenu ovog kraja i odigrala ključnu ulogu u transformaciji Rijeke kakvu danas poznajemo. S obzirom na brojne društvene promjene što su se dogodile u novije vrijeme, brojni željeznički objekti nisu u prvotnoj namjeni, međutim nastoji se ukazati na to da je njihova prenamjena i nova upotreba jedini način da se sačuvaju od propadanja, objasnio je Kajinić.

Na izložbi, koja je postavljena u prostoru Konzervatorskog odjela u Rijeci, u Užarskoj ulici 26, moguće je vidjeti 15 dvojezičnih panoa, na hrvatskom i engleskom jeziku, koji tematiziraju riječke željeznice, kolodvori na riječkim prugama, tunele, mostove, signalne uređaje, elektrifikaciju itd. Upravo je potonji aspekt riječkih željeznica manje poznat, na što je skrenula pažnju i ravnateljica Hrvatskoga željezničkog muzeja Renata Veličan.

»Žutke« u prometu

– Riječke pruge su vrlo specifične zbog toga što su već 1936. godine imale elektrificiranu prugu na relaciji Šapjane – Opatija – Rijeka, a navedena mreža je imala napon od 3 kV te su njima prometovale tzv. »žutke«, dakle električne lokomotive, ističe Veličan.

Izložba će biti otvorena do 30. studenoga, a razgled je moguć od ponedjeljka do petka u terminu od 9 do 12 te od 13 do 16 sati.