RIJEKA – Iako gotovo da nema škole kojoj ne nedostaje osoblja, prostora, opreme, posuđa i koja nije suočena s organizacijskim problemima, projekt besplatnih obroka u svim riječkim osnovnim školama zaživio je s prvim danom polugodišta.

Od ranog jutra

Više od osam tisuća riječkih osnovaca jučer je dobilo svoj prvi besplatan školski obrok, a s obzirom na to da u Rijeci svega četiri osnovnoškolske ustanove imaju vlastite kuhinje, mahom su to bili mliječni obroci podjeljeni za vrijeme velikog odmora. Projektom besplatnih obroka u školama obuhvaćeno je 311 tisuća hrvatskih osnovaca, a za svakog od njih iz državnog će se proračuna svakodnevno izdvajati 1,33 eura. To je iznos u okviru kojeg škole moraju osmisliti obrok za svoje učenike, a u svim školama jučer se radilo već od ranog jutra i to preko svih propisanih normativa kako bi školski obroci bili na vrijeme spremni.

Najviše je posla bilo upravo u školskim kuhinjama, i to onima koje same pripremaju kuhane obroke za učenike. U tim su kuhinjama jučer pripremljene rekordne količine obroka, jer rijetko se do sada događalo da se pripremaju marende baš za sve učenike. Tako su kuharice drenovske škole OŠ »Fran Franković« već u 6 sati ujutro istovremeno krenule s pripremom marendi za učenike koji pohađaju jutarnju smjenu i ručkova za učenike u programu produženog boravka, a kako kaže kuharica Sanja Matanović, nije priprema obroka jedini posao koji su jučer tijekom radnog dana imale.

– Same smo narezale 15 kilograma salame i složile sendviče. To su samo marende za jutarnju smjenu. Za poslijepodnevnu smjenu moramo pripremiti još 10 kilograma salame. Istovremeno pripremamo ručak za 126 djece, a onda je tu još i zajutrak, pranje suđa i čišćenje nakon svake marende i svake skupine koja dođe na ručak. Dan nam je započeo u šest ujutro i to dostavom i slaganjem namirnica u skladište.

Foto Sergej Drechsler

Nedostaje nam još najmanje jedna kuharica kako bismo sve stigle. Zahtjevno je i fizički i psihički, jer to je posao koji zahtijeva i visok stupanj higijene, kao i ispravnost hrane, a opet treba i skuhati da svima bude dobro. Istovremeno nemamo prostor, osoblje i uvjete za to – objašnjava Matanović.

Privremeni jelovnik

U drenovskoj školi jučer se radilo kao na traci, a bit će tako svaki dan jer tri kuharice moraju na vrijeme pripremiti 537 marendi i 126 topla obroka te jednako toliko zajutraka. Samo za tristotinjak sendviča u jutarnjoj smjeni kuharicama je trebalo više od tri sata, a da je organizacijski zahtjevno slaže se i ravnatelj Vedran Kosovac.

Foto Sergej Drechsler

– Nedostaje nam namjanje još jedna osoba, ali i veća blagovaonica, kao i kuhnija, oprema i posuđe. Za ovaj tjedan osmislili smo privremeni jelovnik, a do kraja tjedna planiramo održati sastavak Vijeća roditelja te Učiteljskog vijeća kako bismo pokušali riješiti sve nedostatke i poteškoće. Organizirali smo se na način da učenici razredne nastave marendaju u učionicama gdje im marendu donose dežurni učenici, dok učenici predmetne nastave po marendu dolaze u hol škole te kada je ružno vrijeme tu jedu, a kada bude lijepo vrijeme jest će u dvorištu škole, objašnjava Kosovac.

Radni intenzitet jučer je bio na vrhuncu i u kuhinji OŠ Srdoči koja također sama priprema sve obroke za svoje učenike, a njih je najviše u Rijeci. Za gotovo 800 učenika, kaže kuharica Davorka Vujnović, svakodnevno se priprema 1.100 obroka, a kako bi se sve to odradilo s nedovoljnim brojem kuhinjskog osoblja, tri »srdočke« kuharice redovno rade preko norme. Kao i u slučaju drenovskih kuharica, radni im je dan započeo u 6 sati ujutro, a s obzirom na to da se radi o školi koja nastavu organizira u jednoj smjeni, 800 marendi trebalo je biti spremno do prvog velikog odmora.

– Mi smo danas krenuli s nešto lakšom marednom što se pripreme tiče. Učenici su imali krafnu i sok. Tako nije bilo rezanja, već samo pakiranja, ali opet je trebalo zapakirati gotovo 800 krafni i istovremeno krenuti s pripremom ručka za 150 učenika i tu je još toliko užina. Prema sistematizaciji, ja bih trebala kuhati 70 obroka dnevno, a odavno radim preko norme i kuham 150 obroka, objašnjava Vujnović.

Mala plaća

Prema svim normativima, dodaje ravnatelj Ivan Vukić, srdočka škola ima pravo na još dvije osobe u kuhinji. Kao i u slučaju ostalih škola, čeka se odobrenje za njihovo zapošljavanje, ali nije baš ni da se eventualni kandidati otimaju za posao kuharice u školskoj kuhinji.

– Ovdje se radi bez stajanja, treba držati ritam. Kada dođe netko mlađi i vidi što sve treba raditi i za koju plaću, okrene se i ode. Imam 38 godina radnog staža, od čega sam posljednjih 6 godina u srdočkoj školi, a prije toga sam bila u sustavu socijale, kaže Vujnović.

Plaća školske kuharice ovisi o godinama radnog staža, a njena plaća nakon 38 godina staža ne doseže ni 6 tisuća kuna, ali to nimalo ne umanjuje njen entuzijazam, jer kako kaže, svakog utorka za učenike u produženom boravku još peče i kolač.

Foto Sergej Drechsler

– To je 7 plehova kolača za 150 djece i to im je užina, navodi Vujnović.

Ipak, najviše će biti posla kada za marendu budu sendviči, jer do 10,30 sati uza sve poslove koje inače rade, tri će školske kuharice morati narezati i 30 kilograma salame.

– Nije isto biti kuharica u školi koja sama priprema obroke i onoj koja naručuje hranu izvana te stiže sve gotovo i samo treba podijeliti, a plaća je ista. To je nepravedno. Ovaj tjedan za ručak radimo sarmu. Nas tri moramo zamotati 145 sarmi, pripremiti pire od 30 kilograma krumpira, pripremiti sve te marende, a još se bavim i papirologijom, objašnjava Vujnović.

Stalno na nogama

Uza sve to, iza svake skupine učenika koja dođe na ručak, dodaje njena mlađa kolegica Mladenka Babić, treba sve dezinficirati i oprati kako bi bilo sve spremno za iduću skupinu.

– Ručak dijelimo u tri grupe i iza svake grupe treba sve počistiti i pripremiti za novu skupinu. Također moramo primiti dostavu namirnica i sve to skladištiti. Ima dosta posla. Ja sam zapravo trgovac po struci, a prije četiri godine sam se prekvalificirala i zaposlila kao kuharica. Po težini posla ta dva zanimanja su tu negdje, jer cijelo radno vrijeme odstojite. Međutim, nisam požalila, jer najveća je prednost što se ovdje ne radi vikendima. Za vrijeme školskih praznika imamo pak drugi tempo rada. Onda se ne pripremaju obroci, nego se čiste škola i kuhinja, kaže Babić.

Najmlađa među njima, Mirela Belegić, u školskoj je kuhinji tek šest mjeseci.

– Radila sam prije ovog radnog mjesta u vrtićkoj kuhinji, sličan je to posao, kaže Belegić.

Foto Sergej Drechsler

Kao i u drenovskoj kuhinji, i u srdočkoj se ovaj tjedan pripremaju tek privremeni jelovnici. Ta se škola organizirala na način da bez obzira na uzrast, svi učenici jedu u učionicama i to u dva turnusa. Kako kaže ravnatelj, još uvijek se rade dogovori s dobavljačima i cijeli se projekt uhodava.

Pizza 1,40 eura

– Uz nedovoljno kadra, prostora i opreme, ograničavajući faktor je i iznos koji imamo na raspolaganju. Htjeli smo jedan dan na jelovniku imati pizzu jer to kod djece uvijek prolazi, međutim po učeniku nam traže 1,40 eura, a nama je na raspolaganju 1,33 eura. Još se dogovaramo, a treba i vidjeti koliko će učenici marende doista i pojesti. Ono što se ne pojede, ostavlja se u blagovaonici i učenici koji su dulje u školi, kada ogladne, dođu i pitaju za viškove. Tako će biti i sada, najavljuje Vukić.

Sudeći prema jučerašnjoj prvoj besplatnoj školskoj marendi, viškova baš i neće biti previše jer u obje su škole ponuđene marende vrlo brzo nestajale.

U »Tesli« kuharice umjesto 270, pripremile 570 marendi

Enorman opseg posla imale su jučer i kuharice u OŠ »Nikola Tesla«, jer kako kaže ravnateljica Tatjana Bandera Mrakovčić, umjesto dosadašnjih 270, morale su pripremiti 570 marendi.

– Za prvi dan učenicima su ponuđeni pecivo, ABC sir, jabuka i ledeni čaj. Učenici su odlično prihvatili marendu, jer svega je možda 10 posto pripremljenog vraćeno. Osmišljeni jelovnici su privremeni, nešto ćemo naručivati gotovo, a nešto sami pripremati. Kao i svi, imamo razne organizacijske probleme. Nedostaje nam posuđe. Ne možemo svoj djeci dati topli čaj jer nemamo dovoljno šalica. Međutim, nedostaje nam i kadar. Uputili smo zahtjev za zapošljavanjem još jedne osobe. Snalazimo se kako znamo. Primjerice, jučer su u pecivu mlađi učenici dobili narezano povrće, a danas će ga dobiti stariji, jer drugačije ne stižemo pripremiti. Svima nam je ovo nova situacija i treba nam određeni period da se snađemo, objašnjava Bandera Mrakovčić

Koliko učenika, toliko novca

Foto Sergej Drechsler

Sredstva za besplatne obroke osnivačima će doznačavati Ministarstvo znanosti i obrazovanja i to na temelju broja učenika za koje je u e-Dnevniku do zadnjeg radnog dana u mjesecu za tekući mjesec označeno da su uključeni u prehranu. Ministarstvo će imati pravo pratiti trošenje sredstava doznačenih osnivačima te preispitivati namjensko korištenja sredstava. U slučaju sumnje na nepravilnosti u bilo kojoj fazi procesa Ministarstvo može zatražiti dostavu dodatne dokumentacije radi provjere da su sredstva korištena zakonito, namjenski i svrhovito, kao i provoditi kontrolu na licu mjesta.

Prvi dan u cijelom PGŽ-u prošao bez problema

Uz više od 8 tisuća riječkih osnovaca, besplatne obroke jučer su dobili i učenici čiji je osnivač Primorsko-goranska županija. Riječ je o 32 škole koje pohađa 9.784 učenika. Sve 32 županijske matične škole imaju kuhinje, a od njih je 24 u mogućnosti pripremati obroke u školama, a prema riječima primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine problema jučer nije bilo.

– Obroke su većinom organizirale same škole, dok se u nekoliko škola obroci dostavljaju. Na sreću, većina županijskih škola ima kuhinje i blagovaonice, no, primjetan je nedostatak kuhara te smo zatražili od resornog Ministarstva odobrenje zapošljavanja 12 kuharica ili kuhara. U par područnih škola gdje nema kuhinje i blagovaonice, topli obrok je organiziran u učionicama, rekao je župan.