RIJEKA – Na gradilištu Državne ceste 403 u Rijeci započelo je betoniranje završne obloge tunela Podmurvice, najvećeg i najzahtjevnijeg objekta na tri kilometra dugoj i pola milijarde kuna vrijednoj prometnici.

Betoniranje unutrašnjosti tunela izvodi se paralelno s radovima na njegovom probijanju koji se, prema riječima Martina Abramovića, inženjera iz riječke ispostave Hrvatskih cesta (HC), bliže kraju jer je ostalo manje od šezdeset metara stijene koju treba probiti.

Posebna oplata

– Planiramo da tunel bude probijen u roku od dva do tri tjedna, kaže Abramović objašnjavajući da je riječ o proboju prve faze, odnosno gornjeg dijela tunelske cijevi, nakon čega slijedi iskop materijala iz donjeg dijela kako bi se dobio puni profil tunela. Proboj tunelske cijevi znači i da će, na olakšanje mnogih stanovnika Turnića, Podmurvica i Škurinja, biti značajno smanjen i intenzitet miniranja u tunelu.

– Za iskop druge faze, odnosno donjeg dijela tunelske cijevi također se povremeno koristi eksploziv, no većina iskopa radi se strojno, a eksploziv se koristi samo kada je stijenski materijal vrlo čvrst. Računamo da bi miniranje trebalo u potpunosti završiti najdalje za oko dva i pol mjeseca, kaže inženjer s kojim smo obišli gradilište ceste D-403 na južnom portalu tunela, gdje je krenulo betoniranje unutarnje obloge.

Na samom ulazu u tunel u tu je svrhu postavljena golema pokretna oplata, izrađena specijalno za gradnju tunela Podmurvice u Turskoj, odakle je u dijelovima dopremljena u Rijeku i sastavljena na samom gradilištu. Odmah po sastavljanju i testiranju, započelo je betoniranje tunelske obloge, zajedno sa svim potrebnim pripremnim radovima koji se izvode po segmentima.

Foto Mateo Levak

12 po 12 metara

– U tunelu je zepočela ugradnja hidroizolacije, armature za sekundarnu oblogu i samo betoniranje sekundarne obloge. To je, laički rečeno, ona betonska obloga koju ćemo kao vozači gledati, kad se budemo vozili tunelom. Da bi se ti radovi mogli obavljati, bilo je potrebno izgraditi betonske pasice s obje strane tunela, na koje su položene šine po kojima se kreće ova skela i oplata, kaže Abramović.

Cijeli sustav funkcionira tako da radnici prvo postave hidroizolacijski materijal, zatim armaturu, a onda oplata šinama dolazi na poziciju, uz pomoć hidraulike se »raširi« do promjera tunelske cijevi, a nakon toga se između oplate i primarne betonske obloge ubrizgava beton.

– Oplata je dugačka dvanaest metara, pa se i segmenti oplate rade u toj duljini. Kad beton očvrsne, oplata se »stisne« i pomiče za novih dvanaest metara, kada cijeli postupak počinje ispočetka. Očekujemo da će za svaki segment trebati oko tri do četiri dana. U tunelu će se napraviti oko stotinu takvih segmenata, tako da bi ovaj dio radova trebao biti završen do kraja ove godine. Nakon toga i izgradnje donjeg sloja betona i asfaltne obloge preostat će još radovi na opremanju tunela i postavljanju signalizacije, kaže Abramović.

Foto Mateo Levak

Na čitavoj trasi buduće ceste koju, osim tunela, najvećim dijelom čine vijadukti te željeznički podvožnjak, svi radovi, prema njegovim riječima, teku prema dinamičkom planu te za sad nije predviđeno pomicanje zadanog roka za njezino puštanje u promet u lipnju iduće godine.

– Na riječkoj zaobilaznici započela je izgradnja budućeg kružnog toka kojim će cesta biti povezana sa zaobilaznicom i mrežom autocesta. Sama trasa ceste sa sjeverne strane je već prokopana, izgrađeni su potporni zidovi, a nedavno je završeno i prelagivanje velikog ogranka vodovoda s cijevi promjera 700 milimetara, što je bio jedan od zahtjevnijih poslova na prelagivanju postojeće infrastrukture u zoni gradilišta.

Foto Mateo Levak

Na južnoj strani se radi na vijaduktima Mlaka i Pioppi, gdje su u tijeku radovi na betoniranju, zatim na izgradnji potpornog zida na raskrižju s Benčićevom ulicom, kod zgrade Novog lista, gdje će se cesta spajati sa Zvonimirovom, a počelo je i bušenje pilota za izgradnju podvožnjaka ispod željezničke pruge. Podvožnjak se gradi tako da se prvo rade piloti, na koje će biti položena gornja konstrukcija kojom će prolaziti pruga, a onda će se ispod prokopati podvožnjak, čime se skraćuje vrijeme izgradnje i prekid željezničkog prometa.

Izvođači radova su GP Krk, Kolektor CPG iz Slovenije i Euroasfalt iz BiH.