Bilo je danas veselo na Kastvu na blagdan Sveta tri kralja – Bogojavljenja. Sunce je ujutro povirilo iza oblaka, a to prema riječima koledvara znači da će cijela godina biti plodna i vesela.

Da kojim slučajem sunce nije provirilo iza oblaka, već da je bio vedar dan, bez oblačka, takva godina, prema narodnim običajima ne bi bila baš dobra, bila bi sušna i svega bi falilo.

Zato je to bio i još jedan dobar razlog da koledvari, koji su obilazili kuće i poštujući dobre stare običaje pjevajući koledvarske pjesme – koledve kojima se želi duhovno i materijalno dobro, drže je još jednog običaja – užance koja kaže, “Na Tri Kraji treba saki da pije crno vino. Kuliko na Tri Kraja vina popije, tuliko će krvi dobit.”

Zahvaljujući muškoj klapi Kastav tradicija koledvanja u Kastvu nastavljena je i ove godine.

Posjet bivšoj gradonačelnici

Tako su danas Baltazar, Melkior i Gašpar obišli pojedine obitelji u Kastvu, između ostalih i bivšu gradonačelnicu Kastva, Sonju Brozović – Cuculić i njezinog supruga Sašu.

Čestitari su im zaželjeli sretnu novu godinu i održali “mini program” prema starinskom običaj koledvanja koji je opisao u “Zborniku Kastavštine ” iz 1957. godine Ivo Jardas te time oteo zaboravu dio kastavske povijesti.

Nakon što su otpjevali “Tri kralja jahahu”, slijedilo je točenje crnog vina i domaćini su im dali “dobru ruku”.

– Na Tri kralja koliko crnog vina koledvari popiju bit će zdraviji, a u škrabicu su dobili donaciju (u eurima), kako bi i dogodine došli.

Ovaj starinski običaj je vrijedan doprinos očuvanju kastavštine koje treba njegovati, rekla je Brozović Cuculić, a koledvari su zahvalili pjesmom i porukom “Dajte barem danas dobru ruku za nas “.

Prema običajima, domaćin bi po tradiciji koledare nagradio “dobrom” rukom, a to se u prošlosti nagrađivao voćem – jabukom i piće, a danas su to većinom novčani darovi.

– Ova tradicija obnovljena je 1995. godine i od tada kontinuirano koledvamo. Prije toga, zadnji put se koledvalo 1946. godine, kaže je jedan od “kraljeva”, Saša Matovina, i napominje kako je bivša gradonačelnica zapravo bila vizionar, jer ih je i prije službenog uvođenja eura uvijek nagrađivala s eurima.

Tradicija obnovljena prije 28 godina

Tradicija koledvanja u Kastvu i na području Kastavštine obnovljena je prije 28 godina na blagdan Bogojavljenja. Bila je to inicijativa muške klape Kastav i Milivoja Jelovice, tada predsjednika Kulturno-prosvjetnog društva “Istarska vila” iz Kastva u okviru kojeg je djelovala muška klapa.

Od tada pa do danas klapa Kastav kontinuirano svake godine ide u koledvarske pohode Kastvom, Kastavštinom, ali i šire. Kako je zapisao Ivo Jardas, koledvari započinju s pjesmom Deva j´sina sporodila, a završavali s pjesmom o sv. Stjepanu nakon čega slijedi dijalog između koledvara i domaćina koji bi rekao: “Kuću hote malo, kuću, ćete malo počinut”.

Zatim bi ponudio vino i nešto za pojest te nastavio: “Na vaše zdravlje! Bog daj, da bite i k letu prišli!” Stariji koledvar bi tada odgovorio: “Bog daj, pak da bimo vas seh našli zdraveh, veseleh i va većoj obilšćine.”

Domaćin bi zatim ponudio orahe i nešto novca, na čemu bi koledvari zahvalili riječima: “Lepa vam hvala. Bog daj, da bite nan i k letu dali, va većoj miloste, va manjen grehe.”

Do 1995. godine posljednji put na području Kastva koledvalo se 1946. kada je među koledvarima bio i sam Milivoj Jelovica, koji je članovima muške klape Kastav pričao o tom običaju te ih uputio u pjesme i običaje koji su tada vladali u toj prigodi.

Predvođeni Sašom Matovinom, članovi klape posegli su za uvježbavanjem prigodnih napjeva, koji su tada pratili koledvanje, odjenuli odore triju kraljeva i pošli put prvih koledvarskih pohoda nakon daleke 1946. godine i tu tradiciju nastavljaju do današnjih dana.