Foto Marko Gracin
Antonjom, vješanjem pustića i velikom maškaranom feštom u studenskom domu brojne maškare iz Studene, Klane i brojnih drugih mjesta otvorile su veselu i dugu sezonu mesopusta
povezane vijesti
Dolaskom Antonje, maškare su dočekale svoje omiljeno doba godine, a ništa drukčije nije bilo ni u Studeni i Klani. Vjerojatno nema mjesta u široj okolici koja, s obzirom na broj stanovnika, u pusne običaje uključuju više ljudi, i to u aktivne maškarane kumpanije koje se ističu po svom trudu, volji, pripremi i vremenu posvećenima ovoj živoj tradiciji. Maškare Studena i Klanjske mačkare u svoje pusne užance zajedno privlače oko tristotinjak ljudi koji svake godine nestrpljivo iščekuju početak pusta, ponajprije rasplesano maškarano druženje u Studeni koje se održava više od dvadeset godina.
S obzirom na to da se i u Studeni i u Klani pust vješa bez maškaranja, subotnji studenjski tanci prva su prilika za otvaranje sezone maštovitih oprava i ludih odjevnih kombinacija. I ovog je puta sala »pucala po šavovima« jer je u njoj do ranih jutarnjih sati đuskalo 15-ak maškaranih grupa iz riječkog prstena, a i puno šire, svi primamljeni ponudom koju su za njih pripremili Studenjci – maškarana jota, puno pijače i nastup uvijek animirane grupe Fiesta.
Pobiranja i karnevali
– Na našu feštu judi dohajaju od sakuda, mi ko udruga tradicionalno pozovemo naše prijateljske maškare od kih neki prihajaju i dvajset lit, si oni vole pojist, popit i zatancat. Mi imamo samo jednu feštu va mesopustu, a ona je tako posebna zato ča nikad ni nikakove barufe i si se ugodno osjećaju. Dohajaju Klanjci, z Pašca, Zoretići, Gušti su Gušti, Čiketi, Zamećani… Malo nan sala bude mića, ali ča moremo, drago nan je kada je čuda judih, govori Vedrana Piković iz Maškara Studena koje ustrajno i ponosno čuvaju maškaranu navadu svoga mjesta.
Ne samo da ta tradicija u Studeni traje i uspješno se prenosi, nego je ona u lokalni život toliko ukorijenjena da udruga sada broji članova skoro koliko i Studena ima stanovnika. Maškare u potrazi za dobrom klapom priključuju se odasvud, iz cijele općine Klana, Viškova, Rijeke, a zajedno pohađaju druženja, karnevale i fešte gdje god stignu, te održavaju važan običaj pobiranja po kućama.
– Tradicionalno se gre va Zoretiće, Novi Vinodolski, Pehlin, Lovran, kadi god nas vole, gredu stari i mladi, a uključeno je i puno dice, stare od lito dan pa do 15. Naš običaj je i da pobiramo po kućami, pobira se najprije po Studeni, obično po nedilji kad su ljudi slobodni. Saku nedilju se projde jedno mesto, Studena, Klana, Lisac, Škalnica, pobiraju se uglavnom soldi. Na sam pust, tj. pusni utorak prije Pepelnice, pobiraju se jaja, kobasice, panceta, ča god se da i nabere, pa va sali storimo miću feštu i zapalimo tiga pusta, navodi Piković, dodajući kako grupa s posebnim nestrpljenjem iščekuje i najveće okupljanje maškara – Riječki karneval.
Kako je mesopust ove godine poprilično dug, karneval se održava tek u ožujku pa ovogodišnje maske još nisu gotove, ali to ne znači da pripreme kostima i alegorijskih kola nisu u tijeku.
– Ovo lito ćemo bit hobiti, već sad nas je prijavljeno okoli 160 ljudi. Kupujemo robu za sve, bit će puno dela. Imamo tri šilice ke šiju po kroju, alegorijska kola se dilaju, njih uglavnom store dečki ki omaškaraju šleper. To se dila kako ki more, ljudi su zaposleni i imaju dicu, pa kako arivaju, tako dilaju, kaže Vedrana Piković.
Specifični klanjski običaji
Radno i veselo je i kod Klanjskih mačkara. I oni su proslavili Antonju, objesili svog pustića, profeštali sa Studenjcima i angažirano ušli u intenzivnih sedam tjedana. No, kaže Milica Bilen, kod Klanjaca je sve to uvijek nekako posebno i drugačije nego kod drugih, pa tako i pusni kalendar i običaji.
– Antonja se poli nas odvija va lokalnoj oštariji, tamo se zasope z armonikun, bubnjen, trubon, malo profeštamo, ali se ne mačkaramo. Mi tek na pusnu sobotu dilamo pusta i nikad mu ne dajemo ime, a se to prema tradiciji mačkara ka je va Klani stara priko 150 lit. Mi mamo zabilježeno da je 1. 3. 1870. lita bil veli potres na Klani kadi je bilo oštećeno dosta kiša, a to se je prema zapisima dogodilo na pusni utorak. Znači već su na Klani tada postojale mačkare, a koliko prije tiga, to se ne zna, objašnjava Bilen.
Napominje kako su se Klanjci tada zavjetovali da se na utorak više ništa neće događati. Od onda sva pusna događanja završavaju u ponedjeljak, što je jedan od najvažnijih običaja u Klani.
– Na pusni pondiljak se sudi pustu, čita se vrabac odnosno zbirka napisana u rimi kadi se govori o simi događanji kaj su se kroz lito dogodili u selu. Nakon kaj se vrabac pročita, pusta se zapali usred sela, mi rečemo na Vasi, a onda mačkare organiziraju ples. Još jedna specifičnost klanskih mačkari je ta da se po petki ne mačkaramo, tako da to ne delaju ni dica u vrtiću i školi, oni se mačkaraju po četrtki, kaže Milica Bilen dodajući kako je, budući da su odgojiteljice i učiteljice i same aktivne u udruzi, u ovoj suradnji nedavno nastala slikovnica »Majhane klanjske mačkarice«.
Fotomonografija
Također, Klanjske su mačkare prije pet godina povodom 150. godišnjice potresa izdale fotomonografiju o mačkarama u Klani, gdje se može naći pokoja povijesna crtica, podaci o pusnim receptima, rasporedu i, naravno, običajima. I u Klani se drži do tradicije obahanjanja i pobiranja po kućama, i to bez prevelikog prostora za improvizaciju.
– Poli nas se saku nedilju obahaja drugi dio sela, točno se zna ku se nedilju kamo gre. Poli Fojke se mačkare zberu, uz njih gre i muzika, i onda se obahajaju sela, Klana, Studena, Škalnica, Lisac. Tu se u prosjeku skupi nikakih 20-30 ljudi ki gredu od kiše do kiše, u sakoj se zasope i zapleše s domaćinima. Domaćini mačkare počaste, neki s pijačun, neki s puhanji, neki ča nariže, navodi Bilen.
Kaže kako i u Klani traju pripreme za sudjelovanje na Riječkom karnevalu.
– Naša specifičnost je isto da maske uglavnom dilamo sami, nastojimo da ih sami šijemo i da ne naručujemo. Nikakov osnovni model na zadanu temu se zašije, a onda saki član sebi ukrasi na svoj način, doda svoj touch, pa nikad nismo si isti ko da smo naštancani. Želimo da se vidi da su ručno dilane maske i da budu živopisne i različite, izdvaja Milica Bilen. Prema najavi, ove će godine Korzom proći najmanje 100 mačkara koje će iz Klane stići s pratećim alegorijskim kolima, sve u motivu Japana, točnije gejši i samuraja.